itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?: HDZ/SDP

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s ciljem upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com


U lučici smo zatekli i vlasnika solane "Ramova" Ivana Šimića, koji je ogorčen potezom Ministarstva pomorstva i zabranom obavljanja svih djelatnosti...

- Ovo je neki pravni nesporazum. Pa nitko nikome ne može zabraniti pravo na život - veli Šimić, dodavši da mu je drago što rukovodstvo lučice djeluje razumno, čekaju rješenje o zabrani djelatnosti i ponašaju se sukladno uputama inspektora Ministarstva pomorstva.

Nakon pečaćenja, Nadzorni odbor PŠRD-a Ramova dopise je uputio na više od 400 adresa, od Županije do Ureda predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i USKOK-a, i u njima traže da se proglasi pomorsko dobro, katastarske čestice unesu u Katastar RH i gruntovnicu, da se donese prostorni plan naselja Krvavica i detaljni prostorni plan obuhvata luke nautičkog turizma, te da lučicom, sve dok bude poštivala zakone, isključivo upravlja PŠRD Ramova, kojoj se treba omogućiti sudjelovanje u natječaju za koncesiju kada se za nju steknu uvjeti.

- Na najdostojanstveniji način branit ćemo lučicu i njezine vrijednosti od bilo kakvog nazadovanja ili davanja tajkunima i podobnim osobama od strane Općine ili Županije. Osuđujemo svaki politički i gospodarski obračun na bilo kojoj razini i branit ćemo svoje radnike i njihovih ruku djelo na dobrobit Republike Hrvatske - poručuje Josipović, te napominje da je s inspektorom za pomorsko dobro prije pečaćenja pričao punih pet sati, nakon čega su mu on i direktor Tonči Čizmić dali na uvid svu potrebnu papirologiju, među kojom i nalaz i rješenje Ministarstva financija, koje je legaliziralo rad lučice jer su platili istu svotu novca kao i kada su plaćali koncesiju, a to je više od dva milijuna kuna za ovih 12 godina (svake godine po 200 tisuća kuna).

Tržišna procijenjena vrijednost luke je od 12 do 14 milijuna eura, a sva sredstva uložena u luku kroz zadnjih 20 godina iznose oko osam milijuna eura.

- S obzirom na to da brodove nema tko čuvati, ovrhom i pečaćenjem možemo očekivati da ćemo sve usidrene jahte ugledati kako plutaju Bračkim kanalom - veli Josipović i pojašnjava da je lučica državno vlasništvo pod upravljanjem Splitsko-dalmatinske županije, a osmogodišnju koncesiju Županija je PŠRD-u Ramovi dodijelila 1999. godine za ukupno 40 tisuća kvadrata.

I plaćali su je sve do dana današnjeg. Koncesiju za tadašnju derutnu lučicu prije 20 godina, kako tvrdi, potpisali su baškovoški načelnik Joško Roščić i direktor Čizmić, koji je u nepunih godinu i pol dana s ekipom iz Ramove napravio čudo, tako da je luka danas potpuno puna, u mokrom vezu s oko 210 brodova i suhom vezu s oko 130 brodova.

U lučici je stalno zaposleno 20 radnika i 10 sezonaca, od čega su i četvorica hrvatskih branitelja, a prema novoj sistematizaciji bit će ih zaposleno 55. Dobivena koncesija istekla je 2007. godine, prije 12 godina, a PŠRD Ramova Županiji je u više navrata sve do danas podnosila zahtjeve za njezinim produženjem ili za novim koncesijskim odobrenjem.

- Šutnjom administracije koja se oglušuje zajedno s Općinom Baška Voda, ne raspisuje se natječaj za novu koncesiju, pa od legalnih postajemo nelegalni korisnici luke isključivo krivnjom Općine Baška Voda i Županije. Za raspisivanje natječaja za koncesiju potrebno je da Općina Baška Voda luku proglasi pomorskim dobrom te upiše katastarske čestice istog pomorskog dobra u Katastar RH i Gruntovnicu makarskog suda, izradi DUPP naselja Krvavica i DUP obuhvata luke nautičkog turizma Krvavica - govori Josipović.

Pojašnjava i da PŠRD Ramova, iako nema koncesiju, svake godine Ministarstvu financija i Splitsko-dalmatinskoj županiji plaća iznos od 200 tisuća kuna, i to prema prema odluci i rješenju Ministarstva financija za obračun koncesije nakon 30. lipnja 2007. u skladu s važećim Zakonom o koncesiji.

- Ni u jednom trenutku nije postavljeno pitanje kako Županija i Ministarstvo financija primaju sredstva na svoj račun, iz čega slijedi da je korištenje koncesije do dana današnjeg praktično odobreno, bez ikakvog prekida, čime bi i sama ovrha trebala biti bespredmetna, kao i oduzimanje prava na rad. Za 12 godina to nisu mala sredstva, riječ je o milijunima kuna i to ne samo po osnovi koncesije, već i PDV-a, plaća zaposlenicima, a i svim ostalim davanjima - kazuje Josipović, dodavši da aktom ovrhe koja se trebala dogoditi 6. svibnja na dan pečaćenja, i koja je za sada najvjerojatnje odgođena do rješenja žalbe PŠRD-a Ramova na rješenje o ovrsi, RH, Županija i Općina Baška Voda zadaju smrtni udarac svima njima, i radnicima i vlasnicima oko 340 jahti i glisera hrvatskih i inozemnih državljana.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|


Moje ime je Luka Jelčić, imam 30 godina, nezaposlen, bivši "bivši hrvatski mladi poduzetnik" i nažalost ovo je moja priča", napisao je na Facebook profilu svog OPG-a Jelčić Kican.

"Moja priča počinje malo prije 2012. godine, nakon završetka fakulteta. Uvijek je bila dvojba kao i svakog mladog čovjeka nakon završene škole. Ostati u Zagrebu i graditi karijeru ili vratiti se doma i s Obitelji pokušati izgraditi nešto. Ja sam se pak, odlučio se za ovo drugo. Mlad, nadobudan otvorio sam poljoprivredni obrt, zasukao rukave i krenuo. Već sam u glavi imao konture što želim i na koji način to izvesti. Što bi se reklo od polja do stola. U zbilji se to i ostvarilo", nastavio je Jelčić. "Samo uz jednu VELIKU grešku. Ta greška je bila uzimanje poticaja od zavoda za zapošljavanje."

Jeličić kaže da to tada nije bila greška. "Svatko normalan razmišlja da ti na takav način država daje onaj potreban mali "kick", mislim u "normalnim" državama. Ugovor prema zavodu ispunjen korektno, aronija raste i čekamo na prve plodove. Sve kao u bajci", pojašnjava. "I tu sretna priča završava i počinje moja borba s vjetrenjačama i zaposlenicima od kumova, stričeva, rođaka itd."

Jelčić potom detaljno opisuje što se sve dogodilo poslije.

"Dolazi opomena da sam kršio ugovorne obveze. Zovem jednog zaposlenika na HZZ, zovem drugog, zovem trećeg... šaljem jedan prigovor, drugi, treći... svakog pitam isto pitanje. Gdje je moja greška? Naveli su ih par, jednu iza druge. Kako bih jednu demantirao pojavila bih se druga. A navodili su stvari i koje nisu u ugovoru, izmišljali, petljali, lagali... a nisu znali na kakav su tvrd orah naišli."

"Samo jedan dokaz, koji inteligentni ljudi rade na HZZ (čast iznimkama i poštenim djelatnicima od kojih su mi neki čak i dali podršku), čovjek mi uporno tvrdi da su "dobit i primitak ista stvar". Jedan je čak izjavio :"Gosparu pođite na sud, dobiti ćete 100%."

"I što pomisliti u tome trenutku?! Očigledno sam u pravu 150%, a prema svim izgledima ću morati na sud jer vidim da mi ništa drugo ne preostaje. Čak mi je jedan istaknuti dužnosnik rekao rečenicu koja mi danas odzvanja da u Hrvatskoj "pravo i pravda nisu isto"..."

"Na puno sam vrata kucao u tim trenucima, puno ih se zatvaralo... ali nema veze. Ja sam to tada naučio da u Hrvatskoj očito sve mora ići na teži način. (Jedino u slučaju ako si član stranke, onda nema problema-nema suda, što nažalost nisam bio)"

"23.10.2015. godine su pustili zadužnicu i blokirali me, 3 dana iza mog rođendana. Za nekog tko nikad lipe nije bio dužan prvotno je bio šok. Kasnije je to bila realnost i naučiš živjeti s tim i nositi se, jer na kraju tunela uvijek dođe svjetlo."

"Angažirao sam odvjetnika i krenuli smo u borbu. Prvo ročište koje smo imali bilo je 07.12.2017, tu smo saslušani ja i moj svjedok, od strane zavoda se pojavio samo njihov pravnik. To je još jedan dokaz njihove samouvjerenosti i bahatosti. Bilo je tu pitanja koja nisu imala veze s ugovorom i predmetom uopće, al ok to je bio njihov izbor. Tu smo svi saslušani. Sad sam bio na čekanju do očitovanja suca."

"Prva pobjeda se dogodila 28.02.2018 na općinskom sudu u Zagrebu, glatko bez ikakvih problema sudac je donio sve odluke u moju korist. Naravno da se je HZZ žalio na tu odluku, prema njihovoj žalbi to je više bilo pro-forme jer kao red je žaliti se, i morali smo ići na županijski sud. Odnosno na drugostupanjsku presudu koja je također ošla u moju korist dana 17.07.2018."

"Sad slijedi ono najbitnije. Ljudi koji mogu slobodno reći uništavaju tuđe snove, ne štite malog čovjeka, ljudi koje nije ništa briga osim njihovih guzica i primanja već od 10 tisuća kuna pa na više, ljudi koje sam molio da se ovo zaustavi."

"Mirando Mrsić - tadašnji ministar kojem sam slao pismo da se zaustavi ova lakrdija, naravno nikad nisam dobio odgovor. Lora Vidović - tadašnja i sadašnja pučka pravobraniteljica kojoj sam slao pismo da me zaštiti, na kraju krajeva to joj je i dužnost, naravno ni od nje nikad nisam dobio odgovor. Ankica Paun Jarallah - tadašnja ravnateljica HZZ na nivou cijele države. E od nje sam dobio odgovor na moje pismo. U njemu je pisalo da mi zavod može izaći u susret i da platim dug u 12 mjesečnih rata, tada se dug već popeo na 25 tisuća kuna. Dasen Jasprica - pročelnik za Dubrovačko-neretvansku županiju. Odgovoran za sve podružnice u županiji. Čovjek koji je mogao sve stopirati i okončati dok je još sve bilo na početku. Čovjek koji misli da nema nitko iznad njega. Mirjana Stanković - žena kojoj sam najviše vjerovao, koju sam upoznao kao jednu moćnu ženu sa stavom i na kraju krajeva žena koja je uz Dasena mogla ovo sve obustaviti da ne dođe do ovog. Probudila je u meni inat koji će se pokazati kao ključ u mojoj pobjedi."

"Svi vi gore navedeni možda ćete ovo pročitati, vas dvoje zadnjih hoćete sigurno jer ovo najviše pišem zbog vas. Vjerujem da vama broj 1029 ne znači ništa. Broj kao i svaki drugi. Sad ću vam reći šta meni znači: 1029 - dana blokade, 1029 - dana patnje, 1029 - dana tuge, 1029 - neprospavanih noći, 1029 - popijenih tableta za tlak, 1029 - dana nezaposlen, 1029 - posramljenosti, 1029 - borbe protiv vas uhljeba, 1029 - biti nevin, a progonjen."

"Najžalosnije od toga svega je da je danas 23.08.2018, presuda je donesena 17.07.2018 i imali su rok da me moraju u roku 15 dana odblokirati i vratiti sve novce koje se uzeli kad su aktivirali zadužnicu. Gle čuda, ništa od toga nije napravljeno. Dakle u trenutku dok ovo pišem još sam blokiran. Ne želim vam ništa loše što se zdravlja tiče u životu. Ali vam želim da prođete, ovo što sam ja prošao u 1029 dana. Samo da osjetite taj jad, tugu i sve ostalo negativno što sam ja osjećao. Da pogledate svojoj djeci u oči i plačete kao što sam i ja."

"Samo ja i moja obitelj znamo što smo sve prošli u ovih 1029 dana zajedno. Nisam nigdje spomenuo da sam otac 3 mala anđela, koji su prolazili ovo sa mnom. Oni su ti koji su mi dali snagu za ići dalje. Oni su ti koji će mi i dalje dati snagu da se borim protiv takvih kao vi. Oni će mi dati snagu da vas smijenim. Sad ja vas pitam. Jeli znate kako je podizati 3 malodobne djece uz dječji doplatak i porodiljni, a blokirani ste? Znate li koliki su troškovi života peteročlane obitelji a blokirani ste? Jeste li se ikad zacrvenili? Jeli mirno spavate?"

