Ukradeno?

Republika Hrvatska i njezini uhljebi po rezličitim ministarstvima pronašli su još jedan naćin kako ubiti privatnu inicijativu u začetku, kako istjerati iz države još tisuće mladih ljudi i kako osigurati monopolistički položaj šačici već dobro podmazanih i uhljebljenih organizacija i pojedinaca. Visoka škola Aspira novi je aspirator novca poreznih obveznika i onih koji su se željeli baviti turizmom.

Novi Zakon o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 1. siječnja 2018. godine. Ministarstvo turizma uskoro će objaviti i nove pravilnike po kojima će polaganje stručnih ispita biti složenije i skuplje. To ukazuje na mogućnost da su tečajevi i stručni ispiti koje su visokoškolske ustanove najavile za ožujak 2019. i posljednji koji se izvode po starim, nešto lakšim uvjetima. Pri tome treba naglasiti da će svi kandidati koji pohađaju ove tečajeve polagati ispite prema starom pravilniku, neovisno o tome hoće li se u međuvremenu objaviti novi pravilnik, bitno je samo da je program tečaja započeo prije nego je objavljen novi pravilnik.

Visoka škola Aspira organizira u Splitu i Zagrebu programe za polaganje stručnih ispita za turističkog vodiča te voditelja poslovnice. Stručni ispit za voditelja poslovnice turističke agencije u Aspiri također se ističe izrazitim fokusom na praktične aspekte suvremenog poslovanja. Vrlo konkurentnu cijenu naglašavaju razne mogućnosti plaćanja: odjednom po sniženoj cijeni, na tri rate, ali i kroz obročnu otplatu do 12 rata.

Jedini način na koji se ova nakaradna i monopolistička prijevara može zaustaviti je na sudu. Uredništvo pretpostavlja da je jedan od mehanizama prijavljivanje potencijalnih vodiča eksplicitno kao vodića koji se bore protiv korupcije i to rade na načcin da aktivno izbjegavaju podleći ovom parafiskalnom nametu. Te da od turista traže da poštuju Trade Markicu "Nekorumpirani Tursitički Vodić (NTV)". Vrijeme je da građani sami stanu na kraj razbahaćenoj birokraciji. Ako se to ne dogodi, jedna po jedna skupina bit će oporezovana i maltretirana na sličan naćin od manjinskog dijela uhljeba.

Što se države tiče, ako želi povečati kvalitetu vodića neka im organizira besplatne i neobavezne tečajeve na kojima ako ih završe mogu dobiti ekstra obilježje. A ne kao što je sada slučaj da stvaraju monopolnu situaciju i time šalju novac na račune korumpiranih tvrtki parazita kao što je Aspira.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pseudo-porez
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Skandal na Ovčari: šef policijskog tima smijenjen jer je 'pretjerao' s istragom ratnih zločina

Glavni državni odvjetnik RH Dinko Cvitan uspio je u svom naumu jer policijski inspektor Nikola Kajkić iz PU vukovarsko-srijemske, nakon gotovo godinu dana rada na predmetu, više nije na čelu policijskog tima koji vodi istragu ratnih zločina počinjenih na Ovčari 20. i 21. siječnja 1991. godine.



Kajkić je nakon izrazitog Cvitanova negodovanja na njegov rad, koje je Cvitan izrazio 31. siječnja 2018. godine u prostorima DORH-a, kada je održao radni sastanak s najodgovornijim ljudima iz Ravnateljstva policije i predstavnika SOA-e, nakon tjedan dana "sletio" s glavnog mjesta u ovom predmetu, ali je ostao još uvijek dio policijske radne skupine koja istražuje ovaj zločin, pa se ovdje može reći da je Kajkićev ostanak rezultat kompromisa tužiteljstva i policije.

Susret sa šefom SOA-e

Državno odvjetništvo je po zakonu subordinirajuće u svakom kaznenom predmetu, ali da se tužitelji izravno miješaju u to tko će što od policajaca tijekom policijske istrage raditi, i hoće li, nije baš uobičajena praksa.

Demanti iz MUP-a: Kajkić nije vodio policijski tim

Kako Kajkić kao policijski službenik ne može i ne smije govoriti o ovom predmetu, nakon prvog vala Cvitanova ignoriranja njega i njegova rada, obratio se kao čelnik Nacionalnog sindikata policije pismom premijeru Andreju Plenkoviću. Iz toga pisma doznajemo da je Kajkić preko ministra branitelja Tome Medveda zapravo i inicirao taj sastanak vrha policije s Cvitanom. Na njemu Kajkić nije bio jer je Cvitan to odbio.

Nacionalni sindikat policije, čiji je Kajkić predsjednik, producirao je i snimio film "Ovčara neispričana priča", koji je pogledalo 150 tisuća ljudi na projekcijama širom Hrvatske. I upravo taj film Cvitan je najviše zamjerio Kajkiću, barem je tako kazao Dario Žepina, Kajkićev zamjenik u tom Sindikatu uživo u jednoj emisiji. S druge strane, za taj film sam Stanko Vujanović, ratni zločinac koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina na Ovčari, film je ocijenio 90 posto autentičnim.

Umjesto Kajkića, koji je uložio golem trud na predmetu Ovčara, pri čemu je ispitano oko tristo svjedoka samo sa srpske strane, sada je postavljen drugi čovjek iz Zagreba, a Kajkić je u ovoj priči ostao formalno sporedni lik, a stvarno jedini koji zna predmet u dušu.

Kajkić je policiji prijavio prijetnje smrću u čak četiri slučaja, i to od potencijalnih svjedoka sa srpske strane, otkad je preuzeo predmet Ovčara, a zbog toga se sastao i s čelnikom SOA-e Danielom Markićem, što mu je Cvitan navodno isto zamjerio, kao i Kajkićeve istupe protiv njegova rada u nekim prijašnjim predmetima gdje je Kajkić istupao kao čelnik Nacionalnog sindikata policije, a ne osobno.

U pismu, Kajkić Plenkovića izvještava da je njegov policijski tim kojem je bio na čelu otkrio četiri-pet mogućih grobnih mjesta gdje bi se mogli naći ostaci između 45 i 55 osoba ubijenih na Ovčari, te da ima pristanak najmanje tri svjedoka iz Srbije koji žele svjedočiti o ovom zločinu jer su i sami u njemu sudjelovali.

Odlasci u Srbiju

"Državni odvjetnik Cvitan je tražio od mojih nadređenih da me se makne s predmeta, da se predmet dodijeli nekim novim ljudima i da se odmah iskopaju sve grobnice (vjerojatno kako bi na tuđem trudu i muci skupio određene bodove), ne razmišljajući kao profesionalac, da će ukoliko se počne s kopanjem, svi počinitelji u tom trenutku napustiti RH, budući da će tada shvatiti da su otkriveni.

Obraćam vam se, gosp. Plenkoviću, kao premijeru, čovjeku, Hrvatu koji voli svoju domovinu, da se založite i spriječite ovu samovolju ljudi koji očito ne žele dobro istini, pronalasku nestalih i procesuiranju počinitelja (za to su imali punih 25-26 godina i ništa nisu učinili, zašto?), pa tako između ostaloga s ciljem opstruiranja sam Dinko Cvitan mene, Nikolu Kajkića, želi maknuti s predmeta samo zato što sam ja njega nekoliko puta, kao čelnik sindikata, prozvao za nerad (slučaj Laovac, slučaj Mrak-Taritaš, slučaj ubojstva curice u Zagrebu kada nisu nasilnika, unatoč prtijetnjama, pritvorili i sl.), što je istina.

Međutim, ovo ne može niti smije biti njegova prčija, ne može on svoj ego stavljati ispred državnih interesa, on na to nema pravo..."

"Pa Dinko Cvitan, umjesto da bude zahvalan što sam pribavio dokaze, pronašao svjedoke u Srbiji koji su mi otkrili pravu istinu i doveli do grobnih mjesta, meni se sveti na način da me želi maknuti iako se tome protivi cijeli vrh MUP-a, budući da su isti svjesni da će cijeli predmet biti teško privesti bez mojih kontakata sa svjedocima iz Srbije, koji, željeli mi to ili ne željeli priznati, u ovome imaju interes da se istina otkrije, što se u konačnici u vidu njihove želje pokazalo istinitim, s obzirom da su nam u ovom trenutku brojni sudionici zločina iz Vukovara i okolice priznali sudjelovanje u ovom zločinu.

Nitko nije osuđen

U ovom trenutku obraćam se prvo vama, i molim da mi odgovorite imate li interes ovaj skandal DORH-a riješiti na razuman i profesionalan način. Ukoliko smatrate da vam pišem uzaludno, razumjet ću vašu poziciju, prije svega koalicijsku, te ću pomoć pokušati pronaći na drugoj strani, sve samo u cilju utvrđivanja istine i samo istine, pronalaska počinitelja i grobnica."

Na ovo Kajkićevo pismo premijer nikada nije odgovorio, a Kajkić je ubrzo maknut sa slučaja. Tom potezu se ne može načuditi Tomislav Josić, predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, predsjednik Savjeta za branitelje Vukovara i savjetnik ministra branitelja Tome Medveda:

– Valjda DORH RH, koji ništa nije učinio u 25 godina u predmetu Ovčara, želi da počinitelji ili umru ili se odsele pa zato drže predmete u ladici sve ovo vrijema, a problem je nastao kada se Nikola Kajkić, koji je bio i maloljetni hrvatski branitelj i koji ovu problematiku zna u malom prstu, ozbiljno uhvatio posla. Jer nemoguće je da je za zločine na Ovčari, u kojima je ubijeno 200 ljudi, osuđeno samo osam osoba, i to u Srbiji, a u nas nitko.

A mi još uvijek ne znamo za sudbine barem još stotinjak naših ljudi, uključujući šezdeset ljudi odvedenih u autobusu iz vukovarske bolnice. A kad bolje pogledam, ova smjena Kajkića mi i nije iznenađenje, nego nastavak kontinuiteta površnog, zapravo nikakvog rada DORH-a na pitanjima ratnih zločina u Hrvatskoj.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Kontroverzni poduzetnik Michael Ljubas prodao je svoj portal Dnevno.hr, a kupac je Marija Dekanić, vlasnica agencije Logobox. Dekanić je ujedno i članica Hrvatske narodne stranke (HNS). Osim portala Dnevno.hr, Dekanić je preuzela i portale Geopolitika.news i Povijest.hr. Tiskano izdanje 7 Dnevno i dalje ostaje u Ljubasovom vlasništvu.

