itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s ciljem upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com


Moje ime je Luka Jelčić, imam 30 godina, nezaposlen, bivši "bivši hrvatski mladi poduzetnik" i nažalost ovo je moja priča", napisao je na Facebook profilu svog OPG-a Jelčić Kican.

"Moja priča počinje malo prije 2012. godine, nakon završetka fakulteta. Uvijek je bila dvojba kao i svakog mladog čovjeka nakon završene škole. Ostati u Zagrebu i graditi karijeru ili vratiti se doma i s Obitelji pokušati izgraditi nešto. Ja sam se pak, odlučio se za ovo drugo. Mlad, nadobudan otvorio sam poljoprivredni obrt, zasukao rukave i krenuo. Već sam u glavi imao konture što želim i na koji način to izvesti. Što bi se reklo od polja do stola. U zbilji se to i ostvarilo", nastavio je Jelčić. "Samo uz jednu VELIKU grešku. Ta greška je bila uzimanje poticaja od zavoda za zapošljavanje."

Jeličić kaže da to tada nije bila greška. "Svatko normalan razmišlja da ti na takav način država daje onaj potreban mali "kick", mislim u "normalnim" državama. Ugovor prema zavodu ispunjen korektno, aronija raste i čekamo na prve plodove. Sve kao u bajci", pojašnjava. "I tu sretna priča završava i počinje moja borba s vjetrenjačama i zaposlenicima od kumova, stričeva, rođaka itd."

Jelčić potom detaljno opisuje što se sve dogodilo poslije.

"Dolazi opomena da sam kršio ugovorne obveze. Zovem jednog zaposlenika na HZZ, zovem drugog, zovem trećeg... šaljem jedan prigovor, drugi, treći... svakog pitam isto pitanje. Gdje je moja greška? Naveli su ih par, jednu iza druge. Kako bih jednu demantirao pojavila bih se druga. A navodili su stvari i koje nisu u ugovoru, izmišljali, petljali, lagali... a nisu znali na kakav su tvrd orah naišli."

"Samo jedan dokaz, koji inteligentni ljudi rade na HZZ (čast iznimkama i poštenim djelatnicima od kojih su mi neki čak i dali podršku), čovjek mi uporno tvrdi da su "dobit i primitak ista stvar". Jedan je čak izjavio :"Gosparu pođite na sud, dobiti ćete 100%."

"I što pomisliti u tome trenutku?! Očigledno sam u pravu 150%, a prema svim izgledima ću morati na sud jer vidim da mi ništa drugo ne preostaje. Čak mi je jedan istaknuti dužnosnik rekao rečenicu koja mi danas odzvanja da u Hrvatskoj "pravo i pravda nisu isto"..."

"Na puno sam vrata kucao u tim trenucima, puno ih se zatvaralo... ali nema veze. Ja sam to tada naučio da u Hrvatskoj očito sve mora ići na teži način. (Jedino u slučaju ako si član stranke, onda nema problema-nema suda, što nažalost nisam bio)"

"23.10.2015. godine su pustili zadužnicu i blokirali me, 3 dana iza mog rođendana. Za nekog tko nikad lipe nije bio dužan prvotno je bio šok. Kasnije je to bila realnost i naučiš živjeti s tim i nositi se, jer na kraju tunela uvijek dođe svjetlo."

"Angažirao sam odvjetnika i krenuli smo u borbu. Prvo ročište koje smo imali bilo je 07.12.2017, tu smo saslušani ja i moj svjedok, od strane zavoda se pojavio samo njihov pravnik. To je još jedan dokaz njihove samouvjerenosti i bahatosti. Bilo je tu pitanja koja nisu imala veze s ugovorom i predmetom uopće, al ok to je bio njihov izbor. Tu smo svi saslušani. Sad sam bio na čekanju do očitovanja suca."

"Prva pobjeda se dogodila 28.02.2018 na općinskom sudu u Zagrebu, glatko bez ikakvih problema sudac je donio sve odluke u moju korist. Naravno da se je HZZ žalio na tu odluku, prema njihovoj žalbi to je više bilo pro-forme jer kao red je žaliti se, i morali smo ići na županijski sud. Odnosno na drugostupanjsku presudu koja je također ošla u moju korist dana 17.07.2018."

"Sad slijedi ono najbitnije. Ljudi koji mogu slobodno reći uništavaju tuđe snove, ne štite malog čovjeka, ljudi koje nije ništa briga osim njihovih guzica i primanja već od 10 tisuća kuna pa na više, ljudi koje sam molio da se ovo zaustavi."

"Mirando Mrsić - tadašnji ministar kojem sam slao pismo da se zaustavi ova lakrdija, naravno nikad nisam dobio odgovor. Lora Vidović - tadašnja i sadašnja pučka pravobraniteljica kojoj sam slao pismo da me zaštiti, na kraju krajeva to joj je i dužnost, naravno ni od nje nikad nisam dobio odgovor. Ankica Paun Jarallah - tadašnja ravnateljica HZZ na nivou cijele države. E od nje sam dobio odgovor na moje pismo. U njemu je pisalo da mi zavod može izaći u susret i da platim dug u 12 mjesečnih rata, tada se dug već popeo na 25 tisuća kuna. Dasen Jasprica - pročelnik za Dubrovačko-neretvansku županiju. Odgovoran za sve podružnice u županiji. Čovjek koji je mogao sve stopirati i okončati dok je još sve bilo na početku. Čovjek koji misli da nema nitko iznad njega. Mirjana Stanković - žena kojoj sam najviše vjerovao, koju sam upoznao kao jednu moćnu ženu sa stavom i na kraju krajeva žena koja je uz Dasena mogla ovo sve obustaviti da ne dođe do ovog. Probudila je u meni inat koji će se pokazati kao ključ u mojoj pobjedi."

"Svi vi gore navedeni možda ćete ovo pročitati, vas dvoje zadnjih hoćete sigurno jer ovo najviše pišem zbog vas. Vjerujem da vama broj 1029 ne znači ništa. Broj kao i svaki drugi. Sad ću vam reći šta meni znači: 1029 - dana blokade, 1029 - dana patnje, 1029 - dana tuge, 1029 - neprospavanih noći, 1029 - popijenih tableta za tlak, 1029 - dana nezaposlen, 1029 - posramljenosti, 1029 - borbe protiv vas uhljeba, 1029 - biti nevin, a progonjen."

"Najžalosnije od toga svega je da je danas 23.08.2018, presuda je donesena 17.07.2018 i imali su rok da me moraju u roku 15 dana odblokirati i vratiti sve novce koje se uzeli kad su aktivirali zadužnicu. Gle čuda, ništa od toga nije napravljeno. Dakle u trenutku dok ovo pišem još sam blokiran. Ne želim vam ništa loše što se zdravlja tiče u životu. Ali vam želim da prođete, ovo što sam ja prošao u 1029 dana. Samo da osjetite taj jad, tugu i sve ostalo negativno što sam ja osjećao. Da pogledate svojoj djeci u oči i plačete kao što sam i ja."

