Ukradeno?

Koče li konzervatori investicije u Hrvatskoj ili ne bila je tema okruglog stola 'Konzervatorski zavodi i investitori' u organizaciji Političke akademije HNS-a. Povod su nedavni događaji s Brijuni rivijerom (otok Sv. Katarina i monumenti), dubrovačkim ljetnikovcima

I premda su svi izlagači, mahom konzervatori i arhitekti, pomirljivo ukazivali na važnost suradnje dviju strana, suptilno ukazujući na pritisak investitora na konzervatore kako bi dobili dozvole, situacija se zahuktala kad se pojavio ministar gospodarstva Radimir Čačić!

'Red, rad i odgovornost struke je važna, no pristup nije dobar! Ne postoje svete krave, konzervatori su elitisti i koče razvoj umjesto da budu u službi društvene koristi!', obrušio se Čačić na konzervatore, no nije ponudio rješenje. Izravno je optužio konzervatore da su potkupljivi i u toj kategoriji jednaki investitorima. Smatra da se korupcija može spriječiti tako da se na jednoj poziciji unutar zavoda ne može provesti dulje od osam godina.

Ministrica Andrea Zlatar Violić smatra da su za događaje na otoku Sv. Katarina i Monumenti odgovorni oni koji izdaju dozvole, a to je Grad Pula. No, problem je riješen i Danko Končar ipak će na toj lokaciji dobiti koncesiju na 50 godina i moći će realizirati projekt marine i hotela, kao što je bilo i planirano. Kako je potvrdila ministrica, poništen je upis lokacije u registar kulturnih dobara te će ulaganje teško 226 mil. kuna biti moguće prema uvjetima po kojima je Končarova tvrtka u travnju i dobila koncesiju.

Hrvoje Hrabek, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, navodi apsurd javnog i privatnog partnerstva pri uređenju dubrovačkih ljetnikovaca gdje nisu postavljeni jasni uvjeti suradnje pa dolazi do kršenja normi struke, ali i devastiranja baštine. Kao nesuradnju navodi i uređenje donjogradskog bloka Cvjetni. Pritisak na konzervatore je i novi zakon o legalizaciji bespravnih objekata koji omogućuje da se i nelegalni objekti u zaštićenim zonama ozakone, o čemu se javno ne govori.

Zaključeno je da konzervatorska praksa nije dovoljno planirana i da se zaštita povijesnih jezgara treba osuvremeniti u skladu s potrebama društva. Primjeri su kazališta i muzeji preuređeni od željezničkih postaja.

====

Udruga mladih arhitekata Pulska grupa podupire konzervatore i Ministarstvo kulture, vezano uz proglašenje Brijunske rivijere kulturnim dobrom. Smatraju da su oni neopravdano pod velikim pritiskom lokalanih i državnih vlasti Pulska grupa već godinama dokazuje da je otok Katarina kulturno dobro i upravo će taj njihov rad predstavljati našu zemlju na međunarodnoj arhitektonskoj izložbi u Veneciji.

'Ako Vlada ipak odluči da to nije kulturno dobro, za što župan Ivan Jakovčić vrši pritisak - onda ne znamo šta ćemo mi u Veneciji uopće prikazati. Možemo prikazati samo nekulturu i barbarstvo', izjavio je arhitekt Emil Jurcan.

Podsjetimo, nakon što je odobrena 50-godišnja koncesija za prvu lokaciju projekta Brijuni rivijere, došlo je do komplikacije u realizaciji projekta. Naime, cijelo područje Sv. Katarina - Monumenti, na koje se koncesija odnosi, upisano je u registar kulturnog dobra - i to nakon prikupljanja ponuda međunarodnim natječajem.

====

Tko to koči rasprodaju i pljačku čačićeve mafije?

Majstor Zgazimir Čačić: - kao direktor prouzročio stečaj težak 324 milijuna kuna uključujući i nikad vraćeni dug prema državi od 51 milijun kuna - predvodio privatizaciju Coninga, tvrtke vrijedne preko 16 milijuna njemačkih maraka, koja je prodana u bescjenje - malverzacijama prebacivao imovinu s tvrtke na tvrtku kako bi izbjegao plaćanje stotina milijuna kuna dugova.