>>>Otvoren stečaj nad Portalom Dnevno d.o.o, izdavačem Dnevno.hr

Dekanić je rekla da joj je namjera uozbiljiti portal Dnevno.hr ‘kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije’. Ističe da je portal preuzela zbog njegove čitanosti, a promjena koju namjerava uvesti neće biti drastična te da taj potez nema nikakve veze s politikom.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HNS
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Home  Premium sadržaj  UDBAŠKA DESNICA: Portal Dnevno.hr preuzela HNS-ovka Marija Dekanić

Marija Dekanić preuzela je portale Dnevno.hr, Geopolitika.news i Povijest.hr, dok je tiskano izdanje tjednika 7 Dnevno zadržao Michael Ljubas, zajedno sa svim sudskim procesima koje te novine vuku za sobom, objavljeno je na strancima Hrvatskog novinarskog društva

Nova vlasnica portala namjerava „uozbiljiti kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije“.

„Napravit ćemo sve da ostvarimo ono što želimo. Trebat će nam određeno vrijeme da to i uspijemo. Na portalu Dnevno.hr zaposleno je osmero ljudi, u Zagreb.info radi četvero, a naša namjera je zaposliti još sedmero, s tim da upravo tražimo glavnog urednika, odnosno urednicu“, kaže Marija Dekanić.

Prema njezinim riječima akvizicija tvrdog desničarskog portala nema veze ni s HNS-om ni s bivšim vlasnikom Ljubasom.

„Dnevno.hr je portal koji je čitan i upravo smo ga zbog toga i preuzeli. Ljudi imaju naviku odlaziti na njega i čitati ozbiljne tekstove. Promjena koju želimo realizirati neće biti drastična. Inzistirat ćemo na činjenicama i provjerenim temama. Nema razloga da se moj poslovni potez veže uz politiku i propagiranje stavova.

Dnevno.hr nije kupio ni Ivan Vrdoljak ni HNS, kao što sam već čula u kuloarima, nego ja, jer u njemu vidim potencijal, posebno zato što imam marketinšku agenciju“, kaže Dekanić, koja je u nedavnim političkim pretumbacijama ostala vjerna HNS-u.

U impresumu portala Dnevno.hr već je promijenjen nakladnik. Osim portala u Zagrebu u istom vlasništvu su i portali istog naziva u BiH i Srbiji. To je posebno intrigiralo javnost je je na jednom Joe Šimunić bio nacionalni heroj, a na drugoj predstavljan kao ustaški bojovnik koji bi klao srpsku nejač. Veljko Kadijević na jedom predstavljan kao ratni zločion, a na drugom kao ugledni general.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

U kojim djelatnostima treba tražiti pojavu mita i korupcije?

Odgovor: 59% mita daje se u jednoj od slijedećih privrednih grana:

- ekstraktivne industrije (19%)
- građevinarstvo (15%)
- transport i skladištenje (15%)
- informacije i komunikacije (10%)

Koga podvrgnuti posebnim provjerama, kome se najčešće isplačuje mito?
(postotak djelatnika koji je primio mito)

- direkotri javnih tvrtki (27%)
- djelatnici carine (11%)
- zdravstveni djelatnici (7%)
- djelatnici ministarstva obrane (6%)
- porezni djelatnici (4%)
- izabrani zastupnici (4%)
- ministri (3%)
- državnici (2%)

U kojim državama se najčešće isplaćuje mito?

Odgovor: U državama sa najvišim, visokim ili srednjiim stupnjem HDI (Indeks ljudskog razvoja, Human Development Index) učinjeno je 67% svih koruptivnih djela.

Za koju svrhu se najčešće uplačuje mito? (Koje djelatnosti treba posebno provjeravati).

- Javna nabava (57%)
- Carinske pogodnosti (12%)
- Preferencijalni tretman (7%)
- Porezne pogodnosti (6%)
- Licence (6%)
- Dostup do povjerljivih informacija (4%)

OECD poziva države članice da pridonesu budućim izvješćima vlastitim angažmanom i domicilnim analizama i izvješćima.

Status: Organizirana Hrvatska
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Nakon slučaja Zagorec kojeg austrijski državni odvjetnik sumnjiči za štetu od 20-ak milijuna eura u Austriji se, po svemu sudeći, priprema i aktualiziranje velike istarske priče 'Barbariga-Dragonera' koja traje gotovo 15 godina. U najkraćem, Hypo banka kreditirala je s najmanje 50 milijuna eura ljude koji su kupili oko milijun metara četvornih zemlje, za nju platili oko 8 milijuna, a ona je i danas tek livada. Procjenjuje se da je naknadnim kreditima utrošeno još 20 do 30 milijuna eura.

Sjetimo se, riječ je o poljoprivrednom zemljištu čiju su urbanizaciju unaprijed obećali i proveli čelni ljudi Istarske županije i Vodnjana.

Tim istražitelja posebne jedinice austrijskog pravosuđa, popularno nazvan CSI Hypo, dovršio je četverogodišnju istragu slučaja Barbariga-Dragonera i identificirao stvarne vlasnike milijuna četvornih metara na tom dijelu istarskog priobalja, odnosno prave vlasnike tvrtki AB Maris i Darija, preko kojih je zemljište kupljeno, a potom na ime turističkih projekata izvučeni milijuni eura iz banke.

Završno izvješće predano je austrijskom tužiteljstvu, a sama je istraga za taj dio sveobuhvatne Hypo afere pokrenuta na zahtjev malih dioničara Hypo Alpe-Adria banke, koji su teško oštećeni u malverzacijama čelnika banke na ovim prostorima. Pritvor ili istraga zatražena je u ovom slučaju protiv Wolfganga Kulterera, Günthera Striedingera, Gerharda Kuchera, Hermanna Gabriela, Herberta Lacknera i Milana Naperotića.

Tko su tajni ortaci?

Prema izvješću istražitelja, vlasnici tvrtki, a time i zemljišta na Vodnjanštini su u jednakim omjerima bili Günther Striedinger, Wolfgang Kulterer i Milan Naperotić. Svojevremeno su Kulterer i Striedinger iznijeli da su iza projekata poznate osobe iz Istre, ali da ne mogu reći njihova imena. Iz izvješća, kako saznajemo, proizlazi da je moguće da postoji i četvrti ortak te da se udjeli u velikom poslu u Istri dijele i njemu. Tajni ortaci i eventualni suvlasnici u Istri kojima navodno pripada 25 posto vlasništva u izvješću nisu navedeni, a pitanje je jesu li Austrijanci do njih došli ili to prepuštaju hrvatskim kolegama.

Podsjetimo, tvrtke AB Maris i Darija kreditima Hypo Alpe-Adria banke kupile su oko milijun četvornih metara zemljišta na području Vodnjana, preko puta otočja Brijuni za manje od 8 milijuna eura, da bi cijena ranije obećanom i potom provedenom urbanizacijom višestruko narasla.

Darija d.o.o. za oko 5 eura po metru kupila je u prosincu 2000. godine 374.959 četvornih metara vodnjanskog priobalja, a nekoliko mjeseci kasnije AB Maris d.o.o. kupuje još 750.000 metara za oko 7 eura po metru. Iako je za tih milijun kvadrata bilo potrebno nešto manje od 8 milijuna eura, tvrtkama, čiji su osnivači bili registrirani u Švicarskoj, Hypo banka dala je 50 milijuna eura kredita.

Javnost je godinama zabavljana pričama o ulaganjima u visokokvalitetne turističke kapacitete, iako je osnovni plan bila preprodaja jeftino kupljenog i potom urbaniziranog zemljišta.

Striedinger i Kulterer bili su članovi uprave ove koruške banke, dok je Naperotić bio savjetnik, odnosno glavna poveznica nekadašnjih prvih ljudi banke s domaćim političarima i odabranim poduzetnicima u Istri.

Mreža tvrtki i pojedinaca za skirvanje tragova

Njih su trojica, prema izvješću austrijskih istražitelja, stajala iza lanca tvrtki koje osnivačkim odosima dovode do Darije i AB Marisa, poput KNS, IEK Immobilien, Noxas i Mikos, a novac je izvlačen preko povjerljivih osoba koje su figurirale kao direktori tvrtki ili pak kao vlasnici privatnih računa na čije se račune novac uplaćivao pa potom podizao. Tako se kao osobe koje su trebale prikriti pravo vlasništvo navedenog trojca spominju slovenski državljanin Adrian Capek, Porečani Milija Mirović, Vladimir Berneš, Daria Koraca i Nevio Medica i dr., dok su u poslovima kupoprodaje zemljišta od tadašnje Općine Vodnjan sudjelovali pulski odvjetnici Dražen Gunjača i Ondina Vidulin Matijević, a kasnije je u projekt uključen i Goran Veljović.

Kao posrednika u podizanju novca namijenjenog projektima istražitelji izdvajaju Mirovića, inače liječnika i člana uprave porečke tvrtke Tim 90. Navodi se da su sa štednih računa u Austriji koje je otvorio novac podizali Bruno Celija (203.483 eura) i Ulijana Đurić (356.495 eura), kasnije na Županijskom sudu uz Lidiju Delton jedini osuđeni za slučaj Barbariga-Dragonera, s time da im sud tada nije dokazao materijalnu korist.

S drugog je računa u Austriji do 2004. podignuto više od 2,3 milijuna eura, a kao primatelji navode se Mirović, Kucher, Enio i Remiđo Mušković, dok identitet ostalih nije utvrđen.

Navedeno je tek manji dio opsežnog izvješća u koje smo imali uvid, a koje u završnom dijelu analizira ulogu Danka Končara te Ante Nobila i Milana Carića. Kad se, naime, sve više u javnosti počela propitivati pozadina cijelog projekta, a posebice uloga lokalne politike, kao kupac cijelog projekta aktiviran je Danko Končar, koji je u lipnju 2010. s 84 milijuna eura preuzeo vlasništvo.