"Samo ja i moja obitelj znamo što smo sve prošli u ovih 1029 dana zajedno. Nisam nigdje spomenuo da sam otac 3 mala anđela, koji su prolazili ovo sa mnom. Oni su ti koji su mi dali snagu za ići dalje. Oni su ti koji će mi i dalje dati snagu da se borim protiv takvih kao vi. Oni će mi dati snagu da vas smijenim. Sad ja vas pitam. Jeli znate kako je podizati 3 malodobne djece uz dječji doplatak i porodiljni, a blokirani ste? Znate li koliki su troškovi života peteročlane obitelji a blokirani ste? Jeste li se ikad zacrvenili? Jeli mirno spavate?"

"Jeste li ikad došli u situaciju da nemate za kupiti Bebimil jer ste blokirani? Jeste li ikad došli u situaciju da 30-og nemate za platiti ratu kredita (koji sam uzeo zahvaljujući vama) Jeste li ikad došli u situaciju da dođete na razgovor za posao i kažete da ste blokirani i na sudu s državnom institucijom, a poslodavac vam se nakon toga zahvali?"

"Niste! Jer vi živite na našoj grbači. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate plaću. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate za skupa auta i skupe mobitele. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi možete fino papati... Imate članak o meni u Slobodnoj i na nekoliko portala. Emisiju na Plodovima zemlje. Pogledajte u moje lice. To vam je lice slomljenog Hrvatskog "mladog poduzetnika"- Oca, Brata, Muža, Sina, Unuka... to je lice koje ćete pamtiti do kraja života."

"Svi vi koji me smatrate za prijatelja, poznanika, rođaka širite i dijelite ovaj post. Nemojte se sada dijeliti na lijeve i desne. Ako oni mogu djelovati zajedno protiv nas zašto ne bih mi djelovali zajedno protiv njih. Ovo je moja priča. Sutra već možda ovo čeka nekog od vas. Vašeg sina, vašeg oca, vašeg muža, vašeg unuka. Ja znam koju težinu i odgovornost nosi ovaj tekst. I što me sve čeka. Bitku sam dobio, dobit ću i rat. Zbog sebe, zbog moje djece, zbog moje žene, zbog moje Obitelji. Ali ja sam spreman i čekam. Jeste li vi spremni?", napisao je Jeličić.

"P.S. Hvala svima koji su bili uz mene, hvala mojim odvjetnicima Tomislavu Radeliću i Antoniu Volareviću koji su ovo sve iznjeli zajedno samnom i koji su bili u svakom trenutku uz mene. A hvala i vama koji mi niste pomogli ništa, a dobro ste glumili (prepoznat ćete se ili bolje rečeno prepoznat ćeš se). Svi vi koji imate sličnih problema javite mi se i pomoći ću vam, a znam da vas ima dosta", dodao je.

Status: Uhljebi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Nesposobnost uprave
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Link|


Kajin bez zadrške: Kako Jakovčić servisira kredit od 800 000 eura; Istra danas je špilja razbojnička

Razgovarao: Ante Rašić

Gospodine Kajin, dana 11. kolovoza, Gospodin Jakovčić dao je intervju Večernjem listu u kojem je znakovita njegova izjava : Kad bi se preslikao Istarski model na Hrvatsku, bili bi smo sretna zemlja

Tipično za Jakovčića. Tri fraze i to je to. Red samohvale, red laži, red demagogije. Bez poruke, bez sadržaja. Nije mi jasno kako to da netko tko je prirodno lijen može biti najaktivniji zastupnik u EU Parlamentu. Kakvi su tek ostali?

Kako vlada Istrom ?

Kao i ostalim krajevima u Hrvatskoj. Preko zaposlenika u javnim servisima, a u Istri lokalna vlast isplaćuje 11000 plaća. U Buzetu, npr. 400 na 6000 stanovnika. Potom, preko proračunskog novca, a proračuni lokalne samouprave i komunalnih poduzeća dostižu 4 mlrd. kn. I konačno, gotovo 100% kontrolom medija, počevši od Glasa Istre koji je u rukama Jakovčićeva poslodavca Končara pa nadalje. Najslobodniji medij u Istri je Radio Pazin pod patronatom rimokatoličke crkve.

Gdje je Istra danas?

Ni sjena Istre iz devedesetih. Istra je danas ogroman problem. Zapravo Istra postaje problem nakon što smo Jakovčića povukli iz Vlade Ivice Račana u Istru. Uvijek si postavljam pitanje sto bi bilo da smo imali rat i da nismo na 10. min. vožnje od Trsta. Dva sata od Klagenfurta ili Venecije. Pitam se što bi bilo da nam je bilo 30% županije raseljeno ili ne daj Bože 30% protjerano. Nitko nije iskrenije pristupio politici u Istri 1990 od IDS-a. Problem nastaje 2003. dolaskom Sanadera na vlast i platonske ljubavi između njega i Jakovčića. Uspostavlja se vlast koja omogućuje silno bogaćenje pojedinaca sve na račun pretvaranja.javnog u privatno.

Govori li se u medijima o tome

Mediji su definitivno preuzeti 2009. god. Mediji koji su do, recimo 2007., bili stvarna opozicija IDS-u i koji su nas tjerali da se korigiramo jednostavno su zakupljeni. Drugo, ne manje bitno 2004./2005. preuzet je i DORH. G. Nuić pričao mije kako ga se smjenjivalo. Riječ je o šefu istarskog DORH-a. Nakon toga DORH su preuzeli ljudi koji danas zastupaju istarske općine i gradonačelnike.

Je li pravo pitanje – Što se u stvari danas događa u Istri

Istra je danas problem, a ne primjer. Gospodarski svakako socijalno ne jer smo 10. min vožnje od Kopra ili Trsta, a zbog toga što još uvijek domicilno stanovništvo posjeduje nešto nekretnina živi se bolje nego drugdje u HR. Ali zato imamo Agrolagunu Poreč, Cimos Buzet kojemu je država otpisala 37 mil.€, Uljanik koji je najveći gubitaš u državi. Pa za Uljanik će u prvoj fazi država morati izdvojiti 300 mil. € plus jamčiti strateškom partneru za 200 mil. €. Gdje toga ima. Govore da je Uljanik veći problem od Agrokora, pa zašto se ne postupa kao u slučaju Agrokora. Tu ne govorim o progonu poput onog Todorića već nacionalizacije poput Agrokora jer vlasnici Uljanika do sada nisu za sanaciju Uljanika izdvojili niti kune.

Što radi Jakovčić ?