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HNS/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Croatia osiguranje povećalo je u 2011. godini svoju bruto dobit za čak 84,4 posto. Dobit CO-a iznosi 104,7 milijuna kuna, što je 47,9 milijuna kuna više od dobiti koja je ostvarena u 2010. godini, priopćeno je iz osiguravajuće firme.

Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 2,83 milijarde kuna, što je za 2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Rezanjem neproduktivnih troškova, rashodi su svedeni na 2,72 milijarde kuna i manji su za 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Društvo tijekom cijele godine posluje s visokim koeficijentom likvidnosti koji je 31. prosinca iznosio 19,7 posto.

"U otežanim uvjetima poslovanja Croatia osiguranje uspjela je zadržati stabilno i profitabilno poslovanje. Imali smo niže prihode, ali smo još više smanjili i rashode, dok smo istodobno povećali kapital i rezerve. Zahvaljujući tome smo, usprkos recesiji, povećali bruto dobit Društva za čak 84,4 posto što je 50,5 posto više od planirane dobiti. Rezultat je to prije svega racionalizacija koje smo proveli u poslovanju tvrtke i pojačanih prodajnih aktivnosti", naglasio je Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.

Ukupna imovina CO-a 7,8 milijardi kuna

U 2011. godini za likvidirane štete Croatia osiguranje isplatila je 1,74 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 1,2 posto u odnosu na 2010.

Zaračunata premija u iznosu od 2,79 milijarde kuna, manja je za 3,7 posto u odnosu na 2010. Pad je iznosio 4,1 posto u neživotnim osiguranjima i 1 posto u životnim osiguranjima. Smanjenje premije rezultat je recesijskog okruženja i ukupnog pada tržišta, posebno u vrstama osiguranja u kojima Croatia osiguranje drži preko 60 posto udjela.

Croatia osiguranje u 2011. godini ostvarila je rezultat iz ulaganja 226,6 milijuna kuna, što je 67,1 posto više nego u 2010. Ukupna imovina Društva dosegnula je krajem 2011. godine 7,8 milijardi kuna što je 0,8 posto ili 60,4 milijuna kuna više nego u 2010. godini. Zašto Linić želi privatizirati firmu koja zarađuje milijune?

Usprkos vrlo dobrim poslovnim rezultatima, vlada Zorana Milanovića ustrajna je u ideji da privatizira CO i Hrvatsku poštansku banku. Na prodaji ove dvije firme planira se zaraditi oko dvije milijarde kuna. Najnovija ideja je prodati HPB i CO obveznim mirovinskim fondovima. U osiguravatelju bi država zadržala kontrolni paket od 25 posto, a udjela u banci riješila bi se u cijelosti. Prije prodaje, banku treba dokapitalizirati s oko milijardu kuna, i to sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj, o čemu traju pregovori. Vlada razgovara i s mirovinskim fondovima, a jedan od njih je i obvezni mirovinski fond državnog osiguravatelja.

U HPB-u priželjkuju ostanak u rukama domaćeg kapitala, dok iz Croatia osiguranja, tvrtke za koju je neslužbeno zainteresirana Adris grupa, upozorenje prenosi Matea Ožbolt iz korporativnih komunikacija. "Smatramo da bi cijelom postupku trebalo pristupiti transparentno i oprezno, a kako se ne bi ponovile pogreške iz dosadašnjih privatizacija u Hrvatskoj", rekla je Ožbolt.

===== Nisu sposobni upravljati sa dvije firme ali su sposobni upravljati drzavom?

Volio bi Linićevo objašnjenje samo u ovome - znamo zašto ih želi prodati, da zakrpa rupu u proračunu (kratkoročno) i da nam ne spuste rejting - ali najbitnije je ovo - zašto prodati dvije tvrtke kojima imovina premašuje 20 milijardi kuna za samo 2 milijarde?????? i zašto uopće prodavati one koji su uspjeli okrenuti poslovanje u pozitivu i ostaviti si isključivo utege na državu poput HŽa i sličnih?

SDP nastavlja tu su Račan i Sanader poćeli...

Istina je da je hrvatska banana država. Kosor pozove banke na "dogovor" i ode kući plačući jer su je odjebali. dakle, nismo nezaivsna država, to stoji.