Teško je povjerovati da DORH nije upoznat s rezultatima istrage u Austriji, ali nije poznato provodi li se uopće domaća istraga slučaja Barbariga-Dragonera, uključujući prvenstveno pitanje gdje je novac, kao i cijele afere Hypo, od Istre, preko Zadra i Zagreba do Slavonije.

Banka je, kako je poznato, od sredine 90-ih, a poglavito nakon 2000. godine, doživjela strahovitu ekspanziju na području Hrvatske, ali i ostalih država bivše Jugoslavije, sudjelujući dogovorom njenih čelnika s političkim i poduzetničkim krugovima u pranju novca za koji se sumnja da je prethodno na ovim prostorima i ukraden, odnosno zarađen preprodajom oružja i drugim djelatnostima na rubu zakona.

- Poslovanje Hypo banke na Balkanu je najveći kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata, kazao je svojedobno Christian Boehler, voditelj CSI Hypo, ustvrdivši da su bankari iz Koruške surađivali s najgorim kriminalcima, tajnim službama, vojnim osobama i korumpiranim političarima. Tako oprani novac iz Hypo banke izvlačio se preko tajnih računa u Liechtensteinu, naveo je Boehler, a epilog je, za austrijske porezne obveznike, bio nacionalizacija banke uz proračunski trošak od oko 7 milijardi eura i zatvorska kazna za čelnike banke, uz oduzimanje dostupne imovine.

Iako su i u domaćim medijima ispisane stotine stranice o aferi Hypo, uz spominjanje konkretnih imena upletenih političara, raznorodne stranačke pripadnosti, kao i poduzetnika koji su sudjelovali u transakcijama, u Hrvatskoj i dalje nema nikakvih naznaka o otvaranju ozbiljne istrage.

Sam slučaj Barbariga-Dragonera možda je i najjači u nizu istarskih Hypo-slučajeva, uz koji se uz spomenutog Milana Naperotića, relativno samozatajnog Istrana, rodom iz Tara, neizostavno vezuje i ime dugogodišnjeg čelnika IDS-a, danas europarlamentarca Ivana Jakovčića te tadašnjeg premijera Ive Sanadera, danas u Remetincu.

Bivši čelnici Hypo banke banke Wolfgang Kulterer i Guenter Striedinger već su u zatvoru zbog drugih slučajeva. (MBM)

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP/IDS
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Evo, za uvod, sažetka široj javnosti manje poznate novije povijesti medija u nas!

Newsmagazin Globus počeo je u jesen 1990. kao tjedne novine formata A2 (nekadašnjeg Vjesnika) u ravnopravnom vlasništvu Vjesnikova OOUR-a Revije i privatne tvrtke Ingot. Tiskao se na rotaciji gdje i Vjesnik.

Poslije tri broja i strmoglavoga pada prodane naklade Globusa, moralo se promijeniti gotovo sve. Promijenjen je format s Vjesnikova na upola manji, Večernjaov. I koješta drugoga. I onda je došao rat. Tad je Globus odličnim i poštenim novinarstvom osvojio povjerenje čitalaca.

Vjesnikova se kuća, kao suvlasnica, brzo oslobodila suvlasništva u »neperspektivnoj« publikaciji u korist privatnika. Nino Pavić se također ubrzo oslobodio i partnera u privatnoj polovici prvobitno dvovlasničke publikacije.

Prošao je glavni vihor rata, a Globus se počeo tiskati u formatu newsmagazina; ne više kao čudni gerilski tjednik u tehnici dnevnih novina.

PRVE HRVATSKE DNEVNE NOVINE TISKANE U BOJI

Mali flešbek u sredinu osamdesetih godina. U to su vrijeme sve novine imale zadatak da agitiraju u korist svjetskih studentskih sportskih igara, Univerzijade, koja se odigrala u Zagrebu 1987. godine. Večernji list je bio najagilniji. Štoviše, ako se netko sjeća akcije prodaje »ciglica« za gradnju današnjeg Cibonina tornja, Večernjak je u tome prilično profitirao.

Pronađen je način da se taj novac iz razmjerno nesamostalnog OOUR-a u sklopu SOUR-a Vjesnik ne bi nemilice oteo i spiskao na gubitaške projekte, Večernjakva ga je uprava uložila na gradilište na Radničkoj cesti na Žitnjaku. Nešto je kvadrata Večernjak iz akcije »ciglica« dobio i u naturi, u poslovnom prostoru Cibonina tornja.

Sada traku premotavamo deset godina poslije, u 1997. godinu. U svim sustavima – kako socijalizmu, tako i hrvatskom novokapitalizmu – tiskane se medije kontrolira (i) tako što se, onima koji to žele i mogu, sabotira uvoz novinskih rotacija za visoke naklade. To se tako radi, ispod žita. Koncesijama se puno lakše kontroliraju radiodifuzni mediji. Večernjakova kupovina gradilišta na Žitnjaku pokazala se dobitnom kombinacijom u trenutku kad je Glas Koncila (Tvrtka Koncil d.o.o.) uvezao novinsku rotaciju koja je bila preteška za podzemne vode Koncilovo gradilište. Ukratko, formirano je zajedničko poduzeće sada već samostalnog Večernjeg i Koncila – Tiskara Zagreb i zaobiđene su podvale iz politike!

Večernji list, koji je 1997. godine činio svaki drugi naslov izašao iz Hrvatske tiskare, početkom svibnja te godine najavljuje Hrvatskoj tiskari da od 30. svbnja više neće koristiti njene usluge. Tiskat će se u vlastitoj. Nevjerica u tiskari trajala je toga dana sve do 20 sati, kad je bio posljednji razumni rok za tisak sutrašnjeg broja, pa je smjena tek tada raspuštena neobavljena posla. Večernji list je 30. svibnja izašao iz svoje tiskare kao prve hrvatske dnevne novine tiskane u boji.

PONIKAO IZ KUĆNE RADINOSTI

Da se spasi propasti, Hrvatska se tiskara za nešto više od godinu dana opako zadužila i nabavila je sebi rotaciju koja može tiskati dnevne novine u boji. Pavićev Jutarnji list bio je za nju nebeski dar. Tako je iz Globusa i Večernjakova manevra začet EPH.

Iz rečenoga, i posebno iz neizrečenoga – o čemu još ponešto znam, ali izostavljam jer mi ovako s-oka-s-boka nije moguće dokumentirati – može se vidjeti kako je medijski biznis iza kulisa lijepih slika i riječi samo još jedno darvinističko igralište gdje nije rijetko da se igra i izvan granica i izvan svih pravila. Dok se igra ne razotkrije.

Slično se upravo događa sada, kada slabije upućene potrošače medija čudi »nerazmjerna uporaba teškog topništva« između EPH-a i novinskog portala Index.hr.

Index je ponikao iz kućne radinosti Matije Babića u studenom 2002. godine. Članak na engleskoj Wikipediji, kojega očigledno kontrolira sama redakcija dok za hrvatsku Wikipediju nimalo ne mari, govori o njegovim početnim uspjesima kojima je na sebe skrenuo pozornost: raskrinkavanju Marka Perkovića Thompsona kako pjeva »Jasenovac i Gradiška Stara…« 2003. godine, kao i Severinin privatni pornić s jahte 2004. godine. Babić u međuvremenu dobija posao glavnog urednika u ožujku 2005. godine novopokrenutog Styrijina (koja je već vlasnik Večernjeg lista) tabloida 24 sata, iz kojega se već u lipnju te godine vraća u Index.hr.

TEŠKO OPROSTIVI GRIJEH U HRVATSKIM MEDIJIMA

Index.hr je danas na 2113. mjestu prema posjećenosti u svijetu te na 5. mejstu u Hrvatskoj. Odmah iza dviju Googleovih adresa (.com i .hr), Facebooka i YouTubea, a ispred portala kao što su Jutarnji.hr, 24sata.hr, Njuskalo.hr i drugih internetskih zlatnih koka. Jedini je kojima su pretežni vlasnici njegovi djelatnici, a ne tek nečiji online informativni odjel. Ili nečije neformalno glasilo. Oni koji su na webu pokušali naizgled nezavisno brzo bi bili razotkriveni i izgubili bi čitanost. Index.hr uglavnom je zato i čitan, jer je malo kome dužan nekome tko bi se skrivao iza njegova javnog djelovanja.

Neovisnost je, inače, teško oprostivi grijeh na hrvatskoj medijskoj sceni, a to nimalo ne olakšava položaj portalu koji puni tuce novinara. Nezavisna mu pozicija dopušta da, bez da za ikoga navija, objavi svako prljavo rublje do kojega dođe.

Nevolja je nastala kad je počeo prokazivati same »stupove društva« objavljivanjem prijevare s »predstečajnom nagodbom« neshvatljivo visokog duga EPH i ostalih financijskih prljavština, među kojima je upravo i smijenjeni Linićev pomoćnik Šegon kojega je razotkrio upravo Index.hr. A upravo je smijenjeni pomoćnik ministra arhitekt institucije prestečajne nagodbe u kojoj je moguće da se izmišljenim dugovanjima koja »ostaju unutar kuće« prepumpa auditorij vjerovnika te se tako umanje potraživačka prava stvarno oštećenih vjerovnika.

POREZNI DUŽNICI

Ni Index.hr nije bezgrešan. U razmjeni uzajamnog blaćenja otkrilo se i da je Index.hr primio nešto malo manje od pola milijuna kuna “potpore” od Grada Zagreba. Taj portal nije bio jedini na popisu s gradskim potporama… Nagađa se da je stvarna svrha te injekcije bila da Index.hr bude »malo nježniji« prema Milanu Bandiću u vrijeme izborne kampanje.

Oba medija, Index.hr i Pavićev imperij, svaki razmjerno svojoj veličini, teški su porezni dužnici. Stvarnost je da samo o političkoj volji ovisi hoće li koji od njih, oba, ili nijedan završiti u prašini. To ponajviše govori i o neuređenom poslovnom okolišu u Hrvatskoj, posebno na medijskoj sceni. Potrebne su “posebne sposobnosti” da se na njoj održiš, jako daleko od svakoga zakona, pa i morala. Nino Pavić se odlično snalazi u uvjetima u kojemu te potez pera političke ili sudske vlasti može zbrisati s lica zemlje. Vješto igra u kolu u kojemu važi jedino da se gotovo neizmijenjena ekipa desetljećima želi održati u političkom vrhu, i to im uspijeva, ma tko kojega trenutka vlast držao.