"Jeste li ikad došli u situaciju da nemate za kupiti Bebimil jer ste blokirani? Jeste li ikad došli u situaciju da 30-og nemate za platiti ratu kredita (koji sam uzeo zahvaljujući vama) Jeste li ikad došli u situaciju da dođete na razgovor za posao i kažete da ste blokirani i na sudu s državnom institucijom, a poslodavac vam se nakon toga zahvali?"

"Niste! Jer vi živite na našoj grbači. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate plaću. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate za skupa auta i skupe mobitele. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi možete fino papati... Imate članak o meni u Slobodnoj i na nekoliko portala. Emisiju na Plodovima zemlje. Pogledajte u moje lice. To vam je lice slomljenog Hrvatskog "mladog poduzetnika"- Oca, Brata, Muža, Sina, Unuka... to je lice koje ćete pamtiti do kraja života."

"Svi vi koji me smatrate za prijatelja, poznanika, rođaka širite i dijelite ovaj post. Nemojte se sada dijeliti na lijeve i desne. Ako oni mogu djelovati zajedno protiv nas zašto ne bih mi djelovali zajedno protiv njih. Ovo je moja priča. Sutra već možda ovo čeka nekog od vas. Vašeg sina, vašeg oca, vašeg muža, vašeg unuka. Ja znam koju težinu i odgovornost nosi ovaj tekst. I što me sve čeka. Bitku sam dobio, dobit ću i rat. Zbog sebe, zbog moje djece, zbog moje žene, zbog moje Obitelji. Ali ja sam spreman i čekam. Jeste li vi spremni?", napisao je Jeličić.

"P.S. Hvala svima koji su bili uz mene, hvala mojim odvjetnicima Tomislavu Radeliću i Antoniu Volareviću koji su ovo sve iznjeli zajedno samnom i koji su bili u svakom trenutku uz mene. A hvala i vama koji mi niste pomogli ništa, a dobro ste glumili (prepoznat ćete se ili bolje rečeno prepoznat ćeš se). Svi vi koji imate sličnih problema javite mi se i pomoći ću vam, a znam da vas ima dosta", dodao je.

Status: Uhljebi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Nesposobnost uprave
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Link|


Dok predsjednica Kolinda Grabar Kitarović javno proziva i optužuje diplomate da rade protiv državne politike, druga dva sukreatora vanjske politike, ponajprije predsjednik Vlade Andrej Plenković, ali i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier - šute

Predsjednica nije skrivala nezadovoljstvo suradnjom s bivšim premijerom Zoranom Milanovićem, ali i njegovim nasljednikom, tvrdoglavim Tihomirom Oreškovićem pa se očekivalo da se lako pronaći zajednički jezik s Andrejom Plenkovićem jer ipak dolaze iz istoga političkoga miljea.

No unatoč očekivanju javnosti, dogovori o popunjavanju kritičnih i iznimno važnih diplomatskih pozicija idu prilično sporo. Dosad je dogovoren tek odlazak novog veleposlanika u Rusiju, o čemu smo već pisali, gdje je mjesto prazno već više od godinu dana. Javnost čudi sporost pri popunjavanju upražnjenih veleposlaničkih mjesta te se sve više pita postoje li veće nesuglasice među ključnim partnerima premijerom Plenkovićem i predsjednicom Grabar Kitarović.

Kao primjer veleposlanika koji ne radi svoj posao predsjednica je više puta isticala Joška Paru, koji bi trebao zastupati hrvatske interese na najvažnijem mjestu u američkom glavnom gradu Washingtonu.  Paro je bio savjetnik bivšeg predsjednika Ive Josipovića pa predsjednica u njega nema povjerenja, ali na tom su popisu još neki drugi diplomati koje je po političkoj liniji imenovala Kukuriku koalicija poput Ive Goldsteina, koji je veleposlanik u Francuskoj. Međutim, većini njih istekao je mandat odavno i trebali su već biti povučeni kući bez velike pompe.

Predsjednica je ovaj put istaknula da je zbog Pare sama morala otputovati u SAD. Iako smo zatražili od Vlade i MVEP-a da nam otkriju vodi li se protiv Pare ikakav postupak za povredu službene dužnosti, jer je više puta kritiziran s Pantovčaka, i zašto već nije zamijenjen s te vrlo važne pozicije ako nanosi toliko štete državi, odgovor nismo dobili. Zanimalo nas je i smatraju li se prozvanima od predsjednice što nije brže došlo do promjena u diplomaciji kadrova koje je postavila vlada Zorana Milanovića.

IZ MVEP-a i Vlade nisu odgovorili ni na naše upite je li ih predsjednica upozorila da neki veleposlanici rade protiv državne politike te koji su to veleposlanici koji rade protiv državne politike, i zašto takvi veleposlanici nisu smijenjeni po hitnom postupku.

Bilo bi logično da se protiv takvih veleposlanika koji rade protiv državne politike pokrene stegovni postupak ako je zaista riječ o takvo velikim propustima kao što predsjednica upozorava javno. Predsjednica je više puta u javnosti kritizirala rad nekih veleposlanika, a posljednji put to je bilo u intervjuu za Novu TV u ponedjeljak, kad je, pravdajući se da put u SAD na samom početku ove godine nije bio polutajan, kazala da je -  zaključivši da naše veleposlanstvo u Washingtonu ne radi svoj posao - sama odlučila stvar uzeti u svoje ruke te je nazvala nekoliko prijatelja i kontakata iz svojih ranijih karijera i otišla odraditi iznimno dobar posao za Hrvatsku.

U istom razgovoru upozorila je na to da imamo puno veleposlanika koji su politički postavljeni, koji ne provode državnu politiku, nego politiku koja je nestala te puno njih koji podilaze. Ne samo u Washingtonu, nego i na drugim mjestima. Smatra da je učinkovitost nekih od tih veleposlanika vrlo niska, a za neke se i ne čuje. 'Oni rade protiv državne politike, neki su zaostali u nekim drugim vremenima, gdje misle da je Hrvatska još kandidatkinja u EU-u i NATO-u', kazala je predsjednica. Ustvrdila je i da nije točno da Vlada ne sluša i da razgovaraju o tome. No vrijeme prolazi, a problemi se ne rješavaju.

Status: Nesposobnost uprave
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: Na račun građana

Link|
Link




Interpol je još od prosinca prošle godine upoznat s činjenicom da prvi čovjek mađarskog MOL-a Zsolt Tamás Hernádi na sudu u Mađarskoj zapravo nije oslobođen optužbe za podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera u aferi Ina-MOL.

Zagrebački Županijski sud izvijestio je tada Interpolovu Komisiju za kontrolu spisa (CFF), da nadležni mađarski sud nikada nije odlučivao o Hernádijevoj krivnji za to kazneno djelo niti je donio pravomoćnu sudsku odluku. To je bio jedan od argumenata kojim su osporili tvrdnju njegove obrane da se Hernádijevim procesuiranjem u Hrvatskoj za isto djelo krši načelo zabrane dvostrukog kažnjavanja “ne bis in idem”.

Naime, Hernádijevi odvjetnici uspjeli su ishoditi privremenu suspenziju tjeralice Interpola, kao i obustavu potrage za Hernádijem po europskom uhidbenom nalogu (EUN) u pojedinim zemljama članicama EU, primjerice u Austriji i Njemačkoj, upravo zbog mogućeg kršenja spomenutog načela. A navodna oslobađajuća presuda mađarskog suda u istoj stvari bila je glavni temelj njihova zahtjeva. Interpolova komisija je prošle godine, nakon što je privremeno suspendirala tjeralicu za Hernádijem, pozvala hrvatske vlasti da im dostave sve relevantne podatke i sudske akte vezane uz ovaj slučaj. Županijski sud već je tada krenuo u raspisivanje novog EUN-a za Hernádijem, ali je i CFF-u poslao traženu dokumentaciju uz očitovanje u kojemu su istaknuta dva važna postupka mađarskog pravosuđa.

Lex Hernadi

Prvo, da mađarski sud nije odlučivao o Hernádijevoj krivnji za mito pa nema govora o tome da bi mu se u Hrvatskoj sudilo za isto djelo za koje je u Mađarskoj pravomoćno oslobođen. I drugo, ukazali su na tzv. mađarski Lex Hernádi, odnosno promjenu zakona o EUN-u kojim je spriječena njegova predaja Hrvatskoj. Naime, mađarsko tužiteljstvo je svojedobno otvorilo istragu o mogućem podmićivanju u aferi Ina-MOL na temelju podataka dobivenih iz Hrvatske, i to zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela podmićivanja u međunarodnim odnosima. Početkom 2012. tamošnje Glavno vojno tužiteljstvo šalje Uredu javnog tužitelja “rezoluciju” da inkriminirano kazneno djelo nije kazneno djelo, iako je istraga pokrenuta temeljem važećeg Kaznenog zakona u kojemu to djelo postoji. Tako javni tužitelj zaključuje istragu odbačajem optužbe. No, odbačaj optužbe od strane mađarskog pravosudnog tijela do tada nije bio zakonom predviđen razlog za odbijanje izvršenja EUN-a pa je Mađarska krajem 2012. promijenila taj zakon tako da je odbačaj postao obligatorni razlog za odbijanje predaje. Sve to je navedeno u očitovanju Županijskog suda.
Odgođena odluka

Zasjedanje te komisije na kojemu je trebalo odlučiti o sudbini tjeralice za Hernádijem bilo je zakazano za sredinu prosinca. No odluka je očito odgođena jer od tada hrvatske vlasti nisu dobile nikakvu obavijesti o ovom slučaju, a tjeralica za Hernádijem ostala je “nevidljiva” u bazama Interpola. A dok CFF ne donese konačnu odluku, neće se aktivirati ni novi EUN za Hernádijem u šengenskom informacijskom sustavu. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović izjavio je da ga je ne brine što Hernadi nije oslobođen u Mađarskoj jer će kaže “U Hrvatskoj biti oslobođen”.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|


Skupi Vladini piloti koji ne lete, činovnici koji rade samo utorkom, državna vila duhova, bojna za glancanje ministarskih limuzina...

Je li novi predsjednik Vlade spreman za šok?

01 Za 760 umjetnika, bivših ministara, diplomata – a onda po nasljednom pravu i njihovih udovica i udovaca – država svake godine isplaćuje 7,3 milijuna kuna jer su ih u nekom trenutku proglasili zaslužnim osobama. Listu je 2013. godine objavio Globus, a Vlada Zorana Milanovića odmah je najavila da će je reducirati. Ne treba posebno napominjati da se od toga odustalo. Hoće li nova Vlada biti hrabrija?

02 38 radnika svakog dana u suterenu zagrebačke Kockice na Prisavlju marljivo popravlja, pere i glanca 89 dužnosničkih automobila. Oni su zaposlenici Centralnog servisa Ureda za opće poslove Vlade i Sabora – jednostavno rečeno Vladina autoservisa, koji je 2001. godine osnovao tadašnji premijer Ivica Račan. Kroz povijest se očito dopao i drugim premijerima jer nitko nije u pitanje doveo trošak hladnog pogona od dva milijuna kuna godišnje. Treba li državna autopraonica i novome mandataru?

03 Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar ovisan je o administraciji: u poglavarstvu je zaposlio 56 tajnica i 127 savjetnika, a gradske poslove ne može voditi bez djelatnika koji se “brinu o pečatima” i “prate propise o blagdanima”. Kako će nova Vlada debirokratizirati Hrvatsku?

04 Dobro da stanovnicima Brača ne treba i putovnica kako bi s jednog kraja otoka došli do drugog. Podijeljen je u osam općina, s osam načelnika, osam prostornih planova i osam planova zaštite i spašavanja, a jedino u vezi s čime su se složili u posljednjih nekoliko desetljeća jest da im turistički slogan za 2013. bude “Otok kulture i avanture”. Koji je plan novog mandatara za rezanje općina i reformu javne uprave?

05 Dobro došli u hrvatsku poljoprivredu, sektor koji je u deset godina namnožio birokrata za nevjerojatnih 51,2 posto, a istovremeno poljoprivrednu proizvodnju smanjio za 22, broj goveda za 6,7, svinja za 7,8, a ovaca za više od 22 posto. Umjesto hrane i životinja, u poljoprivredi imamo krovno ministarstvo, četiri instituta, četiri fakulteta, šest agencija i centara te gradskih i županijskih ureda – točno onoliko koliko je i gradova te županija. Premijeru, što ćete od svega toga ukinuti?

06 Punih desetak godina u Ministarstvu graditeljstva radio je državni službenik s čak sedam pravomoćnih presuda, među kojima je nakupio i dvije bezuvjetne kazne, za što je pak bio propisan instant otkaz iz državne službe. Pored njega, inspekcija Ministarstva uprave pronašla je još 91 službenika i namještenika s pravomoćnim presudama kojim su i dalje normalno radili u državnoj službi, iako je zakonom propisano drukčije. Hoće li nova Vlada prestati štititi birokrate kao ličke medvjede?