SDP je 2000.prodao INU,HT,Riječku,Splitsku,Istarsku banku,dio Plive,Hotele a sada želi prodati CO,HPB,hidrocentarle,autoceste i šume. To je taj SDP to je taj Kukuriku!

Država ne može ništa željeti. razbojnici, koji su uzurpirali državnu moć (hdz, sdp, kc itd.) žele državi, nama, sve oteti što ima neku vrijednost i od čega si mogu neki postotak ili promile napisati na vlastiti račun.

Osobno bih priodavao neuspješna poduzeća...

Dok nisam kliknija na link bija sam uvjeren da je glupo prodavat zlatnu koku za jedno jaje. Al sad, kad vidim šta je HDZ napravija promiija sam mišljenje. Naravno da triba prodat i CO i autoceste i vode i šume i šta se god još vridnog nađe.

Ne zaboravi, Milanović je "briselijenac", kako sam sebe naziva. A od tamo je naredba da Hrvati ne smiju imati ništa svojeg. Što nije za uništiti, treba prodati i to samo kupcu iz eu. Rusima i Kinezima je zabranjeno prodavati bilo što. Makar nudili više. Toliko o brizi vlade za Hrvate i Hrvatsku.

Prodaja croatia osiguranja i poštanske banke je kriminal nad građanima Hrvatske i veleizdaja

Meni nije problem što su išta od toga prodali ako nije bilo profitabilno duži period -- INA je sjebana i problem je što su ju prodali za premalo u odnosu na vrijednost, banke su sanirali milijardama da bi ih onda prodali za kikiriki, kod telekoma nije problem što su prodali njega nego što su prodali infrastrukturu koju nikako nisu smjeli prodati jer je to jednostavno bio glupo potez i veliki gubitak i na budućoj zaradi od koncesija i stvaranjem ogromnog mastodonta na tobože sad otvorenom tržištu koji može srušiti bilo čiju cijenu jer kontrolira vitalni resurs države ...

Ali da ne bi trebali imati barem jednu banku i jednu osiguravateljsku kuću (sa što efikasnijim vođenjem naravno - popraviti što više, odjebat zapošljavanje po političkom ključu i uhljebljivanje kretena još jučer) da bi malo mogli obuzdati banke i osiguravatelje u stranom vlasništvu i na taj način barem malo štititi interes građana to mi nema nikakvog smisla -- ni socijalizam niti laissez faire nisu dobri, ali oni su suprotnosti tko kaže da ne možeš koristiti neke mehanizme iz jednog i drugog (ili čak i nečeg trećeg) da bi složio nešto što bolje funkcionira od njih ...

Lako je uzeti crno i bijelo i reći kako jedno ili drugo od toga ne valja, rješenje je uvijek negdje između ... Mi smo država koja je toliko mala da strane banke stišću državu, a ne da će ona njih stisnuti ... onda trebaš barem nešto da bi okrenuo koliko toliko prema ikakvoj ravnoteži

Drzava racuna da ce dobiti od prodaje HPB i CO ca. dvije milijarde (NOVAC OD PRODAJE CE UPUMPATI U PRORACUN,DAKLE U VJETAR, NEMA NOVI VRIJEDNOSTI) zar nije ekonomski pametnije te dvije ustanove postaviti na zdrave noge na nacin da dode do fuzije FINE, HPB i CO-a i tako uspostaviti ponovo FINANCIJSKI KRVOTOK koji ce zastupati HRVATSKE interese a zarada biti reinvestirana u domovini, ne kao sada da se zarada bez lipe poreza izsisava iz zemlje.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Zagreb
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

S popisa ukupnog broja službenih stanova kojima raspolaže Ministarstvo obrane za potrebe smještaja djelatnika Oružanih snaga i MORH-a u samo godinu dana, od 2009. do 2010., “nestalo” ih je čak 158.

Ti su stanovi izdvojeni s popisa stanova kako bi ih pojedini djelatnici MORH-a otkupili iako to nisu imali pravo učiniti, a taj je pokušaj spriječio ministar obrane Ante Kotromanović.

- Nema nestalih stanova u MORH-u - kaže Kotromanovićeva zamjenica Višnja Tafra.