Ta medijsko-politička pat pozicija ni na koji način ne pogoduje ni demokraciji, niti ulozi medija u raskrinkavanju korupcije, pa nakraju ni samoj demokraciji. Kada se u toj recepturi još doda utjecaj zatvorenog kruga izdašnih oglašivača u ovoj našoj maloj zemlji, o kojima ekonomska krvna slika medija trenutačno ovise više nego o utjecajnosti, jasno je zašto su uništeni nezavisni poput Feral tribunea.

Index.hr zasigurno nije najsvjetliji primjer herojskog, poštenog i posve nezavisnog novinarstva. S ovakvom posadom, a bez mogućnosti da ekonomski ekspandira, u našim uvjetima Index.hr jednostavno i ne može puno više. I takav je za javnost dragocjen.

Osim napada iz EPH sada je izložen i sudskoj presudi u korist Severine koja prijeti ovrhom, što bi portalu mogao biti kraj. I to bez predstečajne nagodbe, za vrijeme koje je - inače - dužnik zaštićen i od eventualnih sudskih tužbi! Ne i od prošlih.

Danas se u ratu portala Index.hr samo naizgled s EPH-om događa nešto slično kao kad se propašću zaprijetilo Radiju 101 oduzimanjem koncesije. Zanimljivo, i u sramnom pokušaju da se preuzme Radio 101, arogancija politike je na Trg bana Jelačića 1996. godine izvela više od 120.000 prosvjednika. I u tom je slučaju EPH imao »jaku želju« da preuzme neposlušni radio, a to se umalo nije i dogodilo.

Skandalozna je već sama potreba da se i jedan medijski imperij kao što je EPH mora priklanjati nekoj političkoj opciji da bi opstao. Skandaozno je i to da “prevelik” da bi si politika mogla priuštiti da propadne unatoč silnim nezakonitostima (pri čemu uopće nije bitno da se nezakonitostima služe “i drugi”). Sve to govori o iznimno tankoj korici demokracije u Hrvatskoj.

Odstreljivanje portala Index.hr, kako stvari stoje, vjerojatno neće ponovno na ulice izvesti novih 120.000 prosvjednika koji bi spasili slabiji medij od predatorstva jačega, koji i taj prljavi posao radi poslušno, jer je i sam ucijenjen.

Ako neka među ovim mojim nagađanjima i nisu osve točna, jasno je da je Index.hr trn u oku medijskom carstvu Nine Pavića. Tiskani mediji slabe, a i najposjećeniji online mediji jedva žive. A Index.hr je utjecajniji od EPH-ovih portala.

Nije teško u Pavićevoj koži htjeti da ispred njegova portala po čitanosti u Hrvatskoj nema nikog drugog. To se može postići na jedan od dva načina: da si bolji od konkurencije, ili da konkurenta ustrijeliš.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Tko su sretnici kojima država oprašta goleme dugove?

Milan Stojanović, jedan od SDP-ovih gospodarskih stratega, izborni savjetnik Rajka Ostojića u borbi za gradonačelnika Zagreba i član Josipovićeva gospodarskog savjeta, posljednji je u nizu poduzetnika bliskih vlasti čijim je tvrtkama država otpisala tako velik dio duga. Od 13,3 milijuna kuna oprošteno mu je 9,2 milijuna kuna. Uz ovako velikodušan poklon treba spomenuti da Siscia, barem na papiru, namjerava zadržati svih 275 radnika. To nije slučaj kod mnogih nagodbi, iako je zadržavanje radnih mjesta trebalo biti jedan od ključnih uvjeta za poduzetnike koji žele da im država oprosti dugove.

Predstečajne planove sastavljaju direktori-vlasnici posrnulih poduzeća, a prihvaćaju ih ili odbijaju vjerovnici, među kojima su i predstavnici Ministarstva financija. Zanimljiv je fenomen da je država u nekim slučajevima otpisala tek 0,5 posto svojih potraživanja, primjerice omiljenom građevinaru bivše vlasti Institutu IGH, od 24,9 milijuna kuna, izbrisala je samo kamate od 120.000 kuna. Istodobno je Varteksu, Sisciji i Magmi otpisala čak 70 posto potraživanja. Zastrašuje ležernost u načinu na koji država oprašta dugove, nekome tek kamate na neplaćeni porez, a nekome većinu duga. Ovisi li visina oprosta poreznog duga o snazi poslovnih planova i šansama za opstanak, dakle o ekonomskoj logici, ili samo o onoj političkoj koja zahtijeva spašavanje odabranih 'naših'?

Dugovi vaši, vlasništvno naše

Varaždinski Vartkes pravi je rekorder, jer i u postotku i u apsolutnim brojkama država mu je oprostila najviše. Od 265,8 milijuna kuna koliko su dugovali državi, otpisano im je čak 185,6 milijuna kuna, dok je manji dio duga od 15 milijuna kuna država pretvorila u minornih 13 posto vlasništva. Vlasnički će Varteksom i dalje dominirati stari vlasnici, od kojih su najveći skriveni iza skrbničkih računa. Među 'vidljivim' dioničarima su član NO Stjepan Igrec i šef tvrtke Zoran Košćec, a u NO je i dalje Milan Horvat, poznati financijaš osumnjičen u aferi Spice, koji je godinama poslovno bio blizak Radimiru Čačiću.

Zanimljivo da je uoči otvaranja nagodbe ministar Linić prozivao neodgovorne vlasnike Varteksa, ne krijući da su pokušali 'nešto ishoditi' preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Čačića. Linić je od njih tražio ozbiljne prijedloge, da bi im na kraju oprostio 185,6 milijuna kuna. Ovdje treba napomenuti da je riječ o dugu prema 'užoj državi' – Ministarstvu financija, dok će im grad Varaždin i Croatia osiguranje otpisati još 14 milijuna kuna pa će im ukupno biti obrisano oko 200 milijuna kuna.

Ova tekstilna tvrtka, nema sumnje, važna je za Varaždin: u vrijeme otvaranja nagodbe Varteks grupa zapošljavala je  oko dvije tisuće radnika. U predstečajnom planu restrukturiranja uprava ne spominje riječ zaposlenik ili radnik, no iz najave o smanjivanju operativnih troškova za 27 posto u administraciji, informatici i logistici jasno je da će se nastaviti rješavati ljudi. Varteks je proteklih godina već otpustio više od tisuću ljudi. Država vlasničkim udjelom od 13 posto neće imati kontrolu upravljanja, pa će stara uprava koja je i dovela tvrtku pred stečaj moći nastaviti po starom.

Umjesto tisuću, 40 zaposlenih

Posrnuloj tvrtki u vlasništvu Goranka Fižulića, nekadašnjeg ministra gospodarstva u Račanovoj vladi, Ministarstvo financija otpisalo je gotovo 70 posto duga, 51 od 73 milijuna kuna koliko su iznosile obaveze prema državi. Magma svoju budućnost vidi u uslugama vezanim uz 3D printere: nabavit će preko leasinga 20 komada, a tvrtka koja je nekad zapošljavala više od tisuću ljudi past će na samo 40 zaposlenika. Vlasnički gledano, tvrtku će preuzeti vjerovnici, osim razlučnih (banke) i države koja će veći dio duga otpisati, a manji reprogramirati.

Konkurenti taksi tvrtke Cammeo, koja je napravila potres na tržištu, srušila cijene i na kraju zatražila predstečajnu nagodbu, prozivali su ministra Linića da joj oprašta dugove jer je u prijateljskom odnosu s vlasnikom Kostom Minovskim. Država doduše nije pristala na prvi prijedlog Minovskog da im otpiše čak 70 posto poreznog duga, ali je nakon izmjene plana restrukturiranja ipak oprostila polovicu –7,2 milijuna kuna, dok će ostatak naplatiti kroz pet godina. Cammeo ima petstotinjak zaposlenih i namjerava zapošljavati nove vozače, no koliko su realni poslovni planovi koje tvrtke prijavljuju i na temelju kojih dobivaju otpis dugova, posebna je priča.

Sličan scenarij o brisanju 70 posto duga prema državi zamislio je i varaždinski Coning, tvrtka u vlasništvu Marije Čačić, supruge  bivšeg potpredsjednika vlade Radimira Čačića. Na kraju je prošao izmijenjeni plan, pa dug od 10,4 milijuna kuna prema državi neće biti otpisan, nego će se platiti kroz petogodišnje razdoblje uz godinu dana počeka. Država je Coningu izašla u susret potpisavši nagodbu u sporu koji imaju s Ministarstvom vanjskih poslova: dobili su 8,1 milijuna kuna kojima će podmiriti plaće zaposlenicima. Ne precizirajući brojku, predviđa se smanjivanje broja od 130 zaposlenika.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link

|

"Ima puno većih i važnijih problema nego što je to Lex Perković", ustvrdio je ovoga vikenda predsjednik Ivo Josipović.

Do istog zaključka došli su i hrvatski građani, kojih se samo 11 posto u anketama izjasnilo da je spor oko europskog uhidbenog naloga doista bitna tema. Gotovo polovica ispitanih priznala je da zapravo nema pojma o čemu se točno radi u tom "Lexu Perković", ali zato dvije trećine građana zna da je najvažniji problem gospodarska kriza, a zatim slijede korupcija, zdravstvena skrb, vanjsko zaduživanje, državni proračun... Ispred Lexa Perković po važnosti je čak i ćirilica u Vukovaru.

Stvari su, dakle, prilično jasne: Lex Perković je za većinu izmišljen, nevažan, sporedan i apsolutno nevažna tema na širokom repertoaru ostalih hrvatskih dubioza.

To je sve istina i s time se nije teško složiti.
A što je s većim problemima?

Ali upitajmo se onda sljedeće: ako hrvatska vlast već mjesecima nije u stanju ili naprosto ne želi riješiti ovako minoran problem, kako se onda možemo nadati da će uspješno riješiti onih desetak većih i neusporedivo težih?

I ne samo da ga ne može riješiti, već je od tog pitanja napravila prvorazredan međunarodni skandal koji nas ponovno dovodi pred sankcije Europske unije, dva mjeseca nakon što smo u nju ušli.