07 I ovo postoji u našoj državnoj službi: sudska zapisničarka u Splitu koja deset godina odbija sve poslove i zadatke jer sebe smatra prekvalificiranom, a onda još šalje i prijave protiv nadređenih te zatrpava Ustavni sud zahtjevima za ustavnošću zakona i pravilnika. Eh da, jesmo li spomenuli da je jedno vrijeme bila i sindikalna povjerenica? Gospodine Oreškoviću, koliko će to još dugo tako?

08 Evo što je Globus u višemjesečnom istraživanju otkrio o teroru raznih inspekcija: da suprug voditelj kafića supruzi zaposlenici nije dao platnu listu zbog čega je kažnjen s 20 tisuća kuna. Da je drugi ugostitelj platio 1800 kuna kazne jer je umjesto dokumenta “Knjiga žalbi” u kafiću imao stariju verziju “Knjiga žalbe”. Treći je platio nekoliko tisuća kuna kazne jer je radnika, na njegovo traženje, pustio na godišnji odmor a da to nije pisano najavio 15 dana ranije. Je li 2016. godina u kojoj će država olakšati rad malim i srednjim poduzetnicima?

09 U veljači prošle godine novinari Globusa otkrili su još jednu zapanjujuću činjenicu. Jeste li znali da je veća šansa da dobijete moždani udar nego da vam etičko povjerenstvo za državnu službu uvaži žalbu protiv drskog činovnika? To proizlazi iz statistike: u 2014. bilo je 477 takvih prijava od kojih je utemeljenima proglašeno njih 11,11 posto. Moždani udar dobiva 16 posto stanovništva. Kad će službenici biti na usluzi građanima?

10 Upoznajte birokratski raj na zemlji – glavno tajništvo Ministarstva znanosti u kojemu radi 76 djelatnika i u kojemu čak i tajnik ima vlastitog tajnika. Više od polovice zaposlenih ima samo srednju stručnu spremu, a fakultetsku diplomu steklo je samo njih 30 posto. Možda je ovo najbolje mjesto na kojemu bi se mogla dokazati vlada stručnjaka?

12 Plaća li Kanada svojim birokratima naknadu da ne odu iz državne službe? Jer Hrvatska plaća – odnosno donedavno je plaćala (u međuvremenu je odredba iz kolektivnog ugovora privremeno suspendirana). I to milijardu kuna godišnje. Odredba se službeno zove “dodatak za vjernost poslodavcu” i podrazumijeva da službenici dobivaju naknadu u iznosu od četiri, osam ili 10 posto, ovisno o godinama staža. Povišica ne vrijedi samo za službenike nego i za namještenike, pa tako Hrvatska vjernost plaća i domarima i čistačicama. Zasad je privremeno suspendirana, ali hoće li nova Vlada pronaći pravedniji način za nagrađivanje dobrih zaposlenika?

13 Nekoliko radnih mjesta u Hrvatskoj u najužem je izboru za najbolje poslove u zemlji. Do 2011. godine među njima su bila i ona na Institutu za migracije kad je otkriveno kako zaposlenici tamo na posao dolaze – samo utorkom. Istovremeno, plaće su im iznosile oko 10 tisuća kuna, a produktivnost bila među najnižima u zemlji. Kad će Vlada prestati financirati one bez rezultata i ambicija?

14 Predstavljamo vam najbesmisleniji ured na svijetu: Odsjek za koordinaciju zaštite potrošača i financijsku pismenost u Ministarstvu financija. Kad ga je Globus otkrio, imao je tri zaposlenika i zadaću preuzimanja predstavki građana u vezi s potrošačkim kreditiranjem. Nisu imali previše posla: mjesečno su primali maksimalno desetak upita, a nisu nam bili u stanju dostaviti niti 20 najčešćih pitanja građana. Najzanimljivije je od svega što djelatnici uopće ne odgovaraju na upite nego ih prosljeđuju u Hrvatsku narodnu banku kako bi ih tamo obradili. Gospodine Oreškoviću, može li se taj novac pametnije potrošiti?

15 Hrvatska javnost tek je negdje 2011. doznala kako se živi i radi u Hrvatskoj narodnoj banci. Prvo smo otkrili kako HNB svojim djelatnicima, s prosječnim plaćama od 9358 kuna neto, subvencionira stambene kredite s oko tri posto kamate. Onda je isplivalo kako im banka financira još i teretanu i plivanje, plaća naknadu za topli obrok, ali istovremeno daje i ručak u bankarskom restoranu po subvencioniranim cijenama. Na teret banke u HNB-u moglo se ići i na tečajeve stranih jezika, a plaćali su se i poslijediplomski studiji. Zatim je Globus otkrio i to da HNB-ov restoran zapošljava 11 ugostiteljskih djelatnika, ali to im nije bilo dovoljno pa banka povrh svega svake godine angažira i vanjske radnike, među kojima i kuhare s poznavanjem egzotičnih kulinarskih običaja. Gospodine Oreškoviću, kada će banka napokon postati – samo banka?

16 Ovako izgleda reforma javne uprave na hrvatski način: EU nam dodijeli novac da se “reformiramo”, a mi osnujemo “Centar za stručno osposobljavanje službenika” u kojem činovnike učimo koristiti Word i raditi Excel tablice. Centar godišnje iz proračuna dobije 5,5 milijuna kuna, a država jedan od najneefikasnijih službeničkih sustava. Kako će nova Vlada obrazovati sposobniji službenički kadar?

17 Još malo vijesti iz HNB-a Globus je donio u ožujku 2014. kad je otkriveno kako su guverner Vujčić i viceguverneri sebi povećali plaće za 34 posto. Treba im priznati da su to lijepo izveli: na plaću su jednostavno pripisali naknadu za rad u Savjetu HNB-a koji je bio ukinut, pa je rukovodstvo banke trebalo ostati i bez tog dodatka. Guverneru Vujčiću plaća je jednim potezom narasla na 34.158 kuna bruto i prerasla premijerska primanja. Hoće li nova Vlada tolerirati rastrošnost u državnim institucijama?

18 Dok je u Hrvatskoj bujala bespravna gradnja, institucija zadužena za kontrolu takvih poslova, Građevinska inspekcija, nije radila vikendom, stranke je primala šest sati godišnje, primali su dvostruko manje prijava od onog što je bilo propisano normom, a za uklanjanje bespravnih objekata građanima su u 2011. godini uspjeli naplatiti 411 kuna. Kad će nelegalni graditelji biti u lošijoj poziciji od onih koji grade legalno?

19 U srpnju 2014. Globus je donio prvu listu uhljeba – popis članova političkih stranaka koji su po političkim vezama u mandatu posljednje vlade dospjeli na važna mjesta u upravama, nadzornim odborima, vijećima i komisijama. Pronašli smo ih 150, od čega 84 iz SDP-a, 45 HNS-ovaca, četiri iz IDS-a i samo dva člana umirovljeničkog koalicijskog partnera. Igrom slučaja, rasporedili su se po državnim tvrtkama u omjerima u kakvim su sjedili i u Saboru. Kako će ova Vlada stati na kraj političkom uhljebljivanju?

20 U veljači 2015. donijeli smo novi tekst o uhljebima, ovaj put županijskim. Ima ih točno 200, zaposleni su u županijama, a stranačka im je iskaznica bila potrebna za dobivanje čak i posla vozača. Evo i konkretnog primjera: u HDZ- ovoj Virovitičko-podravskoj županiji među 41 zaposlenim otkrili smo njih osam sa stranačkom iskaznicom, dakle najmanje deset posto. Župan Tolušić otvoreno je tada za Globus rekao da vjeruje kako ih je zaposleno i daleko više. Kada hrvatski građani mogu početi vjerovati da se do posla dolazi pameću, ambicijom i trudom?

21 Davno prije nego što će bivši šef HGK Nadan Vidošević biti uhićen pa zatim optužen da je Hrvatsku gospodarsku komoru oštetio za 40 milijuna kuna, Globus će donijeti prve dokaze o tome kako je jedno državno tijelo godinama živjelo na plećima gospodarstvenika. Vidošević je u komori imao tri kuhara, devet konobara, osam vozača, četiri recepcionera, 14 savjetnika (čak šest više od tadašnjeg predsjednika). U sedam predstavništva diljem svijeta uspostavio je vlastitu diplomaciju, a u sjedištu na zagrebačkom Rooseveltovu trgu zapošljavao je čak i fotokopirače i telefoniste. Istovremeno, Komora se financirala – i još se financira – od novca preostalih poduzetnika, na čiji je račun tada živjelo 600-tinjak zaposlenika. Nedugo zatim otkriveno je kako je HGK vlasnik 24 stana od kojih dobar dio stoji neiskorišten, a vrijedne umjetnine koje su se gomilale u podrumu glavne HGK zgrade već su dio legende... Državnim institucijama trebalo je 25 godina da napokon pokucaju na vrata ove ustanove i zapitaju: A odakle vam novac? Bi li se to ipak moglo činiti i prije nego što na sumnjive poslove upozore novinari?

22 Na čelu 20 županija nalazi se 20 županijskih careva – ljudi s plaćama do 18 tisuća kuna neto, službenim vozačima, kreditnim karticama bez ograničenja te vojskom od 1900 birokrata koji se svi uglas žale kako nemaju dovoljno ovlasti. Hoće li nova Vlada ukinuti županije i državu podijeliti na racionalniji broj jedinica?

23 Svi smo se zajedno poveselili kad je ministar Arsen Bauk najavio racionalizaciju: smanjenje ureda državne uprave s njih 20 na pet te uštede od približno pet milijuna kuna godišnje. Začudo, uredi su ipak preživjeli, a s njima i njihovih 40 predstojnika, 2768 zaposlenih i godišnji trošak od 292 milijuna kuna, od čega čak 235 milijuna odlazi na plaće. I tako i dalje imamo i županije i urede državne uprave. Poslovi im se preklapaju, jedni ne znaju što rade drugi, a sve nas to košta kao svetog Petra kajgana. Što će od ovoga nova Vlada napokon ukinuti?

24 Od ovog Globusova otkrića čak je i Vlada ostala šokirana: 85 posto državnih službenika u 2014. godini dobilo je ocjenu primjeren ili izvanredan, a samo njih osam navodno je radilo loše. Da sustav ne valja, to već odavno znamo. Ali, koja će ga Vlada promijeniti?

25 Najbolje plaćeni hrvatski piloti uopće ne lete. Globus je otkrio da oni zapravo sjede u Agenciji za civilno zrakoplovstvo gdje primaju prosječne plaće od 26 tisuća kuna neto, dok ostali činovnici tamo u prosjeku zarađuju 11.900 kuna mjesečne neto plaće. Povrh svega, u 2013. godini odlučili su kupiti i novi avion za 64 milijuna kuna, a novinari su na kraju izračunali i to da agencija plaća jedan od najskupljih najmova u zemlji, 17,59 eura po četvornom metru. Tamo gdje u državnom sustavu očito ima viška novca, ne bi li ga država mogla bolje iskoristiti od nabavke zrakoplova i plaćanja luksuznih ureda?

26 Josip Jambrač donedavno je bio najambiciozniji HNS-ovac: uz stalni posao imao je još devet funkcija, među ostalim kao član nekoliko nadzornih odbora, predsjednik revizijskog odbora, član odbora županije... Jutarnji je izračunao kako mu je plaća jedno vrijeme dosezala 34.600 kuna bruto. Gospodine Oreškoviću, koliko to funkcija jedan političar može obnašati?

27 Ima još jedna bolja agencija od one za zrakoplovstvo. Zove se Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftne derivate, ima osam zaposlenih i mjesečni trošak od 13.948 kuna neto po jednom radniku. Istovremeno, agencija je u 2012. godini na računu imala 3,2 milijarde kuna viška, na banci držala oročene depozite od 17 milijuna kuna, 23 milijuna eura te dva milijuna dolara. Sve to prikupila je od nameta koje joj plaćaju tvrtke iz energetskog sektora, iste one koje su te godine zabilježile pad zarade i manji broj korisnika. U međuvremenu, bivši ministar Slavko Linić oduzeo im je višak prihoda. No, kad će Vlada iznose nameta koje plaća gospodarstvo uskladiti sa stvarnim potrebama države?

28 Treba li Razvojna agencija splitsko-dalmatinske županije Dalmaciji ili HDZ- u? Čini se ovome drugome, posebno nakon što je Globus još 2013. objavio kako su trećina zaposlenika članovi te stranke te kako ne rade s investitorima niti primaju poduzetnike. Uza sve to, da bi servisirali vlastite troškove, morali su novac posuditi od župana. Gospodine Oreškoviću, hoćete li ukidati agencije koje su same sebi svrha?