Jakovčić oko Uljanika je bio u velikoj zabludi, ali smo ga oko toga izolirali. Glupirao se o preseljenju Uljanika. Preseljenje, a kamo? To je gašenje Uljanika. To je zločin spram Istre i Pule. Jasno o tome se šuti jer se kontroliraju mediji. Pa za medije lokalna samouprava u Istri godišnje izdvaja 1 mil.€.

Pa ispada da je Uljanik obrazac poslovanja u Istri

Točno. Što se događa u Istri nakon što Jakovčić postaje župan? Stvara se kasta 50-ak lokalnih dužnosnika od kojih je svaki teži od 2-3 mil.€. Ali još gore ja ga vidim u svakom poslu gdje nije smio biti. Em je savjetnik Todoriću, em Končaru, em Plavoj Laguni.

U javnosti se spekulira o jakovčićevim ogromnim kreditima. Znate li što o tome.

Ne znam, ali znam da je imao na iznos od 800000€ godišnju ratu od nekih 90000€. Sada je izašao iz Afarake finske tvrtke gdje je bio u nadzornom odboru pa bi mogao imati problem servisirati obveze. Šalim se, ali 90000 € nije mali novac. No, evo kako se radi! Preuzmeš od države 6.5 ha poljoprivrednog zemljišta za 148000 kn ili 20000 €, platiš prvu ratu 12000 kn ili 1500€ i podigneš kredit od 300000 €.To ti je Istra.

Ovo što govorite je utuživo i inače vas mnogi tuže

E pa, hvala. Tko me tuži? Npr. bivši talijanski ministar koji je dobio najviše istarsko priznanje, ali koji je u talijanskom kućnom zatvoru proveo 3 godine i koji je morao državi vratiti cca 3 mil.€. Tuži me i čovjek kojemu je Jakovčić dodijelio jednu koncesiju pa ju je ovaj koji ju je dobio “preprodao” za 100000€, a usput će godišnje primati 20-25000€ i tako nekih 16-17.god. A tuži me se jer sam rekao da je tu riječ o pogodovanju. Ili, čovjek koji je dobio nekih 400000 kn za traktor, koji je trebao imati dva sudužnika-jamca, koji je trebao plaćati kamatu 8%, a ne 4% dobio je spor zbog tipfelera kojeg su stvorili novinari jer da sam rekao da je kao jamstvo za 400000 kn prodao svoju parcelu Županiji. Rekoh, on je predao ne prodao, a dan nakon presude ispostavilo se, ako mi je dostavljena dokumentacija točna, da je taj novac koristio, ne za poljoprivredu, već poduzetničku aktivnost koju je naplaćivao Pazinu i drugima.

O ovome nema ni slova u medijima, zašto ?

Ne. Ne smiju. To je Istra danas. Špilja razbojnička, ali to je glavni razlog našega zaostajanja.

Čuli smo Jakovčićevo mišljenje o Trumpu, ne sumnjamo da se ne slažete

Osim što ima Slovenku za ženu Trump će biti jedan od najvećih USA predsjednika. Ja bih to volio. Na pola je mandata, a Američka vojska nije ispalila ni jedan metak za razliku npr. od Kennedyija koji je pokrenuo Vijetnamski rat ili Obame koji je destabilizirao ne samo Afriku već cijelu Europu. Onaj tko to ne vidi taj je slijepac. A ono što je zanimljivo, a Jakovčić to zna, Trumpovi ljudi 2011. doputovali su u Istru i razgledavali projekt Brioni Rivijeru. Primio ih je Jakovčićev čovjek Ratomir Ivičić, potom direktor Turističke zajednice Hrvatske. Što vi mislite da bi Trumpovi ljudi došli u Istru, a da Jakovčić nije za to znao.

Što je s decentralizacijom

Ja sam deklarirani regionalista, ali moji bivši drugovi i tu ideju su kompromitirali. Danas Istra vise novaca povlači iz državnog proračuna no što u njega uplaćuje. To govori da je ekipa uništila sve čega se dotakla, a DORH tolerira zbog toga što sami završavaju kao zaposlenici lokalnih vlasti.

Istra i demografski problem

Istina je malo drugačija. Točno, nekoliko obalnih gradova, Medulin, Poreč, Rovinj, Umag imaju pozitivni saldo ali za to treba zahvaliti turizmu i velikim turističkim tvrtkama. Pula, Pazin, Labinština koja je također na moru poput Pule, ili Buzet, kao da nas je usisala crna rupa. Ali tako je i drugdje u HR.

Zašto Jakovčić napada predsjednicu

Samo zato što, ne moram biti u pravu, s Plenkovićem dogovorio da će Vlada Uljaniku osigurati 300 mil. €. Nisam glasao za Kolindu, ali ako je netko svjestan predsjedničinih ovlasti onda su to ljudi koji su 30 god. u politici

Što mislite o Europskoj uniji

Nisam euroskeptik, ali ova EU Komisija i ovakav Parlament EU su tragedija sami po sebi. Europa je funkcionirala kao prirepak moćne Njemačke, a politiku i budućnost EU I Njemačke Angele Merkel najviše je ugrozila Angela Merkel. Kao što na vlasti u Njemačkoj više neće biti A. Merkel tako ni EU više neće voditi ova komisija.

Jakovčićevi napadi na Thompsona, krije li se tu neka druga pozadina ?

Naravno, na taj način Jakovčić zamagljuje svoje stvarne probleme, odnose sa nadzornim odborom u finskom Afaraku, Uljaniku i odnosima s Končarom. Ma briga njega za Thompsona i gdje će on nastupati. Očito da je ponovo angažirao svog najdražeg spin doktora.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Istra
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: IDS
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|


Lijep je bio taj brak, trajao je dugo i bio skladan. Sva ta desetljeća hrvatski je građanin vjerovao da su dva tjedna mora njegovo pravo, a njegova obala doista njegova - javna i opća, kao trg ili park. A onda se turistički biznis dosjetio da je taj “grupnosvojinski mentalitet” prepreka napretku

Godine 2010., tadašnja novinarka HTV-a Dijana Čuljak izazvala je nemali skandal kad je za Dnevnik 3 intervjuirala onodobnog gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića. Intervjuirajući ga, HTV-ova je urednica kao ozbiljan problem Omiša navela “jednodnevne goste koji se spuste iz Bosne i Hercegovine, ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koju nisu platili”.

Dalmatinski težaci su prije 74 godine usred pustinje shvatili što je to organizirana zajednica, a njihovim potomcima 2018. to još uvijek nije jasno
Nakon što je intervju dospio u eter, nastao je mali međunarodni skandal. Građani BiH protestirali su zbog diskriminacije, TV novinarka se zbog neobazrive izjave morala ispričavati, a cijeli se skandal očekivano sveo na etnički i politički najosjetljiviju dimenziju: onu odnosa između Hrvatske i BiH, odnosno, Hrvata i Bosanaca ili Hercegovaca.