- Neki stanovi koji su bili izdvojeni s važećeg popisa službenih stanova i za koje su podneseni zahtjevi za kupnju nisu mogli ići u prodaju. Odlukom ministra Kotromanovića od prije dva tjedna ti su stanovi vraćeni na popis opremljenih službenih stanova i neće ih biti moguće otkupiti. Razlog zbog kojih stanovi nisu mogli biti otkupljeni jasno je određen zakonom: oni koji su vlasnici stana ili nekretnina u RH ne mogu otkupiti stan u vlasništvu države - pojasnila je.

Priča se zavrtjela u 2010. godini. Odlukom o ukupnom broju službenih stanova MORH-a, sastavljenom 23. prosinca 2009., na popisu su bila 242 stana, od čega 114 opremljenih i 128 neopremljenih. Najviše stanova bilo je u Zagrebu: 67 opremljenih i 27 neopremljenih, a među njima je bilo i stanova od čak 175 kvadrata.

Međutim, prema odluci o ukupnom broju službenih stanova na dan 31. prosinca 2010., dakle godinu dana poslije, na popisu se nalazi samo 65 opremljenih i 19 neopremljenih stanova, dakle čak 158 stanova manje. Najviše stanova s tog popisa “nestalo” je u Zagrebu - 19 opremljenih i 13 neopremljenih. Među “nestalim” stanovima koji su o trošku MORH-a prije toga namješteni kako bi se u njima moglo živjeti nalaze se i dva stana od 175,34 četvorna metra na adresi II. Požarinje 23.

Među “nestalim” stanovima, kako smo ovoga tjedna pisali, nalazi se i onaj u centru Zagreba, u Ulici kneza Mislava 17, koji je na službeno korištenje dobio general Slavko Barić, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Jutarnji list posjeduje oba popisa, ali i dokument pod naslovom “Opremljeni službeni stanovi izdvojeni s važećeg popisa službenih stanova - podneseni zahtjev za kupnju”. Upravo taj popis objašnjava gdje je svojedobno “nestao” dio stanova. Uz onaj generala Barića na tom su popisu - kad je o Zagrebu riječ - nestali i stanovi na sljedećim adresama: Hrvatskih branitelja 3 (39,39 metara četvornih), Ivanićgradska 59 b (59,38 m2), Lanište, blok 7 (36,21), Novačka 62 (39,60), Susedgradska 5 (54,79), ali i prostrani stan na Zelengaju 26 veličine 81,17 metara četvornih.

Zanimljivo je da među osobama koje su se javile za otkup nabrojanih stanova čak pet ima vlastiti stambeni prostor. Jedna od njih već je ranije otkupila MORH-ov stan od 23 kvadrata u Splitu. Međutim, na temelju Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH kojima upravlja MORH, osobe koje imaju stan ili kuću u Hrvatskoj ne mogu sudjelovati u otkupu državnih stanova.

Na naš upit jesu li djelatnici MORH-a i Oružanih snaga ipak, suprotno zakonu, namjeravali otkupiti stan, Tafra odgovara: - Oni su podnijeli zahtjev, no povjerenstvo je takve zahtjeve odbilo.

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

STANARI NEMETOVE PROTIV STANARA MALOVANSKIH STUBA

Cestu u Mlinovima grade samo zbog Milorada Pupovca?

Psihološki rat godinama dijeli zaraćene strane u zagrebačkom kvartu Mlinovi, a između linija našao se saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Naime, neki od susjeda tvrde da je, otkada je Pupovac na Malovanskim stubama kupio skromnu kuću u kojoj živi sa suprugom, njihova idila narušena. Njega i ostale susjede Malovanskih stuba neki od stanara Nemetove ulice, koja prolazi desetak metara sjevernije, optužuju da im pokušavaju oteti zemlju kako bi sagradili prometnicu do kuća.


– Mogla bih nekoga ubiti. Da, saborski zastupnik Milorad Pupovac ovdje uništava živote i oduzima nam zemljišta. Ovo što se događa nije normalno – rekla je jedna stanarka Nemetove ulice, koja bi se trebala spojiti s kućama na strmini do kojih jedino vode stotine stuba. Dotad će, kaže, pokazujući na tamnoplavi Saab karavan, Pupovac i dalje parkirati pred njezinom kućom. Do doma Milorada Pupovca, koji se vodi na ime supruge, Slavice Lukić, od ulice Mlinovi može se doći samo "planinarskim" pothvatom i usponom uz 200-tinjak stuba.