29 Prema podacima koje je Globus objavio 2014., 70 dužnosnika u 20 ministarstava imalo je pravo na službenu kreditnu karticu, a u dvije godine na njima su potrošili 2,7 milijuna kuna za troškove hotela, taksija, restorana... Svaki od njih, dakle, mjesečno je u prosjeku peglao 1607 kuna, odnosno 80 posto prosječne mirovine. Među najrastrošnijima u pet i pol mjeseci rada iskazao se zamjenik ministar prometa Roko Antičević koji je mjesečno trošio 4700 kuna. Kad će novi mandatar ukinuti službene kartice za dužnosnike?

30 Evo zašto je državnoj tvrtki HŽ Cargo prijetio stečaj. Jer su zapošljavali djelatnike na radnim mjestima poput “voditelj produkta žitarice”. Ili “referent za raspravu sa stranim željezničkim upravama”. A tu je i “referent za raspravu sa stranim željezničkim upravama i kontrolu međunarodnih obračuna”. Ta i brojna druga radna mjesta napokon su u ovoj državnoj tvrtki bila ukinuta 2014. godine, ali tek nakon što je tvrtka zamalo bankrotirala, namnoživši 2100 radnika, od čega 283 samo u Direkciji. Među njima je bio i jedan koji je radio na radnom mjestu “glavni referent za realizaciju kolodvorskih blagajni”. Hoće li nova Vlada napokon restrukturirati državne tvrtke?

31 Zahvaljujući blagodatima bogatih kolektivnih ugovora, državni službenici, izračunao je Globus za 2010. godinu, godišnje pored redovne plaće na ime prekovremenih, naknada, dodataka i sličnog prime još četiri i pol prosječne mirovine. Kako će nova Vlada izmijeniti stare kolektivne ugovore i pravednije nagrađivati svoje činovnike?

32 Gospodine Oreškoviću, što ćete napraviti da Hrvatski zavod za zapošljavanje konačno počne zapošljavati? Dosad se, naime, bavio najmom oranica, za 500 kuna godišnje, i to neuspješno. Livada im je, naime, pripala ovrhom, ali nikako je nisu uspjeli staviti u svrhu.

33 Znate li što se vrijedno nalazi u Lukovu Šugarju? Bivša vila Jakova Blaževića, državna imovina u koju do dolaska Globusovih novinara nogom od 1989. godine nije kročio nijedan posjetitelj. Sve to vrijeme kuću je održavala državna domaćica Milka Tomljenović, koju je država plaćala da skrbi o napuštenoj nekretnini. Kada će nova Vlada napraviti strategiju upravljanja državnim nekretninama i sve što joj ne treba napokon prodati?

34 Jedino gore od agencijskog je komorski sustav. Globus ih je pobrojao 27, a razne komore u ovom trenutku naplaćuju namete od 178.338 radnika te još 290 tisuća pravnih subjekata. U jednoj godini komore od korisnika naplate 360 milijuna kuna, od čega 160 milijuna predstavlja višak prihoda – dakle ono što su naplatile, ali nisu imale na što potrošiti. Laički rečeno – to bi značilo da bi komore doprinose mogle smanjiti za 44 posto. Hoće li ih nova Vlada na to natjerati?

35 Jadna ti je hrvatska kultura kad u ovom trenutku imamo najmanje deset muzeja bez stalnog postava (recimo, Muzej arhitekture), neki su već deset godina u postupku osnivanja, ali nikako da otvore vrata (Hrvatski športski muzej), a većina ih iz državnih i gradskih blagajni u 21. stoljeću ostvaruje više od 90 posto prihoda. Pokazala je to velika Globusova inspekcija muzeja 2012. godine. Iako je ubrzo nakon nje Vlada donijela prijedlog zakona kojim je predvidjela da muzeji počnu dio prihoda ostvarivati na tržištu, kulturnjaci su se odmah postavili na stražnje noge, a prijedlog je izmijenjen. Komercijalizacija muzeja, međutim, sasvim je dobro zaživjela u gotovo svim razvijenim europskim zemljama, pa novog mandatara pitamo – a kad će i kod nas?

36 Najbolja radnička prava dijele se u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Globus je otkrio kako je trošak jednog zaposlenika u tom sustavu 2011. godine iznosio 43.300 kuna po osobi mjesečno te kako su oni zaštićeni najboljim kolektivnim ugovorom u zemlji. On podrazumijeva da zaposlenicima plaće rastu usporedo s rastom troškova života, da na njihove plaće otpada 67 posto rashoda, imaju pet sindikata, a da im je osnovica plaće od 2005. do 2010. godine narasla za 40 posto. Osim toga, ugovor im omogućuje da rade za više poslodavaca, firma im plaća treći stup, a naknadu za dežurstvo dobivaju i ako nisu došli na posao. Imate li hrabrosti, gospodine Oreškoviću, ograničiti izdašne beneficije u zakržljalom državnom sustavu?

37 Dosadašnji ministar MUP-a Ranko Ostojić proslavio se jednom od najrastrošnijih javnih nabava: 2013. godine naručio je 131 terenac, za to je platio 31 milijun kuna više nego što je bilo potrebno. Jednostavno, prihvatio je skuplju umjesto jeftinije ponude, navodno jer ova druga nije udovoljavala tehničkim specifikacijama. Kako će novo vodstvo države stati na kraj hohštaplerstvu sa skupim automobilima na državni trošak?

38 Prije nego što je dospjela u ruke francuskog koncesionara, bivša državna tvrtka Zračna luka Pleso predstavljala je posljednje ostatke socijalizma u Hrvata. Tamošnji zaposlenici dobivali su svake godine regres od 2400 kuna, naknadu za rođenje djeteta od 3500, plaća NKV radnika iznosila je 5900 kuna neto, ali su radnici svejedno bili nezadovoljni i prijetili štrajkovima. Tražili su povećanje dodataka, osnovice plaće i obećanje uprave tvrtke da neće angažirati vanjske tvrtke bez suglasnosti radničkog vijeća. I danas ima takvih državnih poduzeća koja nikad nisu osjetila teret krize, a njihovi službenici lijepo žive kao bubrezi u loju. Gospodine Oreškoviću, kada će državni sektor podnijeti teret financijske krize?

39 Globus je 2012. godine otkrio kako je najplaćenija ravnateljica neke agencije Viola Macolić Šarinić. Ona je šefica HALMED-a – Agencije za lijekove i medicinske proizvode, a u vrijeme Globusova pisanja imala je bruto plaću od 35,5 tisuća kuna. Vijest je potaknula Vladu da istraži primanja agencijskih djelatnika i najavi “uravnilovku” u državnim agencijama. Hoće li nova Vlada one najneefikasnije konačno zatvoriti?

40 HDZ-ov gradonačelnik Perušića Ante Župan nedavno je napravio najgoru moguću reklamu za grad kojim upravlja: naručio je luksuzno vozilo za 320 tisuća kuna s grijanim sjedalima i 290 konja, a sve pod izlikom da mu je za stari automobil istekao leasing. Nakon što je Jutarnji list objavio taj primjer rastrošnosti, gradonačelnik se povukao i odustao od automobila. Kad će država vlastitim primjerom stati na kraj lokalnim rasipnicima?

41 Čuli ste za sintagmu “aktivno traženje posla”? I novinari Globusa čuli su o njoj nekakve glasine pa su se 2011. godine prijavili na Zavod za zapošljavanje da istraže kako to izgleda kad se u Hrvatskoj traži posao. U tom trenutku, na HZZ-u je radilo 1266 djelatnika koji su godišnje za plaće trošili 118 milijuna kuna, ali novinarki Globusa nisu uspjeli pomoći. Prvo ju je jedna službenica na šalteru odgovarala da se uopće prijavi na burzu rada, a onda ju je osobna savjetnica dvaput obavijestila da već tri godine nema ponude poslova za društveno-humanističke struke. Cijela ta tirada trajala je dva mjeseca, a nakon objavljene reportaže uslijedila je i isprika HZZ-a zbog neefikasnosti sustava. Kako će novi državni vrh unaprijediti sustav zapošljavanja Hrvatske?


Status: Nesposobnost uprave
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Milijarde
Podobnost: SDP/HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Link|

Teret hobotnice prebacuje se na pravosuđe, ako kazne ne budu primjerene, i takve da odvrate mogući kriminal javnih djelatnika i njihovih pomagača u budućnosti pravosuđe će se deklarirati na strani problema ove države.

22:40 - Odvjetnik Slobodana Ljubičića, Veljko Miljević, otkrio je za što se tereti njegov klijent.

"Znamo za što se tereti, dvije su teme, jedna je zapošljavanje u Holdingu, druga je postupanje protivno propisima o javnoj nabavi", rekao je Miljević.

22:35 - U Gradskom poglavarstvu je odmah održan krizni sastanak. U Bandićevom izglednom odsustvu Grad bi trebala voditi njegova zamjenica Sandra Švaljek.

"Ne znamo oko čega je istraga, tko je uhićen, mi smo se tu skupili kako bi vidjeli što dalje. Sve službe će funkcionirati, Grad će i dalje normalno funkcionirati", rekla je Švaljek.

"Ne mogu reći da ovo nisam očekivao, već su tu istražitelji 2 tjedna redovito unazad dve godine. Jesam li ja predmet istrage? Ne znam", dodao je Slavko Kojić.

22:30 - Još uvijek je u tijeku pretraga Bandićevog stana, ali i Ljubičićeve kuće.

22:00 - Nakon privođenja u policijski ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odveden je na pretres svog stana u Bužanovu ulicu, a pretresi domova i poslovnih prostora očekuju i njegove suosumnjičenike - predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića i vlasnika CIOS-a Petra Pripuza, doznaje se od njihovih odvjetnika.

"Pred nama je duga noć, još ne znamo o čemu se točno radi", izjavio je Pripuzov odvjetnik Mate Matić. Dodao je kako sumnja da su iza cijelog slučaja "drugi motivi", vjerojatno i politički, no o tome će, kako je rekao, opširnije biti riječi naknadno. Bandićev odvjetnik Krešimir Krsnik potvrdio je tek da je u tijeku pretres gradonačelnikova stana.

21:37 - Predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Branko Hrg večeras je u vezi uhićenja zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, predsjednika Uprave Zagrebačkog holdina Slobodana Ljubićića i ostalih rekao da dok se sve ne istraži nema što komentirati, ali i poručio kako bi volio da institucije naprave posao brzo te da uhićeni ako su krivi snose posljedice, a ako nisu budu oslobođeni.

"Kao što kaže gradonačelnik Bandić 'neka institucije rade svoj posao', ali ono što bih ja volio je da naprave taj posao brzo, a ne da bude to trakavica od par godina. Ako su krivi neka snose posljedice, a ako nisu bit će oslobođeni", poručio je u izjavi za Hinu saborski zastupnik HSS-a i predsjednik te stranke Branko Hrg.

21:20 - U velikoj policijskoj akciji, pored Bandića, Ljubičića i Pripuza navodno je uhićeno još 16 osoba, a među njima i dirketor ZET-a Ivan Tolić.

21:15 Reuters također piše o Bandićevom uhićenju te ističe kako nikad nije priveden zbog sumnji na korupciju.

Dodaje kako je Hrvatska krenula u veliku akciju protiv korupcije još 2010. kako bi ispunili zahtjeve za EU članstvo. Spomenuli su uhićenje i suđenje Ivi Sanaderu.

21:13 Osim Bandića, Pripuza i Ljubičića, u akciji je uhićeno još 16 osoba.

21:12 Predsjednica OraH-a ​Mirela Holy rekla je da ne može komentirati slučaj.

U svakom slučaju recentna događanja u Hrvatskoj su velika poruka svim političkim strankama i političarima da svoj posao moraju raditi u javnom interesu - rekla je Holy.

21:05 Ovo je policijski kombi u kojem je Bandic dovezen na pretres, uskoro bi ga trebali izvesti iz stana.



20: 57 U tijeku je i pretres kuće Slobodana Ljubičića.

20:56 Pretresi domova i poslovnih prostora očekuju i Bandićeve suosumnjičenike - predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića i vlasnika CIOS-a Petra Pripuza, doznaje se od njihovih odvjetnika.

"Pred nama je duga noć, još ne znamo o čemu se točno radi", izjavio je Hini Pripuzov odvjetnik Mate Matić. Dodao je kako sumnja da su iza cijelog slučaja "drugi motivi", vjerojatno i politički, no o tome će, kako je rekao, opširnije biti riječi naknadno. Bandićev odvjetnik Krešimir Krsnik potvrdio je tek da je u tijeku pretres gradonačelnikova stana.

Neslužbeno se doznaje da je glavna meta policijske istrage povezana s poslovima zbrinjavanja otpada, odnosno ugovora grada s tvrtkama u Pripuzovom vlasništvu, teškim oko 7,5 milijuna kuna.

Uz Bandića, Pripuza i Ljubičića, navodno je privedeno još petnaestak osoba, a jedan od osumnjičenika uhićen je na granici sa Slovenijom.