Sankcijama nam se prijetilo kad nismo ispunjavali obaveze u pregovorima s EU, sankcijama nam se prijeti kad ne ispunjavamo ono što smo potpisali u pregovorima s EU.

I zato možda taj Lex Perković ipak nije toliko nevažan kao što nam se čini.

On, u prvom redu, pokazuje kako funkcionira hrvatska vlast. Razotkriva premijera Zorana Milanovića kao inatljivog, totalno nefokusiranog i potencijalno destruktivnog političara. Čovjeka koji nije spreman priznati pogrešku, ali je zato spreman od nevažne teme napraviti prvorazredan problem, zaratiti sa svima, prijateljima i neprijateljima, te pritom ugroziti interese vlastite države.

Premijerovi hirovi

Ovaj slučaj pokazuje i kako funkcionira vladajuća koalicija, u kojoj HNS u Saboru diže ruku za ono čemu se javno protivi, a onda traži izmjenu onoga za što je glasao, gdje se preko deklariranih principa prelazi u svrhu očuvanja "mira u kući", i gdje zastupnici, ministri i stranački dužnosnici ne služe ničemu osim ispunjavanju premijerovih hirova.

Ako se koalicija ovako ponaša na ovom minornom slučaju, kako onda može funkcionirati u rješavanju ključnih problema?

Ovaj zakon još jednom pokazuje i kako predsjedniku Republike zapravo ništa nije bitno, sve dok ga se osobno ne prozove. A onda je spreman ući u rat s premijerom i optužiti ga za stvaranje "talačke krize", samo zato što mu je dirnuo u njegova savjetnika koji je sasvim slučajno sin Josipa Perkovića.

A naravno, Lex Perković baca ne baš previše pozitivno svjetlo na političku oporbu. Onu koja govori o komunističkim zločinima, ali godinama nije učinila ništa na njihovu progonu, govori o nacionalnim interesima, a onda javno iskazuje nepovjerenje u hrvatsko pravosuđe.
U lošoj vjeri

Lex Perković iznova pokazuje i kako Hrvatskoj malo treba da se ponovno, nakon manjeg zatišja u pregovorima EU, prikaže kao "troublemaker". Kao zemlja kojoj se ne može vjerovati i koja prema međunarodnoj zajednici, s kojom je preuzela određena obveze, nastupa svadljivo i u lošoj vjeri.

Međutim, ono što je u ovom nevažnom problemu možda najzanimljivije, ako već ne i najvažnije, jest činjenica da Lex Perković opet aktualizira priču o udbašima pod zaštitom vlasti, o špijunima i potencijalnim ubojicama, o ljudima iz bivšeg režima - o posljedicama neprovođenja lustracije.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link

|

Imenovanja članova ravnateljstva i glavnih urednika HRT-a izazvala su novu buru na Prisavlju. Najveći šok za mnoge zaposlenike HRT-a predstavljalo je imenovanje Željka Rogošića za glavnog urednika HTV-ovog prvog programa.

Naime, u izjašnjavaju novinara i kreativnog osoblja Rogošića je za urednika HTV-a 1 podržalo 142 ljudi, dok ih je 331 glasalo protiv. Za ovo uredničko mjesto konkurirali su još Miro Branković, Sandra Križanec, Gordana Mrđen i Gabrijela Perišić, a samo je Perišić dobila manje pozitivnih glasova od Rogošića.

Odmah su stoga prisavski kuloari počeli nagađati da je Rogošić nagrađen uredničkom pozicijom zato što ga s glavnim ravnateljem HRT-a Goranom Radmanom povezuje kumstvo. Novi glavni urednik HTV-a 1 ne krije da mu je Radman kum i da se poznaju gotovo čitav život, ali smatra kako ta činjenica nije utjecala na ishod natječaja.

"Goran Radman je moj kum i to je danas javno rečeno na prezentaciji. Ja se toga ne stidim. S Radmanom se znam od 19 godine.

"Ne vidim razloge zbog kojih bi mi netko mogao predbaciti nekvalificiranost"

Što se tiče izjašnjavanja novinara i kreativnog osoblja, u kojem se nije naročito visoko plasirao, Rogošić ističe da je to neobvezujuće mišljenje. Također priznaje da je dobio 30 posto pozitivnih glasova, dok je Branković, koji je imao najveću podršku, dobio 47 posto pozitivnih glasova.

"Nije točno da me Hloverka dovela na HRT"

Indexovi izvori s HRT-a Rogošića predstavljaju kao čovjeka Hloverke Novak Srzić, te tvrde da se Rogošić prije tri i pol godine na HRT vratio zahvaljujući upravo njenom lobiranju. Rogošić je, naime, na Novoj TV svojevremeno vodio emisije "Dvoboj" i "U sridu", u produkciji Core medije, producentske kuće Vladimira Šelebaja Selliera koja se našla u centru afere zbog koje je Siniša Svilan završio na optuženičkoj klupi, a Dijana Čuljak Šelebaj u remetinečkom pritvoru. S aferom Core media povezivalo se i Novak Srzić, ali ona je u sudskom procesu protiv Svilana sudjelovala kao svjedokinja.

Iz Medikola na HRT

Rogošićevo imenovanje nije jedino koje je iznenadilo pojedine djelatnike HRT-a. Ravnatelja tehnologije Duška Zimonju i ravnatelja poslovanja Borisa Sruka detalji iz njihovih biografija čije, u najmanju ruku, čudnim izborom.

Zimonja je, naime, prošle godine postavljen za člana Vijeća za elektroničke medije. Članove Vijeća za elektroničke medije predlaže Vlada, a imenuje Sabor. Istovremeno, Statut HRT-a propisuje da ravnatelji poslovnih jedinica ne mogu biti državni dužnosnici. S obzirom da bi Vijeće za elektroničke medije trebalo nadzirati između ostalog i HRT, evidentno je da bi se Zimonja obavljanjem obje dužnosti našao u sukobu interesa.

S HRT-a, međutim, doznajemo da će novi skandal vjerojatno biti izbjegnut. Naime, Zimonja se neće novih ravnateljskih dužnosti prihvatiti već u ponedjeljak, kao ostatak imenovanih urednika i ravnatelja, već će ugovor o radu potpisati nakon što raskrsti s prijašnjim poslovima. To će mu, kažu nam na HRT-u, ostaviti dovoljno vremena da podnese ostavku u Vijeću za elektroničke medije.

Izbor mladog magistra ekonomije Borisa Sruka za ravnatelja poslovanja HRT-a sam po sebi nije sporan. No, nemoguće je u njegovom životopisu zaobići jedan vrlo interesantan podatak: Sruk je od 2008. do 2012. godine bio potpredsjednik i član Uprave za financije Medikol grupe. Medikol se, podsjećamo, 2011. godine našao u centru afere u kojoj ih se optuživalo da su na namještenim poslovima s državom uprihodovali višemilijunske svote.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Prošlotjedna izjava šefice Porezne uprave Nade Čalović Smiljanec "kad porezna uprava primijeti nesrazmjer imovine i zarade, dužna je postupati i to prema svim građanima jednako" ponukala je civilnog aktivista i nezavisnog kandidata za Europarlament Brunu Langera da ministru financija Slavku Liniću uputi otvoreno pismo.

"Sukladno citiranom stavu šefice Porezne uprave neobično je da Porezna uprava još uvijek nije primijetila slučaj istarskog župana Ivana Jakovčića. Naime, iz javno dostupnih podataka utvrđen je ogroman nesrazmjer imovine i prihoda aktualnog istarskog župana koji je u dvadesetak godina rada od dužnosničke plaće zaradio oko tri milijuna kuna dok je samo u nekretnine u gradu Poreču i selu Sv. Juraj, koje je njegovo privatno vlasništvo, uloženo minimalno osam milijuna kuna.

Također iz javno dostupnih podataka vidljivo je da županov osobni dohodak iznosi najviše 16.000 kuna mjesečno, s kojim ne može zadovoljiti ni trećinu svojih aktualnih mjesečnih obveza prema kreditnim zaduženjima. Unatoč višestrukom nesrazmjeru plaće i kreditnih obveza on ipak uredno servisira svoje kredite, što nameće pitanje s kojim ekstra novcem to uspijeva! Poštovani gospodine ministre, želim vjerovati da ćete proklamiranu jednakost svih građana Hrvatske u postupku utvrđivanja nesrazmjera imovine i zarade istražiti i u ovome primjeru, bez obzira što je riječ o osobi koja je vodeći dužnosnik u izvršnoj vlasti Istarske županije i predsjednik IDS-a, jedne od stranaka vladajuće koalicije!", piše u pismu B. Langera.

====

G. Langer se obratio linicu vezano za jakovcica a, šta je sa drugim politicarima?...oni su izgleda ostali odani stranci pa se o njima nema potrebe pisati?

==

Svih ovih 20 godina je tako jer nitko od valada nije imao m**a da pokrene stvar.I maloj djeci su bile jasne stvari da se pojavljuju razni tipovi koji odjednom imaju novaca i predstavljaju se kao neki novi poduzetnici.Nikad nitko nije provjeravao odakle svim tim ljudima toliko novaca da mogu pokretatui biznise,da mogu kupovati hotele, poduzeca.

==

Očiti dokaz kako vlast funkcionira, dok je bio uz njih nikad bolji, kada se odmaknuo od vlasti eto ga postaje ono što u stvari i jeste lopov što čekate sa čačićem on vam je lopov puno večeg kalibra od Jakovčića.

==

Ivan Jakovčić je uspješan poduzetnik. Učio je od najboljih - Sanadera, Pašalića, Čačića. Kao i Sanader, imao je uspješan biznis u Austriji prije nego se odlučio angažirati u politici jer je znao da će Istrijanima trebati mudro političko vodstvo. Doduše, oni koji su ga znali u to doba kažu da je bio niškoristi, ali to je sve zavist i zloba.

==

IDS je već 20 godina na vlasti u Istri. Još malo pa budu prestigli i nikad prežaljene komuniste - nakon toliko godina na vlasti i Gandi bi postao bahat. Dragi moji istrijani nitko ne bi smio toliko dugo biti na vlasti - moć udara u glavu, jako.

