Ukradeno?

Što se događa u nekad uzornoj članici Europske unije na „sunčanoj strani Alpa“? Slovenija je dugo vremena uživala ugled "odlikaša" u Europskoj uniji. Fasada je bila blještava i čini se da ni u Bruxellesu, a ni samoj Sloveniji, mnogi jednostavno nisu htjeli vidjeti što se skriva iza fasade. Na primjer, sustavna korupcija: prevare na malo, korupcija na veliko.

Zbog novih afera ljudi već tjednima izlaze na ulice. Povjerenje su izgubili ne samo u vladu nego i u čitavu političku klasu. Ljudi smatraju da su im "ukrali državu" i da je sve postalo "jedna velika laž". Od nove vlade – kojegod boje bila – očekuju da zaustavi korupciju. A mali poduzetnici nadaju se da će Slovenija ponovno postati država u kojoj ugovori nešto znače.
====

U korumpiranoj Jugoslaviji su lokalni partijski moćnici i oligarhije drmali tobože samoupravnim poduzećima kako bi se zaposlio ovaj ili onaj rođo, kako bi se novci usmjereli u privatne džepove. Đilas je pisao o jugoslavenskoj "nomenklaturi" koja je imala pristup ogromnom materijalnom bogatstvu bez da ga je formalno posjedovala. Tako su u društvu jednakih jedni čekali u redu za crni kruh, a drugi živjeli po elitnim četvrtima Zagreba, Ljubljane, Beograda itd. Upravo su ti potonji komunistički puleni prijelazom u kapitalizam s najprobitačnijih mjesta na kojima su bili, nastavili otvoreno grabiti ono što su prije uz zaštitu Partije i bez uplitanja medija čerupali. Slovenija je tek utoliko drugačija jer joj je komunistička vrhuška bila inteligentnija od hrvatske i htjela je samostalnost. Paradoksalno je da su neki od najvećih protivnika Hrvatske danas na istaknutim mjestima u diplomaciji, medijima, politici.

==

Kod nas je korupcija na svim razinama ..neka se ispita imovinsko stanje naših političara i njihove bliže obitelji te njihovih prijatelja i poslovnih partnera pa će se alko doći do zaključka da ih je barem 90 % korumpiranih..

==

Fasada im je bila blještava a mnogi nisu htjeli zaviriti što se skriva iza fasade. Pa normalno da je tako jer su oni majstori u skrivanju svoje prljavštine, onaj tko ih ne zna skupo bi ih platio. Ali se sve polako otkriva, ukorijenjena korupcija, ucjene prema Hrvatskoj i to svakih nekoliko mjeseci nova ucjena. Jednostavno tek sada te civilizirane zemlje otkrivaju s kim imaju posla i kako se ponašaju prema svojim susjedima, i tek sada je jasno da je čak i Hrvatska od njih na višem stupnju kulture i državničke odgovornosti na nivou međunarodne zajednice.  

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: Pseudo-intelektualna elita
Pravomoćnost: Zaključeno

Gotovo osamdeset posto Norvežana, što je novi rekord, protivi se ulasku u EU, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja koje je objavio list Nationen.

Po toj anketi koju je prošlog tjedna na uzroku od 1000 osoba proveo institut Sentio, samo 12,6 posto ispitanika reklo je da je za pristupanje Uniji, dok je 7,6 posto neodlučno.

Nikad dosad institut Sentio nije zabilježio takvo protivljenje EU-u (79,8 posto) u toj bogatoj skandinavskoj zemlji, a njega analitičari pripisuju krizi. Trenutno ni jedna stranka ni političar nemaju na dnevnom redu pitanje mogućeg ulaska Norveške u EU.

Norveška je dva puta na referendumima odbila pristupanje Uniji, 1972. i 1994.

Status: EUforija
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Milijarde
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: Zaključeno

Prijedlog hrvatskog zakona kojim bi se svima, osim hrvatskoj državi, ograničilo stjecanje vlasničkog udjela u Ini na najviše 49 posto nije u skladu s europskim propisima, pa bi bilo vrlo iznenađujuće ako bi Europska komisija zaključila da je taj prijedlog spojiv s pravom EU-a, izjavio je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván u intervjuu mađarskoj novinskoj agenciji MTI.