Gradonačelnikova glasnogovornica Martina Šušnjara nije željela ništa komentirati rekavši da nema službenih informacija o uhićenju. Na pitanje kako će grad funkcionirati, odnosno tko će obnašati gradonačelničku dužnost u slučaju Bandićeva dužeg zadržavanja Šušnjara je kazala kako "nema nikakvih problema, jer gradonačelnik Bandić ima dvije zamjenice - Sandru Švaljek i Vesnu Kusin".

Prema neslužbenim informacijama, istražitelji osim suradnje grada s Pripuzovim tvrtkama, gradonačelnika terete s nizom drugih kaznenih djela, među kojima su navodno i nepravilnosti u predizbornoj kampanji.

20:51 U gradsko poglavarstvo je stigao PNUSKOK (Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) s 10-ak istražitelja.

20:46 Zastupnik HNS-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Stojak večeras je u vezi s uhićenjem gradonačelnika Milana Bandića, predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića, vlasnika CIOS-a Petra Pripuza i drugih za Hinu izjavio da se u HNS-u neće upuštati ni u kakve komentare postupaka koji su u tijeku.

"Nadamo se da će se sve sumnje koje su istaknute istražiti apsolutno do kraja", poručio je Stojak.

20:15 Saborski zastupnik Dragutin Lesar također se oglasio na svom Facebook profilu te prokomentirao Bandićevo uhićenje: "Ljudi moji, jeli to moguće??? Ufatilo Kikaša, Mileta i Pripuzića! Tobože bavili se korupcijom".

20:07 Željko Jovanović objavio je na svom Facebook profilu jedan svoj intervju iz 2010. kada je rekao da ga ne bi iznenadilo da na Sanaderova i Bandićeva vrata zakuca USKOK. "Nije bilo brzo, ali točan odgovor na oba pitanja! Oba su pala!", komentirao je danas.

20:06 "Moja pretpostavka je da je ovo jedna predizborna priča. Detalje ne mogu govoriti. Radi se o postupku koji je završen prije godinu dana. Sve je ovo čudno i nejasno da se pretrage rade u nedjelju navečer i trajat će cijelu noć. Radi se o jednom poslu vezanom uz firmu Cezar", rekao je Pripuzov odvjetnik Mate Matić.

20:05 RTL-ov reporter Hrvoje Krešić je ispred stana Milana Bandića.

Njegov stan se nalazi na najvišem katu zgrade u Bužanovoj, a s njim trenutno nije njegov odvjetnik Krešimir Krsnik.

Bandić je uvijek ponavljao da mu se podmetalo, a on je uvijek karikaturalno odgovarao sa: "Neka institucije rade svoj posao".

Govorio je kako mu smještaju ministri, SDP i Vlada, koja nikad nije utjecala na institucije.

20:02 Saborski zastupnik Josip Kregar rekao je za uhićenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića i vlasnika CIOS-a Petra Pripuza kako se radi o društvu koje se ne viđa često na istom mjestu, poduzetniku s problematičnom reputacijom i dvojicom koji vode najznačajnije institucije u gradu.

Kregar smatra da se još premalo zna o tom uhićenju, a zasad samo može citirati omiljenu Bandićevu izjavu 'neka institucije obave svoj posao.

"Pa, počele su", zaključio je Kregar, koji je bio Bandićev protukandidat na izborima za zagrebačkog gradonačelnika.

Predsjednica ORaH-a i saborska zastupnica Mirela Holy kazala je kako, s obzirom na to je da je predstavnica zakonodavne vlasti, ne može komentirati postupak koji je u tijeku sve do pravomoćnosti presude, ako je i bude.

"U svakom slučaju recentna događanja u Hrvatskoj su velika poruka svim političkim strankama i političarima da svoj posao moraju raditi u javnom interesu.

19:56 Oko 19.30 sati USKOK-ov kombi vratio je Bandića u njegov stan u Bužanovoj ulici. U tijeku je pretraga njegovog stana.

19:44 Prema nekim informacijama, policija je morala požuriti sa uhićenjima jer su sumnjivci navodno načuli da su pod istragom, pa su se neki spremali na bijeg.

Neslužbeno se doznaje da su Bandića uhitili na granici sa Slovenijom, na izlasku iz Hrvatske.

19:30 Zagrebački odvjetnik Krešimir Krsnik potvrdio je večeras da on zastupa privedenog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je popodne navodno uhićen zajedno s predsjednikom Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodanom Ljubičićem i vlasnikom CIOS-a Petrom Pripuzom zbog sumnje u više koruptivnih kaznenih djela na štetu grada.

"Da, ja sam njegov odvjetnik, idem upravo k njemu na 'Oranice'", kazao je za Hinu Krsnik večeras nešto iz 19 sati. Oranice su kolokvijalni naziv za sjedište Policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ali i mjesto gdje se usmnjičenici predaju pritvorskom nadzorniku.

No, Krsnik nije mogao potvrditi je li Bandić i formalno uhićen ili je kod policije na razgovoru.

Glasnogovornica gradonačelnika Bandića, Martina Šušnjara, izjavila je Hini kako nema informacije o eventualnom uhićenju Bandića, rekavši da je gradonačelnik danas popodne brao mahune u svom vrtu na Savici.

Jutarnji list doznaje da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uhićen u nedjelju poslijepodne, potvrdio je bliski izvor iz policije.

Uz njega su privedeni i suvlasnik CIOS-a, Petar Pripuz, te predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, Slobodan Ljubičić Kikaš.

O uhićenju je, ne navodeći imena na svojim stranicama, izvijestio USKOK.

"Nakon višemjesečnog složenog kriminalističkog istraživanja vezanog za nezakonita postupanja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkom holdingu d.o.o. koje su proveli Ravnateljstvo policije i Policijski nacionalni USKOK, a koje su koordinirali Državno odvjetništvo RH i USKOK, uhićeno je više osoba. (19. 10. 2014.)
U odnosu na uhićene osobe provest će se određene dokazne radnje te će u zakonskom roku biti dovedene pritvorskom nadzorniku. Kaznena prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje većeg broja koruptivnih kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem, bit će podnesena USKOK-u", piše u priopćenju USKOK-a.

Uhićeni su oko 17.20 sati, a trenutno se nalaze u prostorijama policijskog USKOK-a u Zagrebu. Tamo će prespavati, a u ponedjeljak slijede pretresi stanova, ureda i svih prostorija koje su koristili.

Trebali biti dovedeni na ispitivanje u USKOK.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Milijarde
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora i pljenidbe

Link|

Trebalo je proći deset godina od donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama da Hrvatska dobije povjerenicu za informiranje. Sabor je tek potkraj listopada 2013. odlučio da će taj posao raditi Anamarija Musa, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, no tu problemi nisu prestali. Povjerenici su proračunom osigurali samo pola potrebnog novca i tako u pitanje doveli smisao njezina izbora. Zamolili smo Anamariju Musu, s obzirom na to da ured ne postoji ni pola godine, da objasni čime bi se ona i njezinih zasad četvero kolega iz ureda trebali baviti.

- Osnovni cilj je raditi na transparentnom društvu koje bi bilo izliječeno od korupcije i u kojem bi tijela javne vlasti djelovala na zakonit i pravilan način. Jedna od zadaća nam je rješavanje žalbi u slučajevima kada tijela javne vlasti građaninu ili nekoj pravnoj osobi (udruzi, poduzetniku) uskrate informaciju, uopće ne odgovore na zahtjev ili mu daju nešto što on uopće nije tražio. To je klasični upravni postupak, tijelo čija se informacija traži odlučuje u prvom stupnju, mi smo drugi stupanj – odlučujemo o žalbi na negativnu odluku tijela javne vlasti ili "šutnju uprave", tj. kad uopće ne odgovori. Postoji još jedna kontrolna instanca, a to je Visoki upravni sud kojem tužbu protiv našeg rješenja mogu podnijeti ili nezadovoljni građanin ili samo tijelo kojem smo naredili da pruži informaciju. 

Koliko vaših odluka završi ipak pred Vrhovnim sudom?

Ne puno. U prošloj godini bilo je 29 tužbi, a istodobno smo zaprimili oko 500 žalbi. Veći dio tužbi podnijeli su sami građani. 

Kakve je presude dosad donosio Visoki upravni sud?

U najvećem broju slučajeva sud potvrdi našu odluku, 75 posto otprilike.

U redu, to su postupci kada je riječ o zahtjevima građana. Što biste još trebali raditi?

Obavljamo nadzor nad tijelima javne vlasti. Prije svega inspekcijski nadzor koji provode inspektori koji mogu otići u samo tijelo javne vlasti, imaju pravo pregledati spise, upisnike, internetsku stranicu, dati preporuke, pa čak i potaknuti kažnjavanje novčanom kaznom. Međutim, trenutno još nemamo zaposlenih inspektora. Osim toga, pratimo kako se provodi pravo na pristup informacijama, prikupljamo izvješća od tijela javne vlasti, analiziramo ih i dajemo prijedloge za poboljšanje.

Kako to izgleda u praksi?

Glavni instrument za to nam je godišnje izvješće koje Saboru moramo predati do kraja ožujka. U njemu sumiramo sva izvješća o radu koja su nam dostavila tijela. Od 5900 tijela javne vlasti!!!! koja su nam dužna dostaviti izvješća, samo njih oko 3500 je to dosad i učinilo.

Što se događa s ovima koji ne predaju izvješće na vrijeme?

Mogli bismo ih kazniti, što bi u ovom slučaju značilo oko 2500 prekršajnih naloga. Ali to bi bilo kontraproduktivno. Nisu sve organizacije ni svjesne da su tijela javne vlasti, što ukazuje na sustavni problem.

Trebate li raditi još što?

Uloga nam je i da promičemo pravo na pristup informacijama. Tu vidim glavni zadatak institucije - ljude zadužene za informiranje u tijelima javne vlasti treba educirati o svemu što moraju raditi, o načinu pisanja izvješća, vođenju postupaka, donošenju rješenja i u osnovi, pravu građana da dobiju informaciju koja je od javnog značaja.

Nije li logično da ljudi koji su zaposleni na tim radnim mjestima znaju što im je posao?

Onaj tko radi na tom mjestu mora razumjeti bit. Kao prvo, oni nisu pravnici, a ni oni uvijek ne razumiju, nego su glasnogovornici, novinari… Jedni ne razumiju svrhu, drugi ne znaju tehniku, a svi zajedno rade neke druge poslove i posao službenika za informiranje im je dodan uz redovne zadatke. Čini mi se da im to nije uvijek prioritet.

Imaju pravnike s kojima se mogu savjetovati ako imaju kakvu pravnu nedoumicu. Ali taj isto često ne razumije logiku prava na pristup informacijama.

Što onda radi tamo?

Ovo je za sve njih novo, važeći zakon je u primjeni manje od godinu dana, raniji postoji od 2003., ali nisu bili osigurani mehanizmi za njegovu punu provedbu. K tome, transparentnost nije dio naše političke kulture, nego baš suprotno – navikli smo da je s jedne strane država, a s druge građanin i da se jedni čuvaju drugih. Zato moramo educirati službenike za informiranje i sve druge u tijelima javne vlasti. Kod donošenja svakog novog zakona morate ljude educirati, svaki ima svoje specifičnosti, odstupanja od uobičajenoga, zato se i donosi. Kad se donese Zakon o poljoprivrednom zemljištu, educiraju se ljudi iz Ministarstva poljoprivrede. U ovom slučaju ne samo da imamo specifičnu proceduru, nego je i sadržaj prava nešto na što nismo navikli. Jednostavno, nemamo tradiciju javne vlasti.

Čemu edukacija? Zar nije dovoljno da pročitaju zakon?

Nije to baš tako. I liječnici se najprije educiraju za neki novi medicinski postupak…

Jasno, čovjek treba rezati drugog čovjeka, mora znati kako. Ali ovdje sve piše, treba samo pročitati.

To su profesije, morate se u profesijama stalno educirati. Mi, recimo, po cijeli dan zovemo tijela javne vlasti, koja u izvješću moraju reći i koliko su uprihodila po osnovi zahtjeva za pravo na pristup informacijama, jer to se ponekad naplaćuje!!!!. Netko, recimo, napiše da su te usluge naplatili 100 tisuća kuna. Pa onda idemo provjeravati i ispostavi se da je zapravo riječ o prihodu od nečeg što nema veze s pristupom informacijama. Iz takvih se primjera vidi da oni ne razumiju.

Biste li, osim toga, trebali još nešto raditi?