– Grad želi ući u naše dvorište i spojiti se na Malovanske stube gdje bi bio kraj ceste. Ovdje je isključivo riječ o privatnom, a ne o javnom interesu. Znam da je teško doći do kuća, ali nakon što je on (Pupovac op.a.) jeftino kupio kuću, sada si želi dovesti cestu kako bi povećao cijenu zemljišta – smatra Miljenko Urvan, koji bi Gradu trebao prepustiti otprilike 150 četvornih metara grunta, koliko i stanovnici urbanih vila u susjedstvu, koji bi osim kvadrata ostali i bez dječjeg igrališta.

Urvan ističe da nije pristao na razgovore s Pupovcem, što je on zatražio posredno, preko trećih osoba.

– Mi ne želimo prodavati svoju zemlju, pogotovo ne po ovoj cijeni. Nama je Grad ponudio 1850 kuna po kvadratu. Tražili smo otprilike 600 eura, no Grad na to nije pristao jer idu logikom da su oni vlast i da će nas na kraju ipak izvlastiti. Već smo pobili jednu lokacijsku dozvolu, prije desetak godina, ali su 2009. izdali novu i prošle je zime produljili je do 2013. godine – nastavio je Urvan, koji živi s obitelji i roditeljima u kući od 400-tinjak kvadrata.

S balkona osim na Donji grad ima i pogled na nemilog susjeda, zbog kojega se, tvrdi, želi asfaltirati njihovo dvorište, a tu bi niknulo i pet parkirališnih mjesta.

Ovdje ima 12 ili 14 obitelji i moraju moći proći i vatrogasna i kola hitne pomoći. Imamo pravo na to, a što netko želi imati slijepu ulicu i ne udovoljiti elementarnim zahtjevima sigurnosti nije problem stanara Malovanskih stuba – kazao je Milorad Pupovac i naglasio da se njemu ni po čemu ne pogoduje izgradnjom prometnice.

====

Kažu da nemaju pristupa na ulicu, ne mogu prići vatrogasna vozila, ne može doći Hitna, pa tko Vam je izdao građevinske i uporabne dozvole za objekte?
Ja sam gradio i sve dok nisam projektom dokazao da imam spoj svoje parcele s javnom površinom nisam mogao dobiti dozvolu.
Ako ste sagradili na divlje, to znači da sada trebate drugima oteti zemlju kako bi mogli svoje objekte legalizirati. Ne može prijatelju, Ustav jamči privatno vlasništo, koliko vidim iz ovoga ovdje se ne radi o nikakvom interesu šire društvene zajednice.

=

Potražite kartu na Google maps te ju usporedite s Foto: 'Goran Stanzl/Vecernji list" - puno je bliže i lakše spojiti ulicu Vladimira Nemeta s ulicom Gornje prekrižje nego spajati ulicu Vladimira Nemeta s Malovanskim stubama.

Spajanjem ulica Gornje prekrižje i Vladimira Nemeta do kuća bi mogli stići i vatrogasci i hitna pomoć. Cesta bi to ne zadovoljavala, jer se vozila ne bi morala mimoilaziti, već bi to bio jednosmjeran put, "kružni tok" kakvi postoje po mnogim dijelovima Zagreba...

Uostalom, postavljam pitanje -

Zašto ste graditi tamo gdje nema prometnice?

Zašto ste kupovali izgrađene kuće tamo gdje nema mogućnosti dolaska svih vrsta pomoći?

Zašto je grad uopće izdavao takve građevinske dozvole, a prije toga nije osigurao svu komunalnu infrastrukturu?

Sad nek plaća po cijeni građevinskog zemljišta "prve zone", kad nije prije razmišljao o posljedicama...

=

Nakon što je pojam javnog interesa na primjeru velikog biznismena Horvatinčića dobio sasvim novi smisao, izgleda kako je došlo vrijeme kada je postalo moguće i da se oduzme PRIVATNO zemljište. Uzeti jednom da bi se dalo drugom samo zato što taj drugi ima puno više para pa može i "podmazati" na odgovarajućem mjestu. Čekamo u nevjerici prvi takav slučaj. To će uistinu biti kraj pravne države Hrvatske.