Nekako u to doba, u ovim istim novinama i u istoj ovoj kolumni napisao sam da ključni problem cijelog skandala nije nacionalni, nego klasni te da će vrlo brzo na tapet plažne gentrifikacije doći još jedna skupina kupača koji “ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane, a zauzimaju mjesta na plaži koju nisu platili”. Ta ćete društvena skupina - napisao sam 2010. - biti vi sami: stanovnici priobalja te građani Hrvatske.

Te 2010. takav je razvoj zbivanja izgledao kao zloguka prijetnja. Godine 2018. ta apstraktna prijetnje počinje dobivati novi oblik - oblik naguravanja, gušanja i šaka.

Početkom srpnja, mediji su objavili da je gradska uprava grada Crikvenice uvela tromjesečnu, ljetnu zabranu ulaska na područje grada autobusima koji prevoze jednodnevne izletnike. Zabranjujući ulazak autobusima s jednodnevnim kupačima, grad Crikvenica je također pokušao spriječiti dolazak “jednodnevnih gostiju koji se spuste”, “koji ništa ne troše” i “zauzimaju mjesto na plaži koju nisu platili”. Tu odluku crikveničke su vlasti pokušale opravdati time da je na gradskim plažama prevelika gužva te da pokušavaju rebrendirati svoj grad kao destinaciju s četiri do pet zvjezdica.

Protiv odluke crikveničkih vlasti očekivano su se u srpnju pobunili Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske. U pismu koje su uputili čak i ministru turizma umirovljenici su se požalili da crikvenički autobusni aparthejd diskriminira njihovo članstvo, vremešne građane koji se nisu kad je bog ‘odo po zemlji snašli i sagradili vikendice, koji su ostali bez svojih odmarališta za koje su izdvajali iz dohotka, pa im je sada - ako se žele okupati - preostalo samo to da jednodnevnom autobusnom turom iz Zagreba odu na more koje im je u najbližem dijametru - a za Zagrepčane je to riječko Primorje.

Tek koji tjedan nakon crikveničkog bus skandala, u istoj jadranskoj podregiji dočekali smo još jedan primjer boja protiv “gostiju koji ništa ne troše” i “zauzimaju mjesto na plaži koju nisu platili”. Mjesto radnje ovaj je put bilo Selce, a skandal je ovaj put bio popraćen i s dva mobitelom snimljena videa. Na njima se vidi koncesionar plaže Poli mora Miroslav Mesaroš - lik sa staturom i gardom malog Mussolinija - kako se nagurava, svađa i guša s dvije nepovezane skupine kupača, od kojih se jednu može raspoznati po upadljivom osječkom naglasku. Rabijatni beachmaster Mesaroš pritom goste časti epitetima kao “majmune”, “neandertalče”, “idiote”, “koji si ovce čuvao”, unosi im se u lice, baca im stvari i povlači ih za majicu.

Grijeh obiju skupina kupača bio je u tome da su odlučno i tvrdoglavo insistirale na svojem zakonskom pravu da se na plaži kupaju, a bez da kupe najam koncesionarove ležaljke. Koncesionar je taj muktaški legalizam doživio kao napad na vlastitu imovinu i posjed, napad koji je presreo fizički. A sutradan, kad ga je novinar jednog portala pitao za komentar, mali selački duče im je odgovorio “da toga nigdje nema”, “da svugdje u svijetu morate platiti, ako ćete se kupati”.

Tako je - eto - povijest romanse između Hrvata i Jadrana zavrtjela puni krug. Još krajem pedesetih, prvi su komunistički kombinati počeli graditi radnička odmarališta diljem Jadrana, a u ta rana odmarališta vlastite su radnike faktički morali tjerati silom. Tih pedesetih, većina je zaposlenika i industrijskih radnika još bila polutanska, imali su negdje zemlje, voćnjake i klet, a godišnji su koristili za poljodjelske radove. Stoga je gotovo dirljiv dokument koji u svojoj knjizi “U potrazi za blagostanjem” donosi pulski povjesničar Igor Duda: dokument u kojem se sindikalno vodstvo varaždinskog Varteksa žali da ne mogu radnike natjerati da odu u odmaralište na Jadran ni da ih vuku za rukav.

Tijekom jedne generacije - međutim - stvar se promijenila, a promijenila se na način da je nacija samoupravljača sprovela svoju puzeću “privatizaciju” obale. Ona je Jadran “privatizirala” kroz grozdove tisuća vikendica, improviziranih muleta, gatova i nasutih šoderica, koje su afirmirale koncept “našeg Jadrana” za 70-e i 80-e: biti na moru, ali svoj na svome, s bokun zidića, ako bog da, i vrta.

Lijep je bio taj brak, trajao je dugo i bio skladan. Sva ta desetljeća hrvatski je građanin vjerovao da su dva tjedna mora njegovo pravo, a njegova obala doista njegova - javna i opća, kao trg ili park. A onda se turistički biznis dosjetio da je taj “grupnosvojinski mentalitet” prepreka napretku. Te ideje ponajbolje je sročio Miroslav Dragičević iz konzultantske tvrtke Horwath Consulting u nizu tekstova i javnih istupa koji imaju istu onu ulogu u invaziji na Jadran kakvu je memorandum SANU imao u invaziji na Hrvatsku. Za Dragičevića i Horwath, najveći su problem Jadrana domorodci. Oni su sami sagradili neke tamo kuće, sami ih iznajmljuju, sami ubiru rentnu zaradu od prostora u kojem žive, umjesto da - kvragu - tu dobit ubiremo mi. Stoga je to - kako je sročio konzultant - “najgnjiliji tercijar”, parazitska kultura koja trajno deformira mentalitet, najcrnja zaostavština kardeljevske ideologije i samoupravljanja.

Umjesto toga, Horwath i Dragičević predlažu vrli novi svijet u kojem će se još nejasnim sredstvima prisile “gnjili tercijar” istisnuti s tržišta, jadranski turizam okrupniti u resortske molohe te svu zaradu maksimizirati s ovu stranu hotelske žice umjesto da se neefikasno cijedi lokalnim domorocima. Dakako, dio te gentrifikacije Jadrana su i plaže. Ako želimo da plaže netko ucifra i poljepša, u to treba uložiti novce, a onda na njima ne bi trebalo biti “onih koji zauzimaju mjesto, a nisu platili”. Ti bijednici nas - naime - vuku nadolje, umjesto da se vinemo prema žuđenoj četvrtoj zvjezdici.