Morali bismo pratiti i ponovnu uporabu informacija, odnosno korištenje javnih podataka u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Na primjer, korištenje nekih javnih podataka za aplikacije za smartphone ili za znanstvena ili druga istraživanja, nešto što daje dodatnu vrijednost društvu. Trebala bih bar dvoje ljudi koji će se samo time baviti. Zasad samo uspijevamo usput "uhvatiti" poneki podatak, no taj segment treba dodatno istražiti da se vidi tko je dobio pravo koristiti podatke u komercijalne svrhe, zašto baš on, na koji je način dobio priliku biti u povlaštenom položaju i slično. Trebali bismo raditi i promociju za građane. Javili su nam se neki volonteri koji bi napravili neke filmiće i promotivne spotove, jer ni za to novca nemamo. Građane moramo educirati jer oni moraju znati koja su njihova prava. A kako će oni znati kad to ne znaju ni novinari.

Kako to mislite?

Pokazalo se da ni novinari ne znaju ništa o pravu na pristup informacijama. Samo znaju da postoji novinarski upit na koji odgovore dobiju ovisno o raspoloženju glasnogovornika. I ako ga ne dobiju, oni odustaju.

U redu, sad smo razjasnili što biste sve trebali raditi. A sad mi recite što od svega toga uopće uspijevate raditi s obzirom na to da ste dobili znatno manje novca nego što ste tražili?

Većinu toga radimo, samo po malo i u nedovoljnoj mjeri. Inspekciju uopće ne radimo jer taj posao mora raditi netko ovlašten, sa značkom, a takvog čovjeka zasad nemamo. Lani smo dobili 1,4 milijuna kuna i to su zapravo plaće ljudi koji su ranije radili u AZOP-u, pa su prebačeni nama. Taj je novac jednostavno s proračuna Agencije prebačen nama i nadodano je još nešto sitno, za struju, vodu i slično. Još u studenom sam tražila da nam se budžet poveća, ali nije prošlo. U rebalansu sam također tražila još 1,4 milijuna kuna, da možemo zaposliti još bar petero ljudi, ali dobili smo samo 400 tisuća kuna.

Je li vas takav odnos države razočarao?

Jako sam se iznenadila. Još tijekom procedure izbora na saborskom Odboru za ustav netko me je pitao kako ću se izboriti za proračun. Rekla sam, čudeći se, zašto se ja trebam boriti? Mislila sam da ću reći koliko ljudi trebam i oni će mi to osigurati. Sada sam tek shvatila o čemu je tu riječ. Kod nas se većina pozicija popunjava političkim kriterijima ili su osobe na neki drugi način ovisne o vladajućoj stranci, koja god ona bila.!!!! U nekoliko institucija imate nestranačke ljude koji nisu nikome dužni niti je njima tko dužan. Čime da oni trguju? Oni nisu u stranci koja bi se pobrinula da dobiju to što im treba, čak i kad možda ne vjeruju u ono što rade. Tek sam nedavno postala svjesna tog začaranog kruga.

Stignete se još učlaniti.

Ne mogu, zakon ne dopušta. Ali hvala, ne bih se ni učlanila. Mislila sam da je Hrvatska zaista odlučila ozbiljno odraditi ovaj posao jer je sve ono što je bilo u zadnjih deset godina, otkako je donesen Zakon o pravu na pristup informacijama, bila igra. Mislila sam da ga sada politička elita želi provesti da svima bude bolje. No, izgleda da sam se prevarila.

Ako vas ne shvaća ozbiljno Ministarstvo financija, kako će vas ozbiljno shvatiti neka puno manja tijela javne vlasti?

Nije uloga Ministarstva financija da dijeli novac, oni režu svima za koje nema "miga" odozgo. Razočarana sam prije svega Saborom i Vladom, koja predlaže proračun. Pokušavat ćemo ih i dalje uvjeravati koliko je važno to što trebamo raditi. Ne uspijemo li, mogli bismo ispisivati prekršajne naloge i tako se financirati. A to ne želimo.

Kako odlučujete tko je zaslužio kaznu, a tko nije?

Najprije svakog od njih nazovemo i damo mu rok da riješi problem.

Koliko ste dosad ispisali prekršajnih naloga?

Malo, jer želimo najprije dati sve od sebe da ih educiramo. Bilo bi kontraproduktivno koristiti se samo represijom, onda idemo korak unazad, mi moramo osigurati izgradnju kulture transparentnosti, da jednostavno svatko zna što treba dati javnosti na uvid i to radi bez problema. Da imamo što manje žalbi, zapravo.

Što vas je najviše iznenadilo kad ste se počeli s ovim baviti?

Nerazumijevanje koje dijelom proizlazi iz needuciranosti, a dijelom i iz inercije. I prije sam bila svjesna tog stalnog konflikta između vlasti i građana, ali iznenadilo me kada sam to vidjela iz prve ruke. S jedne strane imate predstavnike vlasti kojima nije jasno zbog čega ih građani gnjave, s druge neke građane koji znaju biti i agresivni ili uživaju maltretirati druge. Imala sam slučaj jednoga grada koji je dobivao upite od građana o prihodima od ubiranja spomeničke rente. Taj grad nam se obratio s pitanjem smiju li oni dati te strogo povjerljive informacije. Govorimo o velikom gradu koji ostvaruje velike prihode od spomeničke rente, to je javni prihod i bilo bi logično da znaju da takvi podaci ne mogu biti strogo povjerljivi nego apsolutno javne informacije. Imamo dosta sličnih primjera.

Vjerujete li da možete puno toga promijeniti?

Apsolutno vjerujem u to, ako se na tome radi.

Bez obzira na takav podcjenjivački proračun?

Mislim da neće biti dugotrajno podcjenjivački. S novcem koji ćemo sada dobiti vjerojatno ćemo zaposliti bar troje ljudi. Pa ako svi mi barem 40 sati tjedno, a ovdje se inače radi i do osam navečer, utrošimo na razmišljanje kako da ljude educiramo i kako da se to provede, onda ćemo nešto napraviti.

Ima li zaposlenih iz javne vlasti koji baš ne želi surađivati?

Ne mogu reći da postoje inatljivi pojedinci, ali smo imali otpor u nekim sustavima, koji je proizlazio iz nerazumijevanja biti pristupa informacijama. Recimo, s Turističkom zajednicom koja se dugo odupirala činjenici da su "pod nama". Ali smo ih uspjeli s nekoliko sastanak uvjeriti. I sada odlično surađujemo.

Možete li utjecati da javnosti postanu dostupni podaci o vlasništvu u trgovačkim društvima? Iz postojećeg registra Trgovačkog suda to se ne može vidjeti.

Pravo na pristup informacijama je jedno od ustavnih prava, ali imamo i drugih. Recimo, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na vlasništvo i slično. Postoji inicijativa da se omogući pretraživanje sudskog registra po imenima pa da se upisivanjem imena izlistaju sve tvrtke u kojima je ta osoba suvlasnik. Zašto je važno da se zna čega ste sve vlasnik?

Zašto se to mora skrivati? To može postati važno kad se trebaju povezati neki konci, a njih ne možete povezati ako ne znate tko je vlasnik.

To je uloga istraživačkog novinarstva. Vlasništvo u medijima je nešto drugo. Mediji su javni, djeluju u javnom prostoru. Ali koji je javni interes da znamo da vaš susjed Pero Perić ima pet firmi za proizvodnju lustera? Ako on uđe u odnos s državom, a kod njega radi žena ministra, to je drugi par rukava. Osim toga, nije to tajna. U sudskom registru imate osnivače…

Imate osnivače i imena onih koji upravljaju, ali nemate vlasnike ni postotke vlasništva.

Ne mogu vam reći sa sigurnošću da mislim da je to baš logika stvari. Treba balansirati između onoga što je interes javnosti i onoga što je pravo svake osobe, pravo na privatnost, na tržišnu utakmicu... Postoje i druga ustavom zajamčena prava. 

Je li vaša zadaća da omogućite da svatko u ovoj zemlji može vidjeti tko je vlasnik i u kojem postotku bilo kojeg poduzeća registriranog u Hrvatskoj? Ne bi li to bio vrlo dobar alat za suzbijanje korupcije?
Načelno nisam protiv toga. Sigurno bi bio dobar alat, ali treba paziti i na neke druge interese. Gdje je granica privatnosti? Javnost ponekad može biti masa…

Ali tu je država da nas štiti.

Sad izvrćete argumente. Cijelo vrijeme govorimo da država i zakoni nisu dobri. Jako sam kritična prema zakonima, masu ih treba mijenjati. I ovaj naš zakon treba promijeniti jer se neke stvari ne mogu provoditi. Ako pođemo od toga da naša država i naše institucije ne funkcioniraju kako trebaju, onda ne možemo pretpostaviti da će država zaštititi onoga kome netko može nauditi. Takav sustav tek moramo izgraditi, u čemu veliku ulogu imaju i novinari koji moraju paziti na koji način pišu. Moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju.

Mislite li da će doći vrijeme kad će prestati potreba za poslom koji sada radite?

Vjerujem da hoće. Očekujemo da će u idućem razdoblju porasti broj žalbi, a nakon godinu ili dvije njihov broj bi se trebao smanjiti. Tijela javne vlasti se ne bi trebala oglušivati na zahtjeve ni odbijati građane ako za to nema zakonskog uporišta. Ako budu tako postupali, a mi bismo svojim radom to trebali osigurati, onda neće biti toliko potrebe za represivnim funkcijama, kao što su inspekcije, kažnjavanje ili naređivanje putem rješenja.

RAZOČARALA SAM SE U NOVINARE I GLASNOGOVORNIKE

Dosta ste kritični prema novinarima.

Da znate da jesam. I novine sam prestala kupovati. Prije sam kupovala sve živo, sad više ništa.

Kako se informirate?

Uglavnom preko interneta. Ali nisam kritična samo prema novinarima. Mislite li da glasnogovornici koji su uokolo raspoređeni rade svoj posao? Imamo skandal za skandalom. Ne vidim da se itko od njih potrudio da na odgovarajući način iskomunicira neki problem. Sjetimo se slučaja Šegon ili slučaja nabavke automobila. Jeste li čuli nekog glasnogovornika da je izašao pred novinare i objasnio sve o tom slučaju? Sve te intermedijarne funkcije ne funkcioniraju. Mi smo jedna od njih i potrudit ću se da mi funkcioniramo. I trudit ću se koliko god mogu da educiram i medije na koji način da traže informacije, kako da se postave, kao što ću učiniti sve da educiram glasnogovornike. 

Mislite li da vam je u ovom poslu nedostatak to što niste novinarka već pravnica?

Ne, naprotiv. Prije svega zato što nisu novinari najveći tražitelji informacija, nego obični građani. Ovdje je jako puno prava. Bilo koji novinar bi s ovim izludio. Morate biti u stanju pročitati rješenje, obrazloženje, nekad ukazati na neki propust, odgovoriti na tužbu… morate imati neka pravna znanja.

Status: Nesposobnost uprave
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Bijeda novinarstva
Podobnost: SDP/HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Link|

"Ovo je poruka i kako nasljednici plaćaju poruke svojih prethodnika", kazala je Čalić govoreći o HDZ-u, u kojem je u međuvremenu došlo do smjene vlasti. Političkim strankama i pravnim osobama poručila je da korupcija ne može proći nekažnjeno.

--
Ne može proći nekažnjeno !!! Pa ovakva kazna je najobičnija lakrdija. Od novaca koji su oteti državi nisu kupljeni lijekovi i medicinska oprema, nisu spašeni životi. Ovo je djelo sa elementima kriminalne odgovornosti, podrivanja državnog poretka, a kolovođa dobiva bijednih 9 godina zatvora. Ovo je samo još jedan dokaz da je ovo društvo i dalje duboko korumpirano na svim nivoima i u svim segmentima vlasti. A to se u krajnjoj liniji vidi i po pstupcima trenutne klike na vlasti. Sutkinju Ivanu Čalić će povijest već proglasiti ko-konspiratorom.
--

Nakon gotovo dvije godine postupka na zagrebačkom Županijskom sudu sudsko vijeće u 10 sati objavilo nepravomoćnu presudu u slučaju Fimi media u kojem su se Ivo Sanader, HDZ i ostali optuženici teretili za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz javnih tvrtki. Svi optuženi proglašeni su krivima! Proglašeni su krivima za udruživanje sa svrhom počinjenja kaznenog djela i zlouporabu položaja i ovlasti.

Uskok je najavio žalbu na visinu kazne Sanaderu i Mačeku!

U presudi stoji da je Sanader u aferi Fimi-medija ilegalno stekao 15.275.000 kuna, dok se HDZ okoristio s 24.254.497 kuna. Nevenka Jurak, vlasnica Fimi-medije, za sebe je zadržala oko 2,5 milijuna kuna. Njena firma Fimi-media protupravno je stekla 11 milijuna kuna.

Sanaderu devet godina zatvora, njegovoj obitelji se oduzima 15,2 milijuna kuna

Ivo Sanader osuđen je na jedinstvenu kaznu od devet godina zatvora (!!!). U kaznu će mu biti uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru. Također, Sanaderu i članovima njegove obitelji će biti oduzeta imovina stečena kaznenim djelima.