Zato smatra da je hrvatska vlada vrlo primjereno postupila što taj prijedlog zakona nije poslala Saboru, nego ga je dostavila Bruxellesu radi zauzimanja stajališta, jer prijedlog, prema veleposlanikovim riječima, vrijeđa veoma ozbiljna načela unutarnjega tržišta i načelo isključivanja diskriminacije ili proporcija. Ograničavanje udjela u jednome poduzeću grubo je uplitanje i ne može se smatrati proporcionalnim, zaključuje veleposlanik, a sumnje na korupciju, prema njegovim riječima, trebaju ispitati pravosudna tijela.

====

Budala. Truje Mađarsko Hrvatske odnose podilaženjem mafijašima koji su uz mito hrvatskim liderima sigurno isto takvo iskrcali i mađarskim ključnim osobama. Ovo sve skupa trebaju ispitati ustanove koje se brinu za provođenje pravnog poretka. I s jedne i sa druge strane granice. INA je strateška hrvatska kompanija, energija je osnova svakog razvijenog društva i kontrola nad njom se ne pušta u ruke nedomicilnih kompanija. Tako to rade najrazvijenije i najdemokratskije države.
Bit će odlično za referendum o ulasku u EU ako se EU oglasi o zakonu prije njega.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: EU
Opseg: EUforija
Podobnost: HDZ-SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zabrane poslovanja

O čemu nikada nećete čitati u hrvatskim medijima!?

Nigel Farage u Zagrebu.

http://www.youtube.com/watch?v=Ue5qY8nyN9s

http://www.youtube.com/watch?v=JEQ1TCqJ7tQ

http://www.youtube.com/watch?v=A4RdugjPxi0

José Manuel Barroso
During the spring of 2005, Farage requested that the European Commission disclose where the individual Commissioners had spent their holidays. The Commission did not provide the information requested, on the basis that the Commissioners had a right of privacy. The German newspaper Die Welt reported that the President of the European Commission, José Manuel Barroso had spent a week on the yacht of the Greek shipping billionaire Spiro Latsis. It emerged soon afterwards that this had occurred a month before the Commission under Barroso's predecessor Romano Prodi approved 10.3 million euro of Greek state aid for Latsis' shipping company. It also became known that Peter Mandelson, then a member of the Commission, had accepted a trip to Jamaica from an unrevealed source.
Farage persuaded around 75 MEPs from across the political divide to back a motion of no confidence in Barroso, which would be sufficient to compel Barroso to appear before the European Parliament to be questioned on the issue. The motion was successfully tabled on 12 May 2005, and Barroso appeared before Parliament[31] at a debate on 26 May 2005. The motion was heavily defeated. A Conservative MEP, Roger Helmer, was expelled from his group, the European People's Party - European Democrats (EPP-ED) in the middle of the debate by that group's leader Hans-Gert Poettering as a result of his support for Farage's motion.

Herman Van Rompuy
After the speech of Herman Van Rompuy on 24 February 2010 in the European parliament, Farage—to protests from other MEPs—addressed the first long-term President of the European Council saying that he has the "charisma of a damp rag and the appearance of low grade bank clerk", also asserting that Van Rompuy's "intention is to be the quiet assassin of European democracy and of European nation states." He also referred to Belgium as a "non-country", and that "nobody in Europe" knows who Van Rompuy is, nor how he was elected.

Views on the Euro
From taking office as a UKIP MEP in 1999 Farage has often voiced opposition to the "Euro project". His argument is that "a one size fits all interest rate" can not work for countries with structually different economies, often using the example of Greece and Germany to emphasise contrast. He predicted the need for 'bail outs' before European Commission and European Central Bank officials admit that these are necessary. Farage predicted that Greece, Ireland, Portugal and Spain would all require such assistance. To date Spain is the only predicted country that have not asked for a 'bail out' but Farage warns: "You can ignore the markets if you want to but in time the markets will not ignore you". Farage also reinforces Germany's argument that Italy "should never have joined the Euro" but has not explicitly predicted the need for similar assistance. Farage predicts that if the situation continues it will lead to violence due to the peoples inability to "determine their own futures through the ballot box" as it will become the only "logical" tool to enable them to escape from their "economic prison" i.e. The Eurozone. He proclaims "I can only hope and pray that the euro project is destroyed by the markets before that really happens." Farage strongly opposes the use of 'bail outs' and claims "buying your own debt with tax payers money" will not solve the problem and that "if we do the next debt crisis won't be a country" "it will be the European Central Bank its self".