Mislite da su ove dvije priče nepovezane? Naravno da nisu. Priča o koncesijskom režimu plaža i priča o strukturi turizma itekako su povezane, što se može jasno vidjeti iz podataka o koncesioniranim plažama, što ih je prošle godine uz prilične muke prikupio i u Večernjem listu objavio kolega Marinko Jurasić. Kolega iz Večernjeg tada je sistematski popisao sve koncesije, sve cijene, duljine i tipove ugovora, od plaže pred vilom u Lovranu, koju je tada još pod koncesijom držao Todorić, pa do dubrovačkih hotelskih plaža. Najzanimljiviji podatak do kojeg je došao Jurasić ticao se naplate. Ustanovio je da se, što se naplate tiče, Jadran kao nevidljivom žicom dijeli na dvije podregije, s granicom u Šibeniku. Sjeverno od te točke, dominiraju koncesije kampova i hotela, a na stanovitom se - nimalo zanemarivom - postotku plaža naplaćuje ulaz. Južno od nevidljive razdjelnice, naplaćivanje plaža je tabu, “big no”: u trenutku kad je 2017. kolega pisao svoj tekst, ispod Rogoznice nije postojala ni jedna jadranska plaža za koju ste morali kupiti ulaznicu.

Zašto? Zato što su Dalmatinci politički svjesniji, “komunjare”, politički borbeniji u zaštiti socijalističkih stečevina? Naravno - svi znamo da nije tako - štoviše, da je često upravo obratno. Objašnjenje za ovaj fenomen možemo naći u prijesnoj, omraženoj marksističkoj logici ekonomskog interesa. Srednja i južna Dalmacija su - naime - prostor onog što horwathovci zovu “gnjilim tercijarom”. To su prostori malih iznajmljivača koji vuku neku manju ili veću dobit iz ozemlja u kojem žive i u kojem će te novce tijekom zime potrošiti. Svi ti mali “gnjili tercijarci” imat će goste i dogodine i godinu nakon dogodine ako taj gost ima slobodnu, javnu plažu. Svi ti iznajmljivači istodobno su toliko brojni da im se lokalne vlasti neće zamjerati eksperimentirajući s plažnom gentrifikacijom. Zašto? Zato što se u mjestu poput Tučepa, Bola ili Korčule, ali i u jednom Splitu, na tome gube izbori. Stoga su u tim “močvarama” “gnjilog tercijara” - pazite sad - plaže besplatne.

A ako su već formalno besplatne, kako da ih onda napravimo, eto, pa-ne-baš-sasvim besplatnima? Upravo onako kako je to napravio selački beachmaster Mesaroš: ležaljkama. Ležaljkama, koje posložite po cijeloj zaravni pazeći dobro da između njih nema prostora. Ležaljkama, koje stavite tako blizu mora da vam se između “profitne zone” i mora ne može ugurati red šugamana. A ako nakon sve te kreativne geometrije još uvijek ima tvrdoglavih koji nisu shvatili “razvojni model” - njih onda odradite u stilu selačkog gazde. Malo vike, prijetnji, malo guranja i povlačenje za majicu.

Tako vam 2018. funkcionira primarna akumulacija Jadrana.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u tijeku
Podobnost: HDZ/SDP/HNS/IDS/HSS
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Link|


"To traže samo oni koji žele destabilizirati zemlju", rekao je u studenom prošle godine premijer Andrej Plenković u saboru odgovarajući na pitanje zastupnika o piscima Lex Agrokora. Index je u posjedu komunikacije između autora Lex Agrokora, potpredsjednice vlade Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića iz koje proizlazi na što je točno mislio Plenković kada je govorio o destabilizaciji.

No sada je jasno kako se ne radi o destabilizaciji zemlje, nego njegove vlade i njega osobno.

Plenković i Dalić iskoristili svoje položaje

Iz dokumentacije i mailova koje posjeduje Index jasno proizlazi kako su Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, birana od strane Dalić, mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja.

Naime, vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno su radili za vladu na pripremi zakona te izvukli osobnu korist s obzirom na to da je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Todorićeve bivše tvrtke u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.

Dalić, koja je vodila skupinu, nikada nije ni s jednim od članova radne skupine potpisala ugovor, niti im je dan i jedan jedini dokument koji bi dokazivao da radna skupina radi za vladu. Radilo se u tajnosti, a Dalić je, kako bi u tajnosti sve i ostalo, skupinom upravljala preko privatne mail adrese, a organizirani su i sastanci.

Iz dokumentacije je isto tako jasno kako su Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije, te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.

Sve napravili da u Agrokor uđe njihov povjerenik

U toj posebnoj vladinoj radnoj skupini bili su Ante Ramljak i Tomislav Matić kao predstavnici tada male i nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, točnije odvjetnici Boris Šavorić i njegov partner iz ureda Toni Smrček. Svi oni dobili su milijunske angažmane u Agrokoru nakon što je jedan član te skupine, Ramljak, postao posebni vladin povjerenik.

Svi oni izravno su unosili promjene u zakon koji će kasnije postati poznat kao Lex Agrokor.

Autori Lex Agrokora nedvojbeno su Odvjetnički ured Šavorić i Partneri, koji su napisali prvu verziju Lexa, koja je osam puta mijenjana i nadopunjavana, sukladno uputama potpredsjednice vlade Dalić, premijera Plenkovića te samih članova skupine.

Svjesno zanemarili ustavne tužbe

Samo posljednja verzija, deveta, koja je sadržavala gotovo sve preinake pisaca Lexa, došla je iz Ministarstva gospodarstva.

Nakon što smo prije dva tjedna objavili serijal članaka o stvarnim autorima Lex Agrokora, Index je došao do prepiske članova posebne skupine za Agrokor, a koja potvrđuje ono što smo dosad pisali.

Iz prepiske je, naime, jasno kako su članovi tog tajnog Plenkovićeva i Dalićkina društva napravili sve kako bi u Agrokor došao posebni vladin povjerenik, odnosno Ramljak, a ne, kako je vladi direktno savjetovano od pravnih stručnjaka, netko s liste stečajnih upravitelja. Članovi grupe inzistirali su na tome. Štoviše, kako se vidi iz prepiske čije dijelove i objavljujemo, bili su svjesni da ih čekaju i ustavne tužbe.

Dalić, kao potpredsjednica vlade, sastajala se s tom skupinom u prostorijama tvrtke Texo Management, InterCapitalu i u prostorijama Odvjetničkog ureda Šavorić i Partneri. Dalić je detaljno objašnjavala kako se sve radi u tajnosti jer javnost nikada ne smije doznati tko su pravi pisci Lexa. Kako se može iščitati iz prepiske koju posjedujemo, skupina je održala i više sastanaka s Plenkovićem kako bi ga obavijestila o fazama rada na tom zakonu te bi se nakon sastanaka s premijerom radilo na daljnjim preinakama zakona.

No, krenimo redom.