==

Ma čemu se ovaj legendarni lik čudi ? ... Selektivnom pristupu crvene peronospore bilo čemu čime drmaju? Pa sa Linićem je u Dubaiu dočekivao Novu Godinu razbojnik dužan građanima 7 milijuna kuna. Te kune od razbojnika Linić je trebao naplatiti u korist građana a da li je ili po nekom od njegovih smeće zakona prolongirao na 600 rata sa počekom od 15 godina? Kao i onom još većem razbojniku Nini Paviću ... strava ...

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Pula
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP/IDS
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

 GODINU dana nakon što je zaprimilo anonimnu kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Studentskom centru u Zagrebu, MZOŠ-u i zagrebačkom Sveučilištu, reagiralo je Državno odvjetništvo RH.

Kaznena prijava upućena je USKOK-u 12. prosinca 2011. s brojnom dokumentacijom u prilogu. U prijavi se upućuje na navodne malverzacije s visokim troškovima gradnje restorana SC-a na Kampusu Borongaj te Studentskih paviljona "Stjepan Radić", potom na navodno problematičan angažman zaštitarske tvrtke Bilić-Erić d.o.o., te poslovanje sa faktoring društvima Adriatic Zagreb d.o.o. i Prvi Faktor d.o.o. Prijava detaljno navodi i razloge milijunskih gubitaka Studentskog centra, a upućena je s neslužbene gmail adrese Dinku Cvitanu ravnatelju USKOK-a te pomoćnicama ravnatelja Tamari Laptoš i Kseniji Pajić.

Odgovor iz DORH-a stigao je nakon nešto više od godinu dana, neposredno prije otvaranja sanacijskog postupka, kada su dugovi tvrtke već dosegli 120 milijuna kuna.

"U kaznenom predmetu vezano za moguće nezakonite aktivnosti koje su se dešavale u Studentskom centru u Zagrebu, o kojima imate određenih saznanja, pozivamo vas radi davanja izjave u prostorije Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Savska cesta 41/IV, dana 12. studenog 2012. s početkom u 11,00 sati", stoji u pozivu kojeg potpisuje Danijela Paić, zamjenica Županijske državne odvjetnice.

Na poruku DORH-a upućenu godinu dana nakon podizanje kaznene prijave, autorica kaznene prijave odgovorila je cinično i odbila mogućnost svjedočenja optužujući DORH za sporost i neučinkovitost. Odgovor prenosimo u cijelosti:

===

"Poštovana,

Ugodno sam iznenađena da je nakon više od godinu dana netko Državnog odvjetništva uopće reagirao! Vama su na Uskoku dostavljeni, u svezi SC-a Zagreb, dovoljno podataka da možete bez problema provesti kvalitetnu zakonitu istragu! Uskoku je dostavljeno, prije skoro godinu dana, dovoljno dokumenata sa konkretnim imenima i prezimenima. Ako trebate podatke po datumima kada su vam podatci dostavljeni molim javite mi i ja ću Vam dostaviti!!

Ja sam "obični mali čovjek" koji nema nikakve veze u sustavu i naprosto ne mogu povjerovati da Vi od mene očekujete da se pojavim na Uskoku i iznesem saznanja o nezakonitostima u poslovanju SC-a Zagreb. Vi kao da ne čitate novine i napise o smjenama u obavještajnim službama, hapšenju policajaca koji su prodavali informacije mafijašima!? Kako će te me Vi zaštititi, ako moje ime dobije ravnatelj SC-a ili njegovi moćni prijatelji, da ne dobijem otkaz ili da me gospoda ne pretuku na cesti! Znadete li Vi uopće tko je V... Ž... K...- veliki prijatelj od Nike Vidovića i Dragana Primorca, koji je postavio Niku Vidovića za ravnatelja SC-a Zagreb? Znadete li vi da SC Zagreb godišnje plaća zaštitare (Bilić&Erić d.o.o - u vlasništvu je V.K.) oko 5 (pet milijuna kuna), a uopće nam ne trebaju?!

Ja nisam nastupala pod pseudonimom zbog "umjetničkog dojma" nego stoga jer se bojim za svoju egzistenciju, a Vi me zovete da Vam dam iskaz ne nudeći mi nikakve garancije o zaštiti moje sigurnosti!

Predlažem vam:

Pozovite članove Radničkoga vijeća SC-a Zagreb - sindikalne povjerenike da Vam oni daju iskaze, jer oni sve znaju i imaju kakav takav imunitet od otkaza a to su:

Mirko Bošnjak - predsjednik Sindikata SC-a RH i član Radničkog vijeća SC-a Zagreb,

Josip Katalinić- predstavnik radnika SC-a Zagreb u Upravnom Vijeću SC-a Zagreb,

Biserka Sertić - predsjednica Radničkog vijeća SC-a Zagreb i Sindikalna povjerenica za SC Zagreb i

Ivan Pajić - član Radničkoga vijeća SC-a Zagreb i Sindikalni povjerenik.

LP"


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Goran Radman nije samo glavni ravnatelj HRT-a. Istovremeno je i direktor tvrtke Nautar, registrirane na Trgovačkom sudu u Zagrebu, koju je osnovao 2001. godine s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna.

Radi se o firmi koja se, prema podacima iz Sudskog registra, bavi sljedećim djelatnostima: Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, Promidžba (reklama i propaganda), Kupnja i prodaja robe, Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, itd.

Na stranicama Radmanovog Nautara može se doznati da su među njihovim "korisnicima i suradnicima" Atlantic Grupa Emila Tedeschija, zatim Coca Cola, eVision, Microsoft, Sense Consulting, Status Grupa, StratusNAV, Studio Moderna i Grupa VERN. S obzirom da je i više nego jasno kako među tvrtkama koje posluju s Radmanovim Nautarom ima i firmi koje se oglašavaju na HRT-u, glavnog ravnatelja javne televizije upitali smo radi li se o sukobu interesa.

Zakon dozvoljava Radmanu da se bavi privatnim biznisom

"Ja jesam i dalje vlasnik te firme, ali nisam u sukobu interesa", kratka je Radmanova izjava koju smo dobili preko HRT-ovog Ureda za odnose s javnošću.

Konzultirali smo zatim i Zakon o HRT-u, u kojem doista nema nikakvih ograničenja koja bi glavnom ravnatelju branila da se bavi privatnim biznisom. Navedeno je tek da je njegova dužnost nespojiva s političkim angažmanom.

Osnovao firmu s bivšim vlasnikom Digitela pa koji mjesec kasnije otišao na Prisavlje

Upravljanje poslovanjem Nautara nije bio Radmanov jedini posao prije nego je postao glavni ravnatelj HRT-a. Od ostalih se radnih mjesta, međutim, oprostio i to prije nego što su bili poznati rezultati natječaja kojim je imenovan za glavnog ravnatelja na Prisavlju. Već se ranije pisalo da je Radman u rujnu prošle godine napustio VERN, kao i firmu Sense Consulting, a uvidom u Sudski registar doznali smo i da je u rujnu prestao biti i član i direktor društva Signet grupa, koje je samo koji mjesec ranije, u siječnju 2012. godine, osnovao zajedno s Vladimirom Smolecom, jednim od bivših vlasnika Digitela.

Podsjećamo, Gorana Radmana je Sabor glavnim ravnateljem HRT-a imenovao 26. listopada prošle godine. No, već se mjesecima prije toga znalo da je Radman glavni favorit za glavnog ravnatelja javnog servisa. Naime, Radman je jako zaleđe imao u predsjedniku Ivi Josipoviću, koji mu je dao potreban politički "poguranac". Zoran Milanović nije mu bio sklon, ali premijer je navodno pristao na političku trgovinu s Josipovićem: u zamjenu za imenovanje Radmana šefom HRT-a, predsjednik je dao premijeru odriješene ruke kod kadroviranja u tajnim službama.

==

ŠEF HRT-a UDVOSTRUČIO SI BUDŽET ‘Želim raspolagati sa 10 mil. kuna, a ne za svaku kunu tražiti dozvolu!’


Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman novim Statutom o HRT-u, koji je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije jučer podržao, traži da mu se omogući da samostalno, bez suglasnosti Nadzornog odbora HRT-a, raspolaže imovinom, pa i budžetom javne televizijske kuće, u vrijednosti od deset milijuna kuna!

To je dvostruko više od dosadašnjih pet milijuna kuna o kojima je glavni ravnatelj mogao samostalno odlučivati. No, taj prijedlog glavnog ravnateljaRadmana nije naišao na odobravanje većine članova Nadzornog odbora HRT-a, ali se u saborskoj proceduri ipak našla Radmanova verzija Statuta koju je saborski odbor i podržao.- Ali mi nismo ni dobili nikakvu drugu verziju. Predsjednik NO-a HRT-a Gotovac rekao je da je odbor usvojio ovu verziju. Nismo mi policija da to istražujemo jer ako najodgovorniji ljudi kažu da je tako, nemamo im razloga ne vjerovati - kazao je predsjednik saborskog odbora Branko Vukšić.

Glavni ravnatelj Radman pojasnio je odboru zašto predlaže da samostalno, bez NO-a HRT-a, odlučuje o poslovnim odlukama vrijednim do deset milijuna kuna.

- Povećali smo taj iznos zbog efikasnosti, bržeg poslovanja, da se ne treba za svaku odluku sastajati NO - objasnio je glavni ravnatelj Radman, dodajući da će sve odluke, pa i ugovori biti transparenti i dostupni javnosti.

HDZ-ovi članovi saborskog odbora nisu podržali Statut, ali on je usvojen većinom glasova. A sve je počelo još u prosincu prošle godine kad je NO HRT-a po hitnom postupku usvojio Radmanovu verziju Statuta o HRT-u kako bi se ona do kraja godine našla u Saboru.

Predsjednik NO-a Gotovac nije podržao odluku NO-a te se na toj sjednici, što se vidi iz službenog zapisnika, usprotivio da on pošalje i potpiše dopis o povlačenju Statuta o HRT-u na doradu. Odbio je to učiniti jer je, kako je kazao, glasao protiv tog prijedloga.