Status: EUforija
Lokacija: EU
Opseg: Bijeda novinarstva
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Slovačka Vlada, s prvom ženom na čelu u povijesti te zemlje, pala je pokušavajući neuspješno uvjeriti parlament da njihova zemlja treba dati 7,7 milijardi eura za spas Grčke i euro zone. Europski fond za financijsku stabilnost, koji su prije Slovačke ratificrale sve druge zemlje euro zone, kasno večeras došao je u opasnost da se iz zlatnog metka koji će zaustaviti krizu pretvori u - ćorak. Fond, naime, ne može zaživjeti ako ga ne ratificira svih 17 zemalja euro zone.

Slovaci su pokazali da se ne vode mišlju "ako su svi to podržali, onda ćemo i mi", nego jednom drugom mišlju koju je u nedavnom intervjuu dobro sažeo predsjednik parlamenta Richard Sulik: "Ja nisam spasitelj svijeta. Ja sam izabran da branim interes slovačkih birača".

Slovaci su drugi najsiromašniji narod u euro zoni, prosječna plaća im je 769 eura, prosječna mirovina 360 eura, i nije teško zaključiti zašto se protive ideji da sa 7,7 milijardi eura budu prisiljeni spašavati Grčku, zemlju u kojoj je prosječna mirovina 1200 eura.

===

12.10.2011. u 02:46h Brobi je napisao/la:
Nasi politicari stalno uvjeravaju mase koliko cemo dobiti iz EU fondova. Realnost je malo drugacija i trbalo bi taj pristup malo odgoditi da se vidi dali ce ta zajednica uopce i opstati. Ne srljajte EU magla je pre gusta. Neslusajte korumpirane medije i korumpirane politicare, mislite vlastitom glavom. Nema besplatnog rucka nigdje.

Status: EUforija
Lokacija: EU
Opseg: Milijarde
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, promjene u Uniji odvijaju se tolikom brzinom da već sada praktički zastarijeva ono što je dogovoreno i upisano u hrvatski pristupni ugovor, a tiče se novca iz kohezijskih fondova. Europska komisija predstavila je novi koncept kohezijske politike koji će vrijediti u sljedećoj financijskoj perspektivi, od 2014. do 2020., a među novostima predlaže se i smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova.

Prema novom prijedlogu, svaka zemlja članica od 2014. moći će iz kohezijskih fondova povlačiti maksimalno 2,5 posto svoga GNI-ja (bruto nacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod (BDP) uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). U dogovorenim stajalištima i pristupnom ugovoru između EU i Hrvatske zapisano je da Hrvatska može godišnje iz kohezijskih fondova EU povlačiti maksimalno 3,53 posto svoga BDP-a. Prihvati li se ovaj novi prijedlog Europske komisije, to znači da će i za Hrvatsku od 2014. godine vrijediti “plafon” od 2,5 posto. To je razlika od oko 502 milijuna eura godišnje, ako se kao orijentir uzmu iznosi hrvatskog BDP-a i GNI-ja za 2009., koji su dostupni na Eurostatu.

Diskriminirajuća mjera

Prijedlog Europske komisije predstavljen je u četvrtak, a već su se pobunili premijeri Mađarske i triju baltičkih zemalja, koji u pismu Komisiji upozoravaju da odredba od 2,5 posto dovodi u diskriminirajuću poziciju manje razvijene zemlje. Dosad je maksimalan iznos koji neka zemlja članica može povući iz kohezijskih fondova EU bio ograničen na četiri posto GNI-ja. Pod kohezijskom politikom EU podrazumijeva se pet fondovaa: kohezijski fond iz kojeg se financiraju infrastrukturni projekti, Europski fond za regionalni razvoj, fond za ruralni razvoj, ribarski fond i Europski socijalni fond pomoću kojeg se povećava zaposlenost.