Radna skupina počela je s radom 22. veljače 2017. godine i to sastankom u zgradi vlade, prvo kako bi analizirala financijsko stanje u Agrokoru. Nakon toga se formira posebna mail lista preko koje članovi skupine analiziraju stanje u toj tada još Todorićevoj tvrtki.

Dalić: Agrokor će trebati platiti 

U samim počecima krize u Agrokoru, potpredsjednici Dalić postalo je jasno kako će Agrokor na kraju trebati platiti te tada nije bila sklona ideji da se situacija u Agrokoru rješava u saboru posebnim zakonom. Krajem veljače mislila je kako za to postoje jako malo šanse.

"Ima opet taj 'slippage' s projektom INA-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono što mu se sviđa, a odbacuje ono što mu se ne sviđa ostavljajući nas da nađemo rješenje. A rješenja nema - da bi se INA kupila to se mora platiti. Tako i ovdje da bi se Agrokor oporavio to se mora platiti i jasno povući ekonomski potezi koji se moraju povući. A ekonomiji se ovdje ipak baš ne vjeruje. I tako u krug. Nightmare!" piše Dalić u mailu.

Odlazak Dalić u bunker Texo Managementa

No grupa pod vodstvom Plenkovića i Dalić krenula je s radom oko Agrokora. Prvi sastanak izvan vlade dogodio se 3. ožujka i to u prostorijama Texo Managementa.

Riječ je o tvrtki iz koje je došao budući vladin povjerenik Ramljak.

Iz dogovora za sastanak od 3. ožujka jasno je kako potpredsjednici Dalić nije prvi put da odlazi u prostorije Texo Managementa pa tako u jednom mailu detaljno objašnjava gdje se oni nalaze.

"Kod nas će biti kao u bunkeru", tvrdi Tomislav Matić iz Texo Managementa u odgovoru potpredsjednici vlade misleći na tajnost i sigurnost sastanka kako ne bi bili otkriveni. Na sastanku od 3. ožujka koji je bio u prostorijama Texo Managementa, a na kojem je bila prisutna potpredsjednica Dalić, napravljen je ključni dogovor oko preuzimanja i sanacije Agrokora.

Todorić je bio Borg, a Dalić Margaret Thatcher

Tada je napravljen i tzv. hodogram aktivnosti, u kojem su bile i osnovne poruke da se javnosti mora objasniti da će "sve biti u redu" i da se "vlada brine o hrvatskom gospodarstvu".

Skupina je tada donijela odluku o donošenju posebnog "Zakona o Interventnom Programu Likvidnosti". Prema tom planu država je trebala biti ta koja bi otkupljivala potraživanja dobavljača i tako postala vlasnik Agrokora. No taj plan nije zaživio.

Tvorci Lexa bili su i duhoviti pa su tako Ivicu Todorića između sebe nazivali - Borgom. Naime, riječ "Borg" na hodogramu aktivnosti označava Ivicu Todorića.

Vidljiva je i ironija s obzirom na to da je termin "Borg" preuzet iz univerzuma Star Treka, a riječ je o skupini rasa pretvorenih u kibernetičke organizme, koji funkcioniraju kao radilice unutar grupne svijesti nazvane Kolektiv ili Košnica. Borg koriste postupak asimilacije kako bi prisilno pridružili druge pojedince Kolektivu. Potpredsjednica vlade Martina Dalić u toj prepisci nazvana je hrvatskom Margaret Thatcher.

Poruka investitorima je da prvo zovu Dalić jer Hrvatska nije SAD

No vratimo se na početak ožujka kada je Dalić, prenoseći poziv premijera Plenkovića, pozvala članove skupine da šefa vlade detaljno obavijeste o fazama pisanja Lexa.

To dokazuje da je uz Dalić glavnu riječ vodio Plenković, s obzirom na to da su nakon sastanka s njime davane glavne smjernice, te dokazuje kako je Plenković o radu skupine bio itekako informiran te je znao za svaki korak. Već smo objavili kako su članovi ZEF-a imali prezentaciju alternativnog plana spašavanja Agrokora pred premijerom Plenkovićem, no taj je plan, bez pravog obrazloženja, odbačen.

Primjerice, odvjetnik Šavorić, o kojem Plenković nikada nije htio govoriti kao o piscu Lex Agrokora, 6. ožujka odgodio je svoj let za London kako bi se našao s Plenkovićem zajedno s ostalim piscima Lexa.

Upravo je taj izlet u London odvjetnika Šavorića bio vrlo zanimljiv potpredsjednici vlade Martini Dalić. Ona je tada htjela poslati poruku tzv. PIK HOLDERIMA te ovog odvjetnika moli da strancima baci - "bubu u uho".

"Ubacite bubu da bi bilo mudro uspostaviti neki kontakt s državom - tipa uvijek je dobro u ovakvim državama kao Hrvatska biti u nekom kontaktu s državom. Nije to USA", piše Dalić.

U prijevodu, druga osoba Banskih dvora jasno daje do znanja inozemnim investitorima i financijerima kako se u Hrvatskoj bez države poslovati ne može. U ovom konkretnom slučaju, čini se, i da se ne može poslovati bez nje same.

Dalić: Bez mene nemate što diskutirati

Sljedeći sastanak pisaca Lexa održan je 13. ožujka u zgradi Ministarstva gospodarstva.

"Predlažem večeras u 18 sati. Možete doći k meni u MINGO ili ako će netko od Vas biti domaćin", predlaže Dalić. Na kraju je ipak odlučeno kako će sastanak biti kod nje. Ni jedan sastanak nije održan a da njemu nije bila Dalić.

"Bez mene gotovo i da nemate što diskutirati", kaže Dalić u jednom od mailova od 15. ožujka kada je postojala mogućnost da se tvorci Lexa na sastanku nađu i bez nje.

Nakon što je iz odvjetničkog društva Šavorić izašla prva verzija Lexa, održan je i sastanak 19. ožujka, u brokerskoj tvrtki InterCapital.

Tog dana izaći će i prva verzija nečeg što danas poznajemo kao Lex Agrokor, odnosno Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Obaveza uglednih savjetnika

"Prije diskusije o samom tekstu nacrta  zakona, vrlo ćemo rado objasniti razloge zbog kojih smo se odlučiti krenuti u smjeru stvaranja posebnog stečajnog postupka za iznimno velike i sistemski bitne poduzetnike", napisao je tog dana Toni Smrček, partner u odvjetničkom društvu Šavorić i Partneri. Dalić je iskoristila priliku zahvaliti tvorcima Lexa na prvoj verziji zakona.

"Hvala najljepša. Da li ja dobro pamtim ako računam da se svi zajedno vidimo večeras kod Tonća u 20:00? Martina", zahvalila je Dalić. "Kod Tonća" je zapravo poziv na sastanak koji je održan 19. ožujka u sjedištu brokerske tvrtke InterCapital.