Osim novca koji se nalazi na računima na ime Ive i Mirjane Sanader, njihovih kćeri Petre i Brune, te roditelja Sanaderove supruge, obitelji Sanader oduzimaju se i umjetnička djela koja su pronađena u njegovim kućama.

Mačeku uvjetna kazna!

Mladen Barišić je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine. Ratko Maček osuđen je na godinu dana uvjetno, uz rok kušnje od četiri godine. Branka Pavošević dobila je 18 mjeseci (!!!) zatvora. Nevenka Jurak osuđena je na dvije godine zatvora (!!!), te joj je također oduzet novac koji je protupravno stekla. Uvjetnu kaznu od godinu dana Ratko Maček je dobio uz objašnjenje da je njegova kriminalna aktivnost bila najblaža od svih

Oduzima se imovina HDZ-u i Fimi-mediji

HDZ je zbog afere Fimi-medija kažnjen globom od pet milijuna kuna. Također, od HDZ-a se oduzima iznos koji je Sanaderova stranka protupravno stekla. HDZ će ostati bez 2 milijuna kuna i 300 tisuća eura koji su oduzeti od Branka Bačića, oduzima se novac koji su uplatili na račun BMW-a, a u državni je proračun HDZ dužan uplatiti dodatnih 17 milijuna kuna!

Protupravno stečena imovinska korist od 11 milijuna kuna oduzima se i društvu Fimi-media, koje se presudom također ukida.

Treba napomenuti da je Uskok tražio da se HDZ-u oduzme 30, a Sanaderu 25 milijuna kuna. Sud je te iznose umanjio (!!!), zato što je utvrdio da dio novca kojim je HDZ raspolagao nije stigao preko Fimi-medije, već od donacija privatnih osoba.

Posljedice osjećamo i danas

I danas se, navela je sutkinja Čalić u presudi, na hrvatskom gospodarstvu osjećaju postupci Sanaderove skupine. Zahvaljujući njihovom tretiranju državnih firmi kao bankomata, brojne su tvrtke poslovale s gubitkom, što je za posljedice imalo i smanjenje broja zaposlenih, stoji u obrazloženju presude.

Sanader je, stoji u presudi, na najgori mogući način zloupotrebljavao svoj položaj i političku moć. "Ostvarivao je vrtoglave prihode, ali sve to mu nije bilo dovoljno. Imao je potrebu za gomilanjem materijalnih dobara na štetu svih onih koji su ga izabrali", kaže Čalić.

Sanader je, prema presudi, narušio i povjerenje u sustav u kojem se politička korupcija danas doživljava kao pravilo, a ne izuzetak. Zanimljivo je da je sud zaključio da je Mačekova odgovornost u ovom slučaju zapravo najmanja, pa se svrha kažnjavanja za njega može postići i novčanom kaznom.

"Kakva je to poruka kada zakone krše oni koji su izabrani da ih provode"

"Svaka presuda je poruka", rekla je sutkinja Čalić u obrazloženju presude. Objašnjava da je HDZ u inkriminiranom razdoblju bio na vlasti, te putem saborske većine donosio zakone. "Kakva je to poruka kada zakone krše oni koji su izabrani da ih provode?", pita se Čalić.

"Oni bi svojim stavom i životom zakone trebali učiniti suvišne", kaže sutkinja Čalić, te objašnjava da bi ponašanje osoba na političkim funkcijama trebalo nadilaziti zakone do te mjere da društvo nema potrebu propitivati da li je njihovo ponašanje u suprotnosti sa zakonom.

"Ovo je poruka i kako nasljednici plaćaju poruke svojih prethodnika", kazala je Čalić govoreći o HDZ-u, u kojem je u međuvremenu došlo do smjene vlasti. Političkim strankama i pravnim osobama poručila je da korupcija ne može proći nekažnjeno. (Ne može proći nekažnjeno !!! Pa ovakva kazna je najobičnija lakrdija. Od novaca koji su oteti državi trebali su se kupiti lijekovi i spasiti ili produljiti životi pacijenata. Ovo je djelo sa elementima kriminalne odgovornosti, a kolovođa dobiva bijednih 9 godina zatvora. Ovo je samo još jedan dokaz da je ovo društvo i dalje duboko korumpirano na svim nivoima i u svim segmentima vlasti.

Neslućene posljedice korupcije

Naglasila je i da se tijekom suđenja, osim Sanaderovih nezasitnih financijskih apetita, otkio i skandalozan način kadroviranja u javnim tvrtkama u kojima je poslušnost stavljana ispred sposobnosti. Izbor za čelne pozicije se, kaže, svodio na one kojima nije bio mrzak odnos 'političko interesne kupovine' te one koji bi za ostanak na dužnosti slijepo slušali one koji su ih tamo postavljali. Takvi su direktori radili na štetu tvrtki kojima su bili na čelu, što se poput domino efekta odrazilo na loše poslovanje, smanjenje plaća i gubitke radnih mjesta, zaključio je sud.

"Građanima koji su obespravljeni, osiromašeni i malodušni, koji su izgubili povjerenje u vlast i takozvane elite ova presuda može biti tek zadovoljština jer su počinitelji za svoja djela kažnjeni, a otuđeno moraju vratiti", zaključila je sutkinja Čalić.

Sanader organizirao kriminalnu skupinu

U obrazloženju presude sutkinja Ivana Čalić navela je da se optuženike utvrdilo krivima za izvlačenje novca iz državnih firmi preko Fimi-medije. Ustanovljeno je da je prikupljeni novac Ivi Sanaderu dao Mladen Barišić. Izvučenim novcem financirao se HDZ, što je omogućila Branka Pavošević.

Sanader je, stoji u presudi, organizirao grupu ljudi s ciljem počinjenja kaznenog djela. Ratko Maček, Barišić, Pavošević i Nevenka Jurak bili su dio njegove kriminalne skupine. Sanader je bio na čelu grupe, te svojim suučesnicima davao naloge, koje su oni i izvršavali.

U obrazloženju presude također stoji da je Sanader, osobno i preko Mačeka, naredio Pavošević da novac koji joj preda Barišić, a koji je preko Fimi-medije izvučen iz državnih firmi, ne evidentira u poslovnim knjigama HDZ-a. Pavošević je, kaže sutkinja Čalić, to i napravila pa je dio novca Sanader zadržao za sebe, dok se dio novca koristio za financiranje HDZ-a.

Nevenka Jurak je Barišiću, stoji u presudi, predala 24 milijuna kuna, koje je podigla s računa Fimi-medije. Radi se o novcu kojeg je firma Nevenke Jurak na osnovu raznih poslova, što izvršenih, što neizvršenih, dobila od državnih poduzeća.

Ilegalno stečenim novcem se, stoji u presudi, financiralo i Sanaderovo putovanje u SAD. Novac mu je Barišić predao u njegovoj kući, a istim je novcem Sanader kupovao i odijela marke Brioni. Radilo se o više desetaka tisuća eura.

Novcem koji je izvučen iz državnih firmi HDZ je plaćao i naknade određenim "podobnim" članovima, među kojima su i Bianca Matković, Darko Milinović, Martina Banić, Davor Blažević i Ratko Maček. Novac koji je izvučen iz Fimi-medije koristio se, stoji u presudi, za plaćanje honorara Marku Perkoviću Thompsonu, Miši Kovaču, Nini Badrić, za kupnju BMW-a, za kupnju udjela u Osječkoj televiziji i Hrvatskom listu...

"Na stup srama stavljeni su i oni članovi HDZ-a koji s ovim nemaju veze. Iako mnogi članovi nisu očekivali pogodnosti na ime članstva sada i oni nose breme ovog kaznenog postupka", kazala je sutkinja.

Nekada najmoćniji hrvatski političar drugu je presudu za korupciju poslušao mirno i bez reakcija, a potom je ostao, kao i nakon svake rasprave, u razgovoru sa svojim odvjetnicima.

Uskok tražio 15 godina zatvora za Sanadera

USKOK je za bivšeg premijera u postupku u kojem je ispitano više od 130 svjedoka zatražio najdulju zakonom predviđenu kaznu, koja ne može biti duža od 15 godina te oduzimanje gotovo 24 milijuna kuna.
U završnom govoru zamjenica ravnatelja USKOK-a Željka Mostečak ustvrdila je da je dokazano da je bivši premijer ustrojio kriminalno udruženje koje je iz javnih tvrtki preko Fimi medije izvlačilo novac za HDZ, ali i njega.

"Ovakvim postupanjem Ive Sanadera nesporno je ostvarena iznimna zlouporaba vlasti i položaja, isključivo s ciljem stjecanja novca ali i održavanja moći uz apsolutni izostanak svake odgovornosti".

====

SDP je lijevo krilo hobotnice, sve što ovi nisu uspjeli srušiti, gospoda se trude iz petnih žila. Država će biti slobodna tek kada i oni kleknu dolje, bolje i tehnička vlada nego ova smeća.
==

Lakrdija od suđenja i procesa... Jedino će DrIvo popušiti robiju dok će ostali u ulogama pokajnika i uz javnu ispriku odšetati kao da se ništa nije ni dogodilo.

==

Ma nije bio katolik i to ti je to, to je sve ova bagra koja je preokretala kapute kad je trebalo. Ne kažem da među katolicima nema kriminalaca, ali kod nas ih sigurno ima manje u populaciji nego kod ljudi kojima vjera u neki ideal nije bitna.

==

Sve ispod 40 godina zatvora za mene je razočaravajuće.

==

Točno je da u Hrvatskoj ne postoji političko neovisno pravosuđe, ali Sanaderovi simpatizeri ne moraju se bojati za svog idola, neće njega nitko u zatvor strpati. Bit će vani vrlo brzo, dobro vladanje, kad se stvari malo zaborave. Ovo je cirkus vladajučih da umire građane. Samo moglo bi se lako dogoditi da se građani ne umire ovakvim presudama.

==

"Ovakvim postupanjem nesporno je ostvarena iznimna zlouporaba vlasti i položaja, isključivo s ciljem stjecanja novca ali i održavanja moći uz apsolutni izostanak svake odgovornosti".

A gdje je gospodo odgovornost sudskog sistema? Pa ove presude su lakrdija!

==

Pored svih problema do kojih nas je dovela nesposobna korumpirana sdp vlada potrebno je malo i igara...neka se narod zabavlja suđenjem dok nestaju novci poreznih obveznika...

==


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|

Evo, za uvod, sažetka široj javnosti manje poznate novije povijesti medija u nas!

Newsmagazin Globus počeo je u jesen 1990. kao tjedne novine formata A2 (nekadašnjeg Vjesnika) u ravnopravnom vlasništvu Vjesnikova OOUR-a Revije i privatne tvrtke Ingot. Tiskao se na rotaciji gdje i Vjesnik.

Poslije tri broja i strmoglavoga pada prodane naklade Globusa, moralo se promijeniti gotovo sve. Promijenjen je format s Vjesnikova na upola manji, Večernjaov. I koješta drugoga. I onda je došao rat. Tad je Globus odličnim i poštenim novinarstvom osvojio povjerenje čitalaca.

Vjesnikova se kuća, kao suvlasnica, brzo oslobodila suvlasništva u »neperspektivnoj« publikaciji u korist privatnika. Nino Pavić se također ubrzo oslobodio i partnera u privatnoj polovici prvobitno dvovlasničke publikacije.

Prošao je glavni vihor rata, a Globus se počeo tiskati u formatu newsmagazina; ne više kao čudni gerilski tjednik u tehnici dnevnih novina.

PRVE HRVATSKE DNEVNE NOVINE TISKANE U BOJI

Mali flešbek u sredinu osamdesetih godina. U to su vrijeme sve novine imale zadatak da agitiraju u korist svjetskih studentskih sportskih igara, Univerzijade, koja se odigrala u Zagrebu 1987. godine. Večernji list je bio najagilniji. Štoviše, ako se netko sjeća akcije prodaje »ciglica« za gradnju današnjeg Cibonina tornja, Večernjak je u tome prilično profitirao.

Pronađen je način da se taj novac iz razmjerno nesamostalnog OOUR-a u sklopu SOUR-a Vjesnik ne bi nemilice oteo i spiskao na gubitaške projekte, Večernjakva ga je uprava uložila na gradilište na Radničkoj cesti na Žitnjaku. Nešto je kvadrata Večernjak iz akcije »ciglica« dobio i u naturi, u poslovnom prostoru Cibonina tornja.

Sada traku premotavamo deset godina poslije, u 1997. godinu. U svim sustavima – kako socijalizmu, tako i hrvatskom novokapitalizmu – tiskane se medije kontrolira (i) tako što se, onima koji to žele i mogu, sabotira uvoz novinskih rotacija za visoke naklade. To se tako radi, ispod žita. Koncesijama se puno lakše kontroliraju radiodifuzni mediji. Večernjakova kupovina gradilišta na Žitnjaku pokazala se dobitnom kombinacijom u trenutku kad je Glas Koncila (Tvrtka Koncil d.o.o.) uvezao novinsku rotaciju koja je bila preteška za podzemne vode Koncilovo gradilište. Ukratko, formirano je zajedničko poduzeće sada već samostalnog Večernjeg i Koncila – Tiskara Zagreb i zaobiđene su podvale iz politike!