Cilj svih pet fondova je smanjivanje razlika unutar EU. Mađarska, Litva, Letonija i Estonija sada traže istomišljenike koji će podržati njihovu inicijativu da se odustane od odredbe o 2,5 posto. Litva je, primjerice, u 2009. iz svih EU fondova povukla rekordnih 5,7 posto vrijednosti svoga GNI-ja. Procijeni li da joj ta nova odredba neće ići na ruku kad postane nova članica, i Hrvatska već sada može pokušati nešto učiniti. Hrvatska je u specifičnoj poziciji da ulazi u EU na kraju jedne financijske perspektive, a pravila nove financijske perspektive upravo se sada određuju, i to u kontekstu velike krize eurozone. Europska komisija predlaže i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od tri posto.

Opasno na rubu

Prema podacima Vlade, hrvatski javni dug je oko 50 posto BDP-a (iako izračun Hrvatske udruge banaka tvrdi da je on na 58,7 posto BDP-a), a proračunski deficit lani je bio 4,7 posto. Komisija je zbog tog prijedloga također izložena oštrim kritikama s različitih strana.

Status: EUforija
Lokacija: EU
Opseg: Milijarde
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

S WikiLeaksa jasno proizlazi da su Amerikanci bili skrivena ruka iza slamanja slovenske blokade i otvaranja pregovora.

Američki diplomati toliko su snažno lobirali protiv slovenske blokade hrvatskog ulaska u NATO i EU da jedna diplomatska bilješka govori o tome kako su premijera Boruta Pahora u listopadu 2009. upozorili da ni slučajno ne pomišlja o ponovnom blokiranju hrvatskih pregovora s EU jer će osjetiti, doslovno, “gnjev iz Washingtona”.

Diplomatska izvješća, koja je objavio WikiLeaks, pokazuju da su u američka veleposlanstva u Ljubljani i Zagrebu redovito stizale upute državne tajnice Hillary Clinton o tome kako utjecati na slovensku i hrvatsku vladu da se ukine slovenska blokada Hrvatske. Hillary Clinton i njezini diplomati prvo su se uključili u slamanje slovenske blokade kako bi Hrvatska na vrijeme ušla u NATO. U depeši poslanoj iz Washingtona 5. ožujka 2009. piše da se Slovencima treba hitno prenijeti sljedeća poruka: ako Hrvatska ne postane članica NATO-a na summitu u travnju, bit će to velika međunarodna sramota za Sloveniju. Točku po točku, H. Clinton i njezini suradnici objašnjavaju što premijer Pahor treba učiniti: utjecati na slovenske nacionaliste koji prikupljaju potpise za referendum o hrvatskom ulasku u NATO da omekšaju u svojim tvrdokornim stavovima. “Tražimo od vas da razmislite o svim legitimnim mogućnostima da skratite proces referenduma, uključujući i da tražite povlačenje”, piše u depeši. Amerikanci toliko detaljno razmatraju sve moguće scenarije da na jednom mjestu savjetuju Slovencima da tiskaju Narodne novine i izvan radnog vremena, da pošalju “elektronički skeniranu kopiju” odluke o ratifikaciji kako u Washingtonu ne bi morali čekati da stigne poštom... “Slovenska Vlada uvjerava nas da razumije ozbiljnost situacije, ali ne možemo si dopustiti sramotu da jedan saveznik ne ratificira pristupanje Hrvatske”, piše u depeši potpisanoj s “Clinton”.

Tjedan kasnije, iz depeše napisane u američkom veleposlanstvu u Rimu, vidljivo je da SAD utječe i na Talijane da pritisnu problematične Slovence. Povlačenje jedne slovenske nacionalističke stranke iz kampanje prikupljanja potpisa “osakatilo je pokret za referendum” i slovenska vlada sad može krenuti u ratifikaciju ulaska Hrvatske u NATO i bez referenduma, prenose Amerikancima Talijani. Nakon što je Slovenija ipak “u posljednjoj minuti” ratificirala ulazak Hrvatske u NATO, Amerikanci i dalje lobiraju protiv slovenske blokade – ovaj put blokade hrvatskih pregovora s EU.

I dalje iz Washingtona u Ljubljanu stižu depeše, potpisane s “Clinton”, koje izgledaju kao “to do” lista koju je stroga majka ostavila djetetu koje ugnjetava svoga brata. Na kraju te liste samo nedostaje upozorenje “ne napraviš li sve navedeno, dobit ćeš batina kad dođem kući”.

Status: EUforija
Lokacija: Hrvatska
Opseg: EU
Podobnost: EU
Pravomoćnost: Zaključeno

Za državljane Bugarske i Rumunjske pristup tržištu rada u Švicarskoj do daljnjega ostaje ograničen, odlučila je danas švicarska vlada.