- Čini se da se NO želi odmaknuti od onoga što je njihova zadaća, a to je nadzor - kaže zamjenik Krmpotić.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Link

|

Ideja nacionalnog konsenzusa oko ključnih, strateških pitanja i interesa po kojoj bi predsjednik Republike Ivo Josipović za isti stol posjeo predstavnike vlasti, oporbe, sindikata i poslodavaca ne bi li se postigao strateški konsenzus oko najvažnijih pitanja nije naišla na plodno tlo ne samo kod Vlade nego i u najjačoj oporbenoj stranci. U Banskim dvorima smatraju da unatoč teškoj gospodarskoj, financijskoj i socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, vlada Zorana Milanovića radi dobro i čini sve što je u njenoj moći da već krajem ove, a posebice sljedeće godine Hrvatska krene putem gospodarskog oporavka i rasta. Po njima, dakle, trenutno nema potrebe za bilo kakvom vrstom zajedničkog konsenzusa, jer kako nam je kazao visoki izvor iz Vlade, Kukuriku koalicija je dobila mandat velikog broja građana za promjene koje su teške i bolne, a koje ona unatoč nezadovoljstvu dijela javnosti i provodi.

Sličan stav ima i HDZ, iako je njihova pozicija ponešto drugačija. Oni sadašnjoj vladi, kako tvrdi predsjednik stranke Tomislav Karamarko, ne žele dati legitimitet za loše i pogrešne poteze koje je povukla i koje vuče.

- Po meni, mnogo važniji od političkog konsenzusa u Hrvatskoj oko ključnih strateških pitanja bio bi stručni konsenzus, jer mi još uvijek ne znamo koji je stav struke oko gospodarstva - tvrdi predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Za razliku od političara, druga dva socijalna partnera u prvi plan stavljaju strategiju.

- HUP je u svakom slučaju ponajprije zainteresiran za jasnu gospodarsku i razvojnu strategiju zemlje - kaže zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić. Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poručuje kako za Hrvatsku nikada nije bilo važnije da se vodi rasprava na svim mjestima.

- Parlamentarna demokracija pretpostavlja razinu jedne raspravne kulture koje u Hrvatskoj uopće nema. Nažalost ova vlada ne razgovara ni sa kim, osim sa svojim nalogodavcima iz inozemstva - ističe Ribić.

=========

Naravno da Vlada ne želi prihvatiti ovu hvalevrijednu inicijativu koju nitko dosada nije tako dobro artikulirao. Vladini stratezi računaju kratkoročno i u fokusu su im jedino slijedeći izbori. Pristanak na konzistentnu i opće prihvaćenu političku i razvojnu strategiju Hrvatske pomrsio bi im račune na više naćina. Jedan od ključnih je izlaganje sistemu vrijednosti koji pridaje veću težinu ostvarenim rezultatima u periodu vlasti. U ovom gospodarskom trenutku kratkovidni Vladini stratezi u zagrljaju anketnih manipulatora kalkuliraju da bi to za ovu Vladu bio loš izbor. Stoga ne čudi da SDP ili bolje reći taština premijera Milanovića ne prihvačaju rad za stratešku dobrobit Hrvatske premda inicijativu podržava i predsjednik Josipović. Ali iznenađuje kalkulantski odnos HDZ prema toj inicijativi obzirom da je dokazano stranka kojoj je više stalo (barem retorički) do hrvatske budučnosti. Također je zanimljiva Ribičeva ocjena da određenim nalogodavcima nikako nije u interesu ništa što je dugoročno pozitivno za Hrvatsku. Očito dobar dio njih sve skupa vide kao zero sum igru u kojoj u takvoj konstelaciji jedino što mogu očekivati je gubitak privilegija - bilo u izvlačenju kapitala i dobiti bilo u i dalje sumnjivim projetima privatizacije i privatno javnog partnerstva.

====

Gamad lopovska. Niti su u stanju srediti pravosuđe a kamoli dogovoriti dio strategije koji je neprijeporan bilo kojoj stranci na vlasti. Jedino za što ih je briga je vlastita pozicija na državnom proračunu koji plaćamo svi mi. Dosta je bilo. To sve treba proglasit veleizdajnicima i strpat u zatvor. Gamad pokvarena.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Na račun građana
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, već sedam godina živi u stanu Ninoslava Pavića, preciznije tvrtke Com.Com d.o.o. iz Zagreba čiji je Pavić većinski vlasnik, a koja posjeduje i 50 posto izdavačkog poduzeća EPH.

Riječ o jednoj od tri zgrade u zagrebačkoj Bužanovoj ulici koja čini tzv. „Hypo Kvart“ na križanju Heinzelove i Branimirove. Riječ je o naselju koje je izgrađeno 2005. godine, a investitor je bila tvrtka Hypo-Alpe-Adria Consultants d.o.o..
Ministar je sinoć samo kratko reagirao na medijske napise napisavši na svom Facebook profilu poznati ljevičarski slogan: "No pasaran", što znači: "Neće proći".

Tvrtka HAAC d.o.o. bivši je nekretninski biznis Hypo banke koji je 2006. prodan Ninoslavu Paviću uz kojega se kao suvlasnici navode Allegheny Financial iz Švicarske, te bivši direktor EPH Stipe Orešković i Damir Farkaš nekadašnji direktor Consultantsa. Prema pisanju austrijskih medija za prodaju tvrtke Hypo Alpe Adria Consultant d.o.o. zainteresirano je i austrijsko državno tužilaštvo.

Tvrtka HAAC d.o.o. u Hrvatskoj i Srbiji uključivala je oko 50 projekata i više od dva milijuna četvornih metara zemljišta. Službeni kupac Hypo Consultantsa, čija je knjigovodstvena vrijednost oko 180 milijuna eura, a upućeni tvrde kako je stvarna vrijednost oko 1,6 milijardi eura, bila je zagrebačka brokerska kuća Hypo Real Estate Photo Reuters Auctor.

Nakon objavljivanja vijesti o prodaji Hypo Consultantsa zagrebačkim brokerima, mediji su objavili kako iza Auctora zapravo stoji konzorcij kojem je na čelu Ninoslav Pavić, što je on u početku demantirao. HAAC je vlasnik više tvrtki iz Zagreba, koje posjeduju vrlo vrijedne nekretnine, poput dijela Vjesnikovog nebodera, dio zgrada u Tomićevoj ulici, nedovršene zgrada Cimosa na Zagrebačkoj aveniji, terene u Stupniku od 170 tisuća kvadrata, terene na Savskoj Opatovini od 78 tisuća kvadrata, terene na Žitnjaku veličine 117 tisuća kvadrata, zgrade u Buzanovoj, Rusanovoj, Koranskoj, Kapucinskoj i Trakošćanskoj ulici, te dio hotela Laguna…

Najam plaća Agencija za upravljanje državnom imovinom

Ninoslav Pavić potvrdio je Večernjem listu da u stanu njegove tvrtke Com.Com d.o.o. živi Ranko Ostojić, navodeći da je Ostojić taj stan počeo koristiti još 2005. kao zaposlenik njegove „Slobodne Dalmacije“. Od 2007 g. kada Ostojić postaje saborski zastupnik SDP-a do danas, najam za taj stan plaća Agencija za upravljanje državnom imovinom. Pavićeva tvrtka Com.Com d.o.o. nalazi se na Linićevoj listi zbog poreznog duga od 2,521.402,02 kune, dok je Ostojićev susjed Davor Butković na istoj listi poreznoj upravi dužan 1,468,798,00 kuna.

====

Kakav porez, Pavić je kriminalac koji je zaštičen tako što je postavio svog bivšeg direktora za ministra UP. Pukanić ga je stavio preko noći u zatvor i to je bilo sve. Od tada se nakupilo još afera - hypo, adriatica.net, slobodna dalmacija, kamensko... a pavić slobodan kao ptica. Sad jutarnji pušta maglu i okreće pažnju na klicu, njihov vlasnik nije ništa bolji od njega.

Ninoslav Pavic je kriminalac a izgleda da Ranko Ostojic stiti kriminalce. Danas je Jutarnji napisao naslov da raste podrska gradjana smjeru u kojem ide Vlada, a kad fakat procitas vidis da 63% gradjana misli da Vlada ide u krivom smjeru. Taj Jutarnji je smeće od novina kako je rekao Mesic a njegovi novinari se uvlace u guzicu SDP-u.

Međutim, Jutarnji je opasniji. Zašto? Zato što negativne poruke i ideje plasira kroz "modernost" i "liberalizam", "progresivnost". Jutarnji je u vlasništvu jednog od većih tajkuna, i naravno da određene stvari neće nikada biti objavljene. I nedostatak istih se pokriva šundom.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Uprava visoke tehničko-poslovne škole na kojoj je dekan Goran Radman, najavila je njegov odlazak na drugo radno mjesto od 1. listopada ove godine. Svim zaposlenim predavačima prije dva tjedna obratio se Branko Štefanović predsjednik Upravnog vijeća i predsjednik Uprave veleučilišta zahvaljujući se "dosadašnjem dekanu Goranu Radmanu na suradnji jer odlazi s 1. listopada".

Goran Radman jedan je od kandidata za mjesto novog ravnatelja HRT-a, a kao i ostali kandidati s rezultatima natječaja koji je raspisan 16. srpnja trebao bi biti upoznat tek kroz koji dan odnosno tjedan. No, uprava veleučilišta kao da je već upoznata s imenovanjem novog ravnatelja pa se oprašta s Radmanom od 1. listopada (kada se imenuje novi ravnatelj HRT-a).

"Nema ništa sporno, Radman je najozbiljniji kandidat"

Index je pokušao doći do predsjednika uprave Branka Štefanića da nam objasni kako je moguće da suradnici Gorana Radmana već znaju za rezultat natječaja za ravnatelja HRT-a. Umjesto Štefanića, ljubazno su nam odgovorili iz službe za odnose s javnošću ukazujući na to da je Goran Radman ipak jedan od najozbiljnijih kandidata za mjesto ravnatelja HRT-a.

"Željeli smo samo unaprijed obavijestiti zaposlenike i suradnike na veleučilištu da je moguć odlazak dekana. Ne vidimo u tome ništa sporno. To je jedna od opcija." - tvrde s Radmanovog veleučilišta.  "Daljnji angažman dekana Radmana ovisi o rezultatima njegove kandidature za ravnatelja HRT-a i eventualnih obaveza preuzetih istim. Jedino što je u ovom trenutku izvjesno je da ukoliko g. Radman preuzme spomenutu poziciju, postoji obostran interes za nastavak njegovog predavačkog angažmana." - tvrde u odnosima s javnošću.