Večernji list, koji je 1997. godine činio svaki drugi naslov izašao iz Hrvatske tiskare, početkom svibnja te godine najavljuje Hrvatskoj tiskari da od 30. svbnja više neće koristiti njene usluge. Tiskat će se u vlastitoj. Nevjerica u tiskari trajala je toga dana sve do 20 sati, kad je bio posljednji razumni rok za tisak sutrašnjeg broja, pa je smjena tek tada raspuštena neobavljena posla. Večernji list je 30. svibnja izašao iz svoje tiskare kao prve hrvatske dnevne novine tiskane u boji.

PONIKAO IZ KUĆNE RADINOSTI

Da se spasi propasti, Hrvatska se tiskara za nešto više od godinu dana opako zadužila i nabavila je sebi rotaciju koja može tiskati dnevne novine u boji. Pavićev Jutarnji list bio je za nju nebeski dar. Tako je iz Globusa i Večernjakova manevra začet EPH.

Iz rečenoga, i posebno iz neizrečenoga – o čemu još ponešto znam, ali izostavljam jer mi ovako s-oka-s-boka nije moguće dokumentirati – može se vidjeti kako je medijski biznis iza kulisa lijepih slika i riječi samo još jedno darvinističko igralište gdje nije rijetko da se igra i izvan granica i izvan svih pravila. Dok se igra ne razotkrije.

Slično se upravo događa sada, kada slabije upućene potrošače medija čudi »nerazmjerna uporaba teškog topništva« između EPH-a i novinskog portala Index.hr.


Index je ponikao iz kućne radinosti Matije Babića u studenom 2002. godine. Članak na engleskoj Wikipediji, kojega očigledno kontrolira sama redakcija dok za hrvatsku Wikipediju nimalo ne mari, govori o njegovim početnim uspjesima kojima je na sebe skrenuo pozornost: raskrinkavanju Marka Perkovića Thompsona kako pjeva »Jasenovac i Gradiška Stara…« 2003. godine, kao i Severinin privatni pornić s jahte 2004. godine. Babić u međuvremenu dobija posao glavnog urednika u ožujku 2005. godine novopokrenutog Styrijina (koja je već vlasnik Večernjeg lista) tabloida 24 sata, iz kojega se već u lipnju te godine vraća u Index.hr.

TEŠKO OPROSTIVI GRIJEH U HRVATSKIM MEDIJIMA

Index.hr je danas na 2113. mjestu prema posjećenosti u svijetu te na 5. mejstu u Hrvatskoj. Odmah iza dviju Googleovih adresa (.com i .hr), Facebooka i YouTubea, a ispred portala kao što su Jutarnji.hr, 24sata.hr, Njuskalo.hr i drugih internetskih zlatnih koka. Jedini je kojima su pretežni vlasnici njegovi djelatnici, a ne tek nečiji online informativni odjel. Ili nečije neformalno glasilo. Oni koji su na webu pokušali naizgled nezavisno brzo bi bili razotkriveni i izgubili bi čitanost. Index.hr uglavnom je zato i čitan, jer je malo kome dužan nekome tko bi se skrivao iza njegova javnog djelovanja.

Neovisnost je, inače, teško oprostivi grijeh na hrvatskoj medijskoj sceni, a to nimalo ne olakšava položaj portalu koji puni tuce novinara. Nezavisna mu pozicija dopušta da, bez da za ikoga navija, objavi svako prljavo rublje do kojega dođe.


Nevolja je nastala kad je počeo prokazivati same »stupove društva« objavljivanjem prijevare s »predstečajnom nagodbom« neshvatljivo visokog duga EPH i ostalih financijskih prljavština, među kojima je upravo i smijenjeni Linićev pomoćnik Šegon kojega je razotkrio upravo Index.hr. A upravo je smijenjeni pomoćnik ministra arhitekt institucije prestečajne nagodbe u kojoj je moguće da se izmišljenim dugovanjima koja »ostaju unutar kuće« prepumpa auditorij vjerovnika te se tako umanje potraživačka prava stvarno oštećenih vjerovnika.

POREZNI DUŽNICI

Ni Index.hr nije bezgrešan. U razmjeni uzajamnog blaćenja otkrilo se i da je Index.hr primio nešto malo manje od pola milijuna kuna “potpore” od Grada Zagreba. Taj portal nije bio jedini na popisu s gradskim potporama… Nagađa se da je stvarna svrha te injekcije bila da Index.hr bude »malo nježniji« prema Milanu Bandiću u vrijeme izborne kampanje.


Oba medija, Index.hr i Pavićev imperij, svaki razmjerno svojoj veličini, teški su porezni dužnici. Stvarnost je da samo o političkoj volji ovisi hoće li koji od njih, oba, ili nijedan završiti u prašini. To ponajviše govori i o neuređenom poslovnom okolišu u Hrvatskoj, posebno na medijskoj sceni. Potrebne su “posebne sposobnosti” da se na njoj održiš, jako daleko od svakoga zakona, pa i morala. Nino Pavić se odlično snalazi u uvjetima u kojemu te potez pera političke ili sudske vlasti može zbrisati s lica zemlje. Vješto igra u kolu u kojemu važi jedino da se gotovo neizmijenjena ekipa desetljećima želi održati u političkom vrhu, i to im uspijeva, ma tko kojega trenutka vlast držao.

Ta medijsko-politička pat pozicija ni na koji način ne pogoduje ni demokraciji, niti ulozi medija u raskrinkavanju korupcije, pa nakraju ni samoj demokraciji
. Kada se u toj recepturi još doda utjecaj zatvorenog kruga izdašnih oglašivača u ovoj našoj maloj zemlji, o kojima ekonomska krvna slika medija trenutačno ovise više nego o utjecajnosti, jasno je zašto su uništeni nezavisni poput Feral tribunea.

Index.hr zasigurno nije najsvjetliji primjer herojskog, poštenog i posve nezavisnog novinarstva. S ovakvom posadom, a bez mogućnosti da ekonomski ekspandira, u našim uvjetima Index.hr jednostavno i ne može puno više. I takav je za javnost dragocjen.

Osim napada iz EPH sada je izložen i sudskoj presudi u korist Severine koja prijeti ovrhom, što bi portalu mogao biti kraj. I to bez predstečajne nagodbe, za vrijeme koje je - inače - dužnik zaštićen i od eventualnih sudskih tužbi! Ne i od prošlih.

Danas se u ratu portala Index.hr samo naizgled s EPH-om događa nešto slično kao kad se propašću zaprijetilo Radiju 101 oduzimanjem koncesije. Zanimljivo, i u sramnom pokušaju da se preuzme Radio 101, arogancija politike je na Trg bana Jelačića 1996. godine izvela više od 120.000 prosvjednika. I u tom je slučaju EPH imao »jaku želju« da preuzme neposlušni radio, a to se umalo nije i dogodilo.

Skandalozna je već sama potreba da se i jedan medijski imperij kao što je EPH mora priklanjati nekoj političkoj opciji da bi opstao. Skandaozno je i to da “prevelik” da bi si politika mogla priuštiti da propadne unatoč silnim nezakonitostima (pri čemu uopće nije bitno da se nezakonitostima služe “i drugi”). Sve to govori o iznimno tankoj korici demokracije u Hrvatskoj.

Odstreljivanje portala Index.hr, kako stvari stoje, vjerojatno neće ponovno na ulice izvesti novih 120.000 prosvjednika koji bi spasili slabiji medij od predatorstva jačega, koji i taj prljavi posao radi poslušno, jer je i sam ucijenjen.

Ako neka među ovim mojim nagađanjima i nisu osve točna, jasno je da je Index.hr trn u oku medijskom carstvu Nine Pavića. Tiskani mediji slabe, a i najposjećeniji online mediji jedva žive. A Index.hr je utjecajniji od EPH-ovih portala.

Nije teško u Pavićevoj koži htjeti da ispred njegova portala po čitanosti u Hrvatskoj nema nikog drugog. To se može postići na jedan od dva načina: da si bolji od konkurencije, ili da konkurenta ustrijeliš.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link|

Izmjene Zakona o privatizaciji Ine mogli bi prerasti u novu točku nesuglasica u Kukuriku koaliciji. Taj zaključak nameće se nakon televizijskog nastupa ministra financija Slavka Linića u utorak navečer kada je izrazio svoje jasno neslaganje s predloženim izmjenama Zakona kojima se država faktički odriče niza specijalnih vlasničkih prava u toj kompaniji.

– Mi u Ministarstvu financija smatramo da je taj zakon usklađen s europskim regulativama te kako nema potrebe da ga se mijenja. Napravit ćemo i elaborat u kojem ćemo to analizirati, no mislim da za promjene nema razloga – rekao je Linić i tako se izravno usprotivio zaključku posebnog premijerova suradnika Siniše Petrovića koji je i autor spornog dokumenta, a objasnio ga je nužnošću usklađivanja s europskom regulativom.

Petrović, inače školski kolega premijera Milanovića, prema svemu sudeći pretvara se u Vladina povjerenika za Inu – osobu koja utjelovljuje odnos države prema toj strateški važnoj kompaniji. Pa je tako postavljen za šefa Nadzornog odbora kompanije, autor je promjena osnovnog zakona koji određuje Vladinu poziciju u Ini, a, prema pisanju nekih medija, i vodi tajne pregovore s mađarskim MOL-om. Linićevu izjavu stoga se može smatrati tek javnim iskazom nezadovoljstva niza visokopozicioniranih članova SDP-a i Vlade koji su nezadovoljni načinom na koji se Vlada ponaša u slučaju Ina/MOL.

Pa je tako, primjerice, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, za pregovore koje Petrović i šef državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović navodno vode s MOL-om doznao od novinara(!?). Doduše, moguće je da Grčić glumi neupućenost, kao i da tih pregovora uopće nema, no u Vladi te napise nisu demantirali, a na izravni Večernjakov upit o tome vode li pregovore i tko u njima sudjeluje, oglušili su se. Takva tajnovitost teško je shvatljiva, naročito s obzirom na ružnu povijest Vladina pregovaranja s MOL-om za Ive Sanadera. I tada je sve pregovaračke ovlasti uime Vlade držao jedan čovjek – premijerova osoba od povjerenja, a pregovori su se vodili daleko od očiju i ušiju javnosti kojoj su prezentirani tek konačni rezultati.

Nakon višemjesečne sapunice oko ulaska i neulaska Slavka Linića i Radimira Čačića u Nadzorni odbor Ine, premijer je tu dvojbu presjekao instalirajući tamo Petrovića i neovisnog konzultanta Željka Perića – inače članove Nadzornog odbora Atlantic Grupe još jednog premijerova prijatelja Emila Tedeschija. Takva praksa rješavanja jednog od ključnih ekonomskih problema države u krugu bliskih prijatelja i pouzdanika sasvim sigurno kod mnogih će izazvati reminiscencije na Sanadera.

Uostalom, pretpostavimo li da su namjere premijera i njegovih suradnika časne, nužno je pitanje mogu li dvojica ili trojica ljudi uspješno voditi tako kompleksne pregovore vezane za tako specifičnu industriju kakva je naftna. Siniša Petrović, sveučilišni profesor Trgovačkog prava, neosporno je kvalificiran za dio pregovora koji se odnosi na raspodjelu upravljačkih prava i ovlasti unutar kompanije, no o upravljanju naftnom tvrtkom te specifičnostima biznisa zna vrlo malo ili ništa.

Ni Mladen Pejnović nije ništa bogatiji iskustvom u tom sektoru pa je u najmanju ruku upitno koliko se njih dvojica ravnopravno mogu suprotstaviti vojsci pravnika, računovođa i naftnih menadžera koje će s druge strane stola posjesti MOL. Također, za to nisu ni formalno ovlašteni. Linićev istup pokazuje kako postoje oni koji su s ovakvim odnosom prema MOL-u nezadovoljni pa je moguće da će sukobi u vladajućoj koaliciji oko toga u idućem razdoblju eskalirati.


Nisu sporne izmjene, nego tajming

Izmjene Zakona o privatizaciji Ine možda i jesu obveza koja proizlazi iz obveza prema Europskoj uniji, no trenutak u kojem se donose je sporan. Situacija u kojoj je jedan premijer optužen da je primio mito od tvrtke za predaju većih upravljačkih prava u najvećem nacionalnom poduzeću prilično je unikatna.

Stoga bi Europska unija vjerojatno bila sklona uvažiti odgodu promjene spornog zakona jer se njima praktički ukida temeljni mehanizam državnog utjecaja na poduzeće koje je bilo predmet, navodnog, korupcijskog aranžmana.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora i pljenidbe
Link|