=

Lopovi . Meni je Čehok sa svojom oligarhijom i rodjakom uzeo bez naknade
10.000 m2 prvorazrednog gradilišta u Varaždinu (očevina). Baš smo prošli tjedan dobili rješenje Ustavnog suda da je to u redu? Omejec (to su oni suci koji su tvrdili da novac nije imovina.
Istovremeno je Čehok svojoj pročelnici za financije i mužu joj Cesarcu, preds. gospodarske komore Varaždin isplatio za manju parcelu na našem susjedstvu
€ 54/m2 i tvrdio da je to dobar posao za grad Varaždin.

Pa kak su ljudi dobili dozvole da tamo grade po tim kozjim stazama?

Dajte maknite tu spodobu iz medija, ne radi toga sto je srbin, nego zato sto je gnjida od covjeka!

Da, da, njemu se treba svaka vlast dodvoravati bez obzira stzo nas to staje, inace je to krsenje manjinskih prava.

Sad je Pupo vidio svoju šansu, kupio jeftini kučerak do kojeg se moglo samo helikopterom, izgradit će mu put i to legalizirati - da se slučajno on ne ljuti i tuži RH Bruxellesu, da su Srbi u Hrvatskoj ugroženi.

U ovoj zemlji je preduvjet za bilo kakvu gradnju oduvijek bio da se parcela MORA nalaziti u PRVOM redu od prometnice. Znači, bez direktnog izlaska na javno prometnu površinu, nije ni bilo moguće dobiti građevinsku dozvolu.


Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Zagreb
Opseg: Vjerojatna korupcija
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: Zaključeno

O čemu nikada nećete čitati u hrvatskim medijima!?

Nigel Farage u Zagrebu.

http://www.youtube.com/watch?v=Ue5qY8nyN9s

http://www.youtube.com/watch?v=JEQ1TCqJ7tQ

http://www.youtube.com/watch?v=A4RdugjPxi0

José Manuel Barroso
During the spring of 2005, Farage requested that the European Commission disclose where the individual Commissioners had spent their holidays. The Commission did not provide the information requested, on the basis that the Commissioners had a right of privacy. The German newspaper Die Welt reported that the President of the European Commission, José Manuel Barroso had spent a week on the yacht of the Greek shipping billionaire Spiro Latsis. It emerged soon afterwards that this had occurred a month before the Commission under Barroso's predecessor Romano Prodi approved 10.3 million euro of Greek state aid for Latsis' shipping company. It also became known that Peter Mandelson, then a member of the Commission, had accepted a trip to Jamaica from an unrevealed source.
Farage persuaded around 75 MEPs from across the political divide to back a motion of no confidence in Barroso, which would be sufficient to compel Barroso to appear before the European Parliament to be questioned on the issue. The motion was successfully tabled on 12 May 2005, and Barroso appeared before Parliament[31] at a debate on 26 May 2005. The motion was heavily defeated. A Conservative MEP, Roger Helmer, was expelled from his group, the European People's Party - European Democrats (EPP-ED) in the middle of the debate by that group's leader Hans-Gert Poettering as a result of his support for Farage's motion.

Herman Van Rompuy
After the speech of Herman Van Rompuy on 24 February 2010 in the European parliament, Farage—to protests from other MEPs—addressed the first long-term President of the European Council saying that he has the "charisma of a damp rag and the appearance of low grade bank clerk", also asserting that Van Rompuy's "intention is to be the quiet assassin of European democracy and of European nation states." He also referred to Belgium as a "non-country", and that "nobody in Europe" knows who Van Rompuy is, nor how he was elected.

Views on the Euro
From taking office as a UKIP MEP in 1999 Farage has often voiced opposition to the "Euro project". His argument is that "a one size fits all interest rate" can not work for countries with structually different economies, often using the example of Greece and Germany to emphasise contrast. He predicted the need for 'bail outs' before European Commission and European Central Bank officials admit that these are necessary. Farage predicted that Greece, Ireland, Portugal and Spain would all require such assistance. To date Spain is the only predicted country that have not asked for a 'bail out' but Farage warns: "You can ignore the markets if you want to but in time the markets will not ignore you". Farage also reinforces Germany's argument that Italy "should never have joined the Euro" but has not explicitly predicted the need for similar assistance. Farage predicts that if the situation continues it will lead to violence due to the peoples inability to "determine their own futures through the ballot box" as it will become the only "logical" tool to enable them to escape from their "economic prison" i.e. The Eurozone. He proclaims "I can only hope and pray that the euro project is destroyed by the markets before that really happens." Farage strongly opposes the use of 'bail outs' and claims "buying your own debt with tax payers money" will not solve the problem and that "if we do the next debt crisis won't be a country" "it will be the European Central Bank its self".