No, činjenica da se uprava veleučilišta mjesec dana prije završetka natječaja za ravnatelja HRT-a već oprašta od svog dekana znakovita je. Poruka predsjednika uprave Branka Štefanovića uklonjena je s internih stranica potkraj prošlog tjedna…

A za imenovanje Gorana Radmana, kako prenose mediji, najviše je zainteresiran njegov dugogodišnji prijatelj - hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Može ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pričati što hoće, ali kad nečega nema cijene rastu. Sad samo zamislite koliko će još rasti idućih mjeseci, ako je voće i povrće i u vrijeme berbe na tržnicama skuplje 60 do 70 posto. Samo smo jabuka očekivali berbu 100.000 tona, a neće ih biti ni 15 tisuća tona. Na tržištu nam trenutačno podvaljuju lanjske jabuke sumnjive kvalitete, koje su Austrijanci, da ih ne unište, u bescijenje dali našim trgovcima, dok je u čitavoj EU, Rusiji ili sjevernoafričkim zemljama uzbuna jer hrane, pa ni jabuka, neće biti dovoljno - upozorava voćar Frane Ivković.

Ivković, koji je jedan od naših najvećih proizvođača jabuka, zgranut je nerazumijevanjem resornog ministra koji opetovano ponavlja da situacija s cijenama uopće nije zabrinjavajuća kako se to zlurado plasira u javnosti. Dapače, govori o reformskim zahvatima kojima će se donekle stabilizirati tržište, no ono je, tvrde i potrošači i proizvođači, već sada doslovce pošandrcalo. Unatoč tvrdnjama ministra Jakovine da su cijene samo u “blagom porastu”, hrvatski potrošači ovih dana masno plaćaju voće, povrće, meso...

>>Inflacija u Hrvatskoj dosegnula 4%, najviše od 2009. godine

Suša i travanjski mraz cijene su realno poskupjeli 20 do 50%, ovisno o kulturi. Baš Tržišno-informacijski centar resornog ministarstva izvještava kako je, primjerice, u kolovozu u odnosu na isti mjesec 2011. rajčica u veleprodaji poskupjela 48,28%, paprika babura 16,99%, krastavci 29,25%, mladi luk 56,89%, zeleni kupus 76,61%, blitva 16,82%, kelj 41,53%, cvjetača 57,58%, lubenice 49,70%, limun 31,51%, nektarine 17%... U maloprodaji u odnosu na veleprodaju neke se cijene pak množe i s više od 100%. Šareni grah koji je lani stajao 20 kuna, sada je 50, dok se rajčice, koje su se na zagrebačkim i inim tržnicama lani u ovo vrijeme mogle naći i za 2 kn, sada prodaju za 8 do 10 kn, pokazala je inspekcija Večernjakovih novinara. - Cijene svakodnevno rastu. Prije sam na tržnici u prosjeku trošila 80 kuna, a sad 130 - kaže Karlovčanka Jasna Zidar.

Prekupci kolo vode

No, Zoran Kovač, proizvođač povrća i predsjednik odbora za povrćarstvo HPK, kaže kako nisu proizvođači zaslužni za to, koliko država koja na tržnicama i veletržnicama potiče sivu ekonomiju. Od veletrgovaca uopće ne ubire PDV, dok na malim tržnicama čak 90% trgovaca nisu proizvođači nego prekupci koji nemaju ni pola hektara zemlje. Salatu koju od njega danas kupe za 7 kuna, prodaju za 14. Ispada da oni po danu zarade najmanje 5 kn/kg, a on 2 kn za 70 dana, koliko salati treba da naraste. Brokulu, primjerice, on prodaje za 6,50 kn plus PDV, a na tržnici je u Požegi ili Splitu čak 25 kn. K tome, 70% njegovih prinosa brokule zbog suše se osušilo. Kelju je otkupna cijena 5 kn, a na splitskoj tržnici vrtoglavih 14 kn.

Cijene mesa pak, suša i špekulanti žitaricama i uljaricama lansirali su u nebo. Za kilogram telećeg buta u zagrebačkim, karlovačkim i riječkim mesnicama treba izdvojiti i 105 kuna! Juneći but, pokazala je inspekcija Večernjakovih novinara po tržnicama, košta i 75 kn/kg, a lani u prosjeku 58 kn. Svinjski but cijeni se na čak 52 kn/kg u Rijeci, a prije godinu bio je 38, tako da se može reći da smo s cijenama mesa jednaki ako ne i gori od krizne 2003., kad nas je također pogodila katastrofalna suša, potvrđuje direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Trgovci varaju kupce i nude stare jabuke

Trgovci ovih dana lanjskim jabukama varaju narod i na domaćim tržnicama stoje i 10 kuna. Tek je početak berbe i dospjele su tek sorte elstar i gala. Sve ostalo je staro i upitne kvalitete, upozorava voćar F. Ivković ističući da će se jabuke do Božića zbog nestašice cijeniti kao suho zlato i kupovati po komadu jer će koštati i 20 kuna za kilogram.

- Da danas u Hrvatskoj raspišete natječaj da kupujete 10 tona jabuka, nitko se ne bi javio - tvrdi on.

Nema ni krušaka. EU ima najmanju proizvodnju u povijesti plantažnog voćarstva, dodaje. Najskuplje kruške po 16 kuna te limun za 26 kuna prodaju se ovih dana u Zadru, nektarine su najskuplje u Zagrebu, kao i šljive. U Splitu su najskuplje banane, a limun u Virovitici.

Proizvodnja (ne)opravdana

Potražnja za mesom veća je od ponude i mesari to koriste, dok proizvođači i s rastom tržnih cijena svinjetine za 23% te junadi za 18% u odnosu na lani sumnjaju u dalju opravdanost proizvodnje. Cijene mesa divljaju i u EU, i za 30-40%. ‘Inputi’ rastu. Samo je kukuruz poskupio 33, a sojina sačma i 100 posto, tvrdi Branko Bobetić iz Croatiastočara.


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

'Vlada vidi da će RIZ opet početi zarađivati pa nas želi opljačkati' Status: Organizirani kriminal

Stotinjak radnika RIZ odašiljača okupilo se na Markovu trgu tražeći hitan sastanak s predstavnicima Vlade. Ne žele, tvrde, nadzorni odbor i upravu po političkoj podobnosti, već žele spriječiti pljačku u svojoj firmi.

– Naša Vlada radi na našoj likvidaciji zbog atraktivnog zemljišta, dok cijeli svijet želi naše usluge jer imamo najmodernije tehnologije. Zbog tog zemljišta ne dopuštaju  nam ni ESOP, odnosno radničko dioničarstvo, kako bismo sami odlučivali o svojoj sudbini – poručili su radnici.
Član uprave Milić Bijelić tvrdi da Vlada vidi da će RIZ opet početi zarađivati pa ih se opet želi opljačkati kako se to već godinama radilo.

– Radnici su prevareni za dionice, a dioničko društvo za 103 milijuna kuna. Mi ne tražimo tuđi novac, već ono što je naše i što smo sami zaradili. Da državi dugujemo i kunu, već bismo bili na listi poreznih dužnika – kazao je Bijelić te pozvao financijsku policiju da već sutra, ako treba, uđe u tvrtku gdje će, kaže, naći samo transparentno poslovanje.
Predstavnici radnika pokušali su ući u zgradu Vlade, no tamo im je rečeno da nema nikoga tko bi ih primio.

U međuvremenu je pokraj njih prošao premijer Milanović, no iako su vikali za njim, nije ih niti pogledao.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

"Nakon dolaska novog direktora na čelo Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) rapidno se smanjuje financijska dobit, dolazi do redukcije prometa i nastavlja se trend kašnjenja operacija – vapaj je to zaposlenika HKZP-a iznenađenih što je u potpunoj medijskoj tišini prošla smjena na čelu jedne od najprofitabilnijih javnih tvrtki, koja, uz to odrađuje sigurnosno izuzetno važan posao – kontrolu zračnog prometa nad hrvatskim i bosansko-hercegovačkim nebom.

Smjena u tišini

"Prije nešto više od mjesec dana, 4. lipnja, obavljena je smjena jednog od najdugovječnijih direktora hrvatske državne tvrtke, Dražena Ramljaka, koji je direktorsku funkciju obnašao od 1994. godine. Tvrtka je, kada joj je Ramljak došao na čelo, još nosila naziv Uprava kontrole letenja. Na njegovo mjesto ministar pomorstva, prometa i infrastrukture postavio je Ninu Karamatića, dotadašnjeg višeg stručnog suradnika za sustav kvalitete u HKZP-u.

Iako je Karamatić postavljen na tu funkciju do raspisivanja javnog natječaja, u službenim dokumentima, odnosno u katalogu službenih informacija na internetskoj adresi www.crocontrol.hr objavljeno je da je imenovan upravo temeljem provedenog javnog natječaja, upozoravaju zaposlenici HKZP-a, te dodaju kako je Karamatić odmah po preuzimanju direktorske funkcije počeo s kadroviranjem, okružujući se isključivo "podobnim ljudima". Nije ga, tvrde u pismu što je upućeno redakciji rječkog lista smetala činjenica da neki od "starih" članova menadžmenta nisu željeli napustiti svoje pozicije, ali ih je pokušao skloniti na savjetnička mjesta s mjesečnom neto plaćom od oko 28.000 kuna.

Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) objašnjeno je kako je upravo ministar Siniša Hajdaš Dončić kao predsjednik Skupštine HKZP-a predložio Nadzornom odboru opoziv direktora Ramljaka, te je Nadzorni odbor ubrzo imenovao Karamatića.

Navode da je Karamatić direktor Društva do odabira novog direktora Društva putem javnog natječaja, te da je postavio nove i kompetentne ljude na određene pozicije sukladno pravilnicima i Kolektivnom ugovoru HKZP-a.

To što i prije provedenog javnog natječaja na stranici www.crocontrol.hr stoji da je Nino Karamatić direktor tvrtke upravo na osnovu javnog natječaja u MPPI-u smatraju tek mogućim "nenamjernim propustom".


Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Korupcija
Podobnost: HNS
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link

|