Iako su dvije zemlje u Europskoj uniji već petu godinu, za njih ne vrijede ista pravila, odnosno Švicarska im je produžila prijelazni rok za Sporazum o slobodnom kretanju osoba.

Bugarski i rumunjski radnici imaju radne dozvole za Švicarsku od lipnja 2009., ali im je broj dozvola ograničen. No, zbog velikog interesa već je iscrpljen kontingent radnih dozvola do lipnja 2011. pa će radnici s europskog jugoistoka morati pričekati.

Bogati Švicarci odlučili su iskoristiti maksimalni rok od 7 godina za ograničenje nacionalnom tržištu rada za državljane EU. Tako je za osam članica tek prije nekoliko dana to ogrančenje ukinuto.

Status: EUforija
Lokacija: EU
Opseg: Pseudo-intelektualna elita
Podobnost: EU
Pravomoćnost: Zaključeno

Direktor Svjetske banke za zemlje srednje Europe Peter Harrold kazao je jučer da će skori ulazak u Europsku uniju pružiti izvanrednu priliku za razvoj hrvatskog gospodarstva, ako je ono bude spremno iskoristiti.

Harrold tvrdi kako se svjetska banka jako raduje ulasku Hrvatske u EU, a da će hrvatski narod imati veliki razlog za slavlje kada se to dogodi.

"To je najnevjerojatnija prilika za Hrvatsku. Njezino je gospodarstvo orijentirano prema vani i kada se pridruži Europskoj uniji, prilika za Hrvatsku bit će fantastična ako je bude spremna iskoristiti", kazao je Harrold te dodao kako svi mogu biti optimisti da će dugi i iscrpljujući pregovori ubrzo biti gotovi.

Status: EUforija
Lokacija: Banana republika
Opseg: Na račun građana
Podobnost: EU
Pravomoćnost: Pseudo-intelektualna elita

Izvršni ogranak Hrvatskog novinarskog društva pri Hrvatskoj televiziji osudio je grubi pritisak kojeg je, na HRT-ovog novinara Gorana Rotima, izvršila Delegacija Europske unije u Hrvatskoj i njezin šef, veleposlanik Paul Vandoren.

"Suprotno uobičajenim pravilima i odnosima koji vrijede između medija i tijela javne vlasti u demokratskim sustavima, iz Delegacije EU unaprijed su zatražena precizna pitanja koja će biti postavljena gospodinu Fuleu. To je učinjeno uz obrazloženje da se mora što bolje pripremiti za razgovor, jer je riječ o njegovom prvom javnom nastupu u RH. Kolega Rotim želio je izbjeći lažni, inscenirani intervju i postupio je profesionalno. Nije dostavio precizna pitanja, već samo razrađeni popis sedam područja koja će biti teme razgovora", stoji u priopćenju HND-a te se dodaje kako je nakon razgovora novinar Rotim iz Delegacije EU u Hrvatskoj dobio prijeteće mailove u kojima mu se prenosi nezadovoljstvo Stefana Fulea zbog načina na koji je intervju vođen.

"Novinara se proziva zato što je postavio više od sedam pitanja, odnosno više pitanja od najavljenih tema razgovora", stoji u priopćenju te se postavlja pitanje može li se očekivati da će Frule o jednoj temi razgovora dobiti samo jedno pitanje. "A kao najveći 'krimen' kolegi se spočitava to što se 'drznuo' postaviti nenajavljeno, ali ipak iznimno važno i aktualno pitanje o fiskalnoj krizi u Grčkoj i njezinom utjecaju na stabilnost eura. Zbog takvog 'neposluha' i nepristajanja na politički diktat, šef Delegacije EU, gospodin Vandoren i neimenovana glasnogovornica gospodina Fulea odlučili su kazniti kolegu Rotima tako što će mu zabraniti ili onemogućiti sve buduće intervjue s visokim europskim dužnosnicima", stoji u priopćenju HND-a te se dodaje kako takav postupak predstavlja snažan politički nasrtaj na neovisnost medija i novinarske slobode.

Status: Samovlašće
Lokacija: EU
Opseg: Pseudo-intelektualna elita
Podobnost: EU
Pravomoćnost: Zaključeno