Status: EUforija
Lokacija: EU
Opseg: Bijeda novinarstva
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Na platou Bosanke, upravo na dijelu predviđenom za realizaciju projekta “Fenestra Village”, prije nekoliko dana osvanule su “daščare”. Kao suvremeni oblik Potemkinovih sela, imaju samo frontalnu stranu i krov, ali i znakovit grafit “Prodali ste naše snove, Judini sinovi”, koji aludira na mještane Bosanke koji su Britancima prodali svoje parcele za gradnju vila i apartmana.

U međuvremenu, britanski veleposlanik David Blunt nazočio je predstavljanju projekta apartmanskog naselja “Fenestra Village”, koji bi se gradio na platou Bosanke i obroncima Srđa, a s pogledom na Grad. Blunt je u hotelu “Hilton Imperial” “blagoslovio” projekt koji je planiran nedaleko od lokacije “zaleđenog” golf-parka, te je okupljenim gostima poručio:

Kad sam kao veleposlanik došao u Hrvatsku, bivša ministrica turizma Pave Župan-Rusković rekla je “dovedite investitore”. I evo investitora! Zainteresirani su uložiti u Hrvatsku na način da prostoru daju, a ne da od njega uzmu.

Projekt se, inače, priprema šest godina uz već uloženi veliki novac investicijskih fondova “Barclays Wealth” i “Equiti Trust” iz Britanije, te “NCH Capital” iz SAD-a.
Riječ je o parceli u obuhvatu UPU-a Bosanka na kojoj se planira mješovita, pretežito stambena gradnja niske gustoće stanovanja, i dio je planiranog širenja tog naselja. Projekt obuhvaća samo trećinu obuhvata plana, a ideja je izgraditi naselje koje će izgledati kao da je oduvijek bilo tamo (budalaština primjerena Banana republici). Plan je da se svaka vila individualno projektira i da se kuća s bazenom i vrtovima pažljivo i obzirno smjesti u pejsaž maksimalno prilagođen topografiji terena.

− Izradu urbanističkog plana uređenja financiraju investitori “Fenestre”, a na javnom urbanističkom natječaju sudjelovalo je 12 hrvatskih arhitekata, tako da je ovo hrvatski projekt. Prvu je nagradu za najuspješnije rješenje dobio zajednički rad kriminalki Tamare Vukmirović i Ive Gredelj, te je njihovoj tvrtki “Unifika” iz Zagreba povjerena izrada plana − rekli su na promociji direktori “Fenestra Villagea” Craig Cameron i Tom Mason.

Projekt je nazvan prema latinskom nazivu za prozor i podsjeća na istoznačni dubrovački izraz “funjestra”. Upravo je vidljivost iz povijesne jezgre Grada glavna mana odobrenju gradnje, ali i glavna prednost u pronalasku kupaca. Tu okolnost investitorima su naglasili urbanisti i nevladine organizacije, a direktorica Županijskog zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb je poručila:

− Postoji opravdana sumnja da je dio objekata “Fenestra Villagea” vidljiv iz Grada, što se protivi GUP-u grada i županije, koje moramo poštovati. Na obroncima Srđa ne smije se graditi i narušavati vizure Grada, ali otvoreni smo za maksimalnu pomoć da se projekti usklade i ostvare uvjeti za gradnju.
Doznali smo da investitori imaju spremnih 30 milijuna eura za gradnju u “svojoj zoni”, a procjenjuju da bi uz angažman hrvatskih tvrtki sve dovršili za samo godinu dana.