Odvjetnik Smrček će, nakon sastanka, 22. ožujka ponuditi drugu verziju, s 15 izmjena.

"Članak 34 - povjerenik mora prilikom izrade plana angažirati ugledne savjetnike", glasila je jedna od promjena iz čega je vidljiv plan neformalnih vladinih savjetnika kojima su bile vrlo bitne ovlasti vladinog povjerenika što je pozicija koja je bila rezervirana za jednog od njih.

Dan kasnije premijer Plenković poziva ih na hitan sastanak.
Dalić otkrivala povjerljive podatke

"Ja sam upravo razgovarala s Poletaevim. Kredita u ovim okolnostima neće biti. Sve se oči lagano okreću prema nama. PM će javiti vrijeme za današnji sastanak. Molim vas računajte danas poslijepodne. M", stoji u poruci koja je odaslana 23. ožujka od strane Martine Dalić. Riječ je o razgovoru s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletaevim.

Članovi te skupine tako su opet imali povjerljive podatke o razgovorima vlade s ruskim investitorima i bankarima. Naglasimo kako je grupa djelovala neformalno, nisu bili obvezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove.

Ta skupina imala je i druge podatke koji su trebali biti povjerljivi. Nije to bio prvi put da im Dalić otkriva detalje povjerljivih razgovora vlade i ruske Sberbanke. Dalić im u jednom od mailova priznaje da na razgovorima s Rusima nije bila iskrena te da im nije htjela reći pravo stanje stvari u Agrokoru.

Dalić nakon Rusa: Svatko se pravio lud, ja sigurno jesam

"Za pretpostaviti je da se svatko pravio malo lud - ja sigurno jesam - niti sam ja htjela otkriti da su mi poznati pravi razmjeri problema niti je on vjerojatno želio otkriti sve svoje planove", piše Dalić.

Podsjetimo kako će u ožujku, svega nekoliko dana nakon razgovora s Dalić, Sberbanka osigurati 100 milijuna eura kredita Todorićevom Agrokoru. Zbog tog kredita Rusi su podigli kaznenu prijavu protiv Todorića tvrdeći kako je od njih skrivano pravo stanje. Podsjetimo kako je osnova sukoba između povjerenika Ramljaka i Rusa bio upravo taj kredit jer im nije htio priznati status "senioriteta" odnosno prvenstva u naplati.

No vratimo se na događaje od 22. ožujka i sastanak s premijerom. Skupina je prije sastanka s Plenkovićem održala i poseban sastanak na kojem su prošli draft zakona kako bi što detaljnije objasnili premijeru što zapravo rade.

Budući konzultanti Agrokora upisivali promjene u zakon

Dan nakon, 23. ožujka, sastaju se kod odvjetnika Šavorića gdje je raspravljana druga verzija Lexa. Nakon sastanka s premijerom, Šavorići rade treću verziju zakona koju dostavljaju 24. ožujka.

"Dostavljamo treću verziju zakona, sukladno jučerašnjem dogovoru", kaže odvjetnik Smrček iz tog odvjetničkog ureda. Naime, problem je bio u tome što su dotad zakon pisali "previše odvjetnički", pa su nacrti novog zakona izgledali više kao poslovni ugovor, a ne kao budući zakon.

Upravo je to bila glavna kritika vladinih službi tvrdeći kako nacrt spasa Agrokora ne može biti zakon. Dalić je naložila stručnjacima u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu pravosuđa da nacrt zakona "prevedu" tako da može biti prihvaćen u vladi i saboru.

Kasnije se radilo na daljnjim izmjenama, a članovi skupine, posebno budući povjerenik Ante Ramljak i Branimir Bricelj iz privatne tvrtke, Altera unosili su izmjene zakona. U izmjenama se većinom osnaživala pozicija budućeg izvanrednog vladinog povjerenika.

"Nakon konzultacija s Tonijem i Branimirom, u prilogu je četvrta verzija s manjim korekcijama", piše odvjetnik Smrček. Teza kako je Ramljak samo "pomagao" kod financijskih aspekata Lex Agrokora tako pada u vodu kao neistinita, baš kao i tvrdnja potpredsjednice Dalić da Ramljak kod kreiranja Lexa nije sudjelovao velikim dijelom.

"Predlažem da se sutra nađemo u 16 sati u uredu Šavorić i partneri kako bismo zajednički još detaljno prošli kod zakon. Termin i mjesto dogovoreni su s Borisom Šavorićem 😊. Nadam se da svi možete. Cilj nam je završiti do 19. Nadam se da svi možete. Martina", stoji u pozivu Martine Dalić na sastanak koji je na kraju održan 25. ožujka.

''Neka gđa Martina odabere ime zakonu''

Šesta verzija Lexa napisana je 28. ožujka. Autori Lexa posebno su napisali da bi Dalić trebala dati ime njihovom zakonu.

"NASLOV: izabrat će ga gđa. Martina po svom nahođenju i političkim prilikama. Za sada sam interno dokument nazvao 'situacija' :) mada nije vrijeme za šalu. U samom tekstu ostaje ili IZVANREDNA UPRAVA ili PREDSTEČAJ SISTEMSKI ZNAČAJNIH PODUZETNIKA (TRGOVAČKIH DRUŠTAVA)", stoji u poruci koju je poslao Boris Šavorić.

Isto tako potpuno je jasno da je skupina koja je radila na Lexu napravila sve kako bi njihov član postao izvanredni povjerenik. To dokazuje posebna prepiska. Naime, članovi Plenkovićeve i Dalićkine grupe otvoreno su se protivili ideji pojedinih pravnih stručnjaka, a koji su bili konzultirani od strane Ministarstva pravosuđa, da povjerenik bude netko s liste stečajnih upravitelja.

Odvjetnik Šavorić u jednom trenutku kaže kako nije bitno ako sve završi na Ustavnom sudu jer oni moraju imati pravo na povjerenika.

Borba za povjerenika

Šavorić u jednom od mailova citira profesora prava Petra Miladina s Pravnog fakulteta: "Proširiti kvalifikacije Povjerenika, jer prema pravilima o predstečajnom postupku povjerenika se imenuje s liste stečajnih upravitelja (čl. 23. SZ). Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba čl. 10., st. 2. trebala bi urediti to pitanje."

Nakon završenog citata slijedi i komentar odvjetnika Šavorića.

"Izuzetno je sporno ????? Pa što sad, neka odmah počnu pisati ustavnu tužbu ili neka predlože. Pa i mi to znamo, ali nećemo da je povjerenik s liste stečajnih upravitelja", piše Šavorić inzistirajući na tome da vlada ima presudan utjecaj na izbor povjerenika.

Neke od primjedbi Miladina s Pravnog fakulteta su ipak prihvaćene, no ne sve. Upravo će Ramljak radnoj skupini proslijediti mail Miladina s Pravnog fakulteta.

Ramljak nakon kritike pravnog stručnjaka: A što ćemo sad!?

"Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora - i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera - ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala", stoji u opaskama profesora Miladina u kojima se dodaje da se "Republika Hrvatska izlaže donošenjem ovog Zakona nesagledivim štetnim posljedicama u odnosu na vjerovnike kvalificiranog dužnika, ali i prema dioničarima kvalificiranog dužnika".

Ramljak nakon toga maila pita: A što ćemo sada!? No nije bilo posebnih reakcija, niti se itko našao prozvan reagirati na te primjedbe.

Dana 30. ožujka stiže osma verzija Lexa koja je odaslana sa službene adrese privatne tvrtke Altera, a Dalić već ujutro šalje devetu verziju Lexa, koja je uz sitne izmjene na kraju bila i prihvaćena.

Dalić poziva na večeru: Hvala, ali ovdje nije kraj

Dalić 31. ožujka obavještava članove grupe kako je vlada usvojila Lex pa sve poziva na večeru.

"Vlada usvojila. S obzirom na lobistički val koji se digao danas to je jedno malo čudo. Daleko je srijeda kada će biti Sabor,međutim u tom razdoblju Vas sve pozivam na večeru u ponedjeljak ili utorak ako se itko od Vas uopće više želi družiti sa mnom😊. Koji dan Vam vise odgovara?
Hvala svima, samo ne znam iz kojeg razloga imam dojam da ovo nije kraj. 😎 Ostajem vječni dužnik. Martina", stoji u poruci potpredsjednice vlade Martine Dalić.

"Ti si ipak naša Thatcherica", replicirao je Ramljak na njen mail uz prigodan smajlić.

Za večeru je odabran restoran Fotić, a zauzela se posebna dvorana. Zašto baš ondje? Zato što se, objašnjava Dalić, novinari pitaju tko je pisao Lex.

Sjajne obljetnice, bombardiranje Beograda i rušenje u potresu Dubrovnika

"Dragi svi, naša večera je sutra uvečer u 19:30 u restoranu Fotić u zasebnoj dvorani (ona je koliko shvaćam dolje u prizemlju). Izabrala sam ovaj nisko profilni restoran da ne privlačimo previše pažnje jer se press malo raspituje tko je radio zakon. Tako da možda nije na nivou, ali eto 😀", napisala je Dalić 3. travnja.

Naravno, nastupilo je oduševljenje.

"Draga Martina, čestitke – ovo je, čini mi se, najbrža objava jednog zakona u povijesti Hrvatske. I to na obljetnicu bombardiranja Beograda i početka WW2 na ovim prostorima", napisao je Korunić iz InterCapitala. Čestitkama se pridružio i Matić iz Texo Managementa.

"A 1667. katastrofalan potres pogodio Dubrovnik!!!" napisao je Matić dok je odvjetnik Šavorić ostavio komentar - "Jupiiiiiiiii."

"Sve sjajne obljetnice", napisala je Dalić.

Sretnik koji ulazi u Agrokor je...

Tri dana prije ulaska Ramljaka u zgradu Agrokora članovi ove skupine zaključili su kako "sve ide kao po traci".

"Sad je red da Vlada u pon u 8.00 imenuje povjerenika! A taj sretnik je…", napisao je Korunić.

Iz prepiske tvoraca Lex Agrokora potpuno je jasno kako je Ivan Crnjac, financijski direktor u Agrokoru, bio glavni izvor informiranja o aktualnom stanju u Agrokoru. 

Podatke direktora Crnjca Dalić dijelila naokolo

U veljači i ožujku Crnjac je izravno komunicirao s Martinom Dalić kojoj je dokumente iz Agrokora slao na njenu privatnu mail adresu. To je funkcioniralo tako da bi skupina zatražila određene dokumente od Dalić, a onda bi ona pitala Crnjca da im to nabavi.

Ante Ramljak tako je 27. veljače, gotovo mjesec i pol prije nego što će postati povjerenik, tražio od potpredsjednice vlade da pita Crnjca, tada direktora u Agrokoru, da mu izvuče određene financijske izvještaje.

"Pitaj ga još i Bruto Bilancu za 2015. i 2016. te financijske izvještaje za 2016. Isto tako, pitaj ga i da ti dostavi svu pravnu i financijsku dokumentaciju za Adria Group BV i Adria Group Holding BV", traži Ramljak. Dalić je uskoro imala te dokumente koje je proslijedila nakon što ih je izravno dobila od Crnjca.

I tajni ugovor s Todorićem podrazumijevao je posebne vladine savjetnike

Iz dokumentacije je vidljivo kako je odvjetničko društvo Šavorić i Partneri za vladu napisalo poseban Sporazum prema kojem bi se Ivica Todorića trebao odreći Agrokora u korist vlade. Finalni sporazum bio je gotov 28. veljače. Vlada se tim sporazumom trebala obvezati za uspostavu programa za likvidnost u iznosu od 300 milijuna eura. Taj ugovor trebao je biti tajan.

"Svaka Stranka se obvezuje da će držati u tajnosti i da neće koristiti niti otkriti trećima sadržaj ovog Sporazuma, kao i sve podatke povjerljive prirode", stajalo je u Sporazumu. Isto tako od Todorića se tražilo da sva javna priopćenja uskladi "na prikladan način i prema uputi Vlade RH".

Zanimljivo je da se od Todorića između ostalog tražilo i da u Agrokor pusti posebne vladine savjetnike. Ugovor je morao "biti u ladici", odnosno skriven od javnosti i aktera procesa sve dok ne bude usvojen poseban zakon, što je bio jedan od uvjeta navodno nikada potpisanog ugovora.



Vladin povjerenik konzultantima nudio ugovore sa svojom bivšom tvrtkom!

Članovi ZEF-a također su bili uključeni u rad te skupine, no nisu se posebno javljali kod pisanja Lex Agrokora, nego su bili više fokusirani na alternativne načine sanacije Agrokora, koji nisu bili po volji Dalićkine skupine.

Nakon izbijanja afere za sukob interesa sa Šavorićem, kada je Ramljak koristio mail adresu izvanredna.uprava@savoric.com, stigao je nalog da se hitno urede poslovni odnosi s ljudima koji su sudjelovali u posebnoj skupini.

Predložak ugovora koji je Ramljak nudio konzultantima predviđao je da rade za Agrokor, ali da ugovor potpišu s Texo Managementom! Njegovom bivšom tvrtkom! I to u vrijeme kada je Ramljak već gotovo mjesec dana bio u Agrokoru kao izvanredni vladin povjerenik. To opet potvrđuje tezu o posebnom planu o izvlačenju novca iz Agrokora na ime skupih savjetničkih usluga koje su dobivali odabrani.  


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Milijarde
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|