Iz civilnog društva najizravniji je bio Đuro Capor iz udruge “Srđ je naš”:

− Smiješno je što nam se nudi! Ovo je apartmanizacija na najgori način i pljuska ugledu Dubrovnika. Iz naziva projekta vidi se da prodaju pogled na Grad. Projekt je štetan iako investitori nisu naivni: znali su za odredbu GUP-a o vidljivosti i što kupuju, a sve ovo je lobiranje. Očito su očekivali pomoć bivšeg premijera Sanadera i veleposlanika Velike Britanije.

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Dubrovnik
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage i zabrane poslovanja

Kad konačno, optimistično u srpnju 2013. godine uđemo u Europsku uniju, već u prvoj godini morat ćemo uplatiti novac u proračun EU.

Ukupan očekivani učinak pristupanja Hrvatske u Europsku uniju na proračun opće države u prvoj punoj godini članstva je negativan i odnijet će nam 0,15 posto BDP-a, izračunao je Petar Sopek iz PBZ-a u radu koji je objavljen u zadnjem broju newslettera Instituta za javne financije.

I to je optimistična varijanta scenarija u slučaju da uspijemo potegnuti novac iz fondova EU. Mnogo je vjerojatniji scenario po kojem taj negativan učinak raste na čak -1,24 posto BDP-a.

Kad je riječ o utjecaju pristupanja na rashodnu stranu proračuna, vlastiti prihodi EU proračuna automatski se transferiraju iz proračuna zemalja članica i za te prihode nije potrebna zasebna odluka nacionalnih vlasti.

Siniša Petrović, stručnjak za trgovačko pravo i pravo društava kaže da će hrvatski poduzetnici u EU-u imati pravo poslovanja u bilo kojoj zemlji Unije kao i domicilne tvrtke. Međutim, moraju računati i na konkurenciju na domaćem tržištu, uz apsolutnu zabranu bilo kakve diskriminacije stranih poduzetnika, upozorava Petrović. Diskriminaciju potrošaća prema poduzetnicima koji nisu iz njihovog domicila je naravno dopuštena. U uređenim društvima zapada gdje lokalni mirovniski fondovi ulažu u lokalno gospodarstvo te tim činom potiču vlastite građane na pozitivnu diskriminaciju lokalnih proizvođača i industrija takvo ponašanje postaje realna prepreka poduzetnicima iz novih članica EU.

Status: EUforija
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ-SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Iz šuma u vlasništvu države nestane drva za 360 milijuna kuna!!

Dok se premijerka hvali da je na racionalnoj nabavi vode država uštedjela 10-ak milijuna kuna, na drvnim joj resursima izmiču stotine milijuna. Austrijanci, koji raspolažu jednakim etatom u državnim šumama poput Hrvatske od 5,5 milijuna prostornih metara, samo od koncesijske naknade od 13 eura po kubiku zarade, primjerice, 65 milijuna eura godišnje. U hrvatskom slučaju to uopće ne mora značiti da bi domaćim šumama gospodarili stranci. No, s “poklonjenom” im polovicom kopnenog teritorija Lijepe Naše, Hrvatske bi šume d.o.o. tako sigurno puno bolje i profitabilnije gospodarile, umjesto da se zbog koalicijskog kompromisa vladajućih većina problema u tom mastodontu u vlasništvu države gura pod tepih, tvrde upućeni.

– Iako godišnje ostvaruju oko 2,3 milijarde kuna prihoda, od čega oko 400 milijuna kuna iz naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), Hrvatske šume ne premašuju 20-ak milijuna kuna bruto dobiti – tvrdi dipl. ing. šumarstva Goran Jankov, koji godinama upozorava na probleme u tom trgovačkom poduzeću. Kad bi se iz ukupnih prihoda Šuma izdvojio OKFŠ, što je indirektna državna potpora, bile bi jedan od težih gubitaša među državnim tvrtkama, objašnjava, ističući kako bi, uz orijentacijsku vrijednost od barem 10 posto profita, Hrvatske šume u državni proračun mogle uplaćivati barem 230 milijuna kuna. To je, tvrdi, jednostavno, ali treba prestati krasti, s obzirom na to da samo rezultati prve Nacionalne inventure šumskih resursa, koji skupljaju prašinu u nečijoj ladici, jasno govore da godišnje iz državnih šuma nestane oko 1,8 milijuna kubika drva. To je po sadašnjim prodajnim cijenama oko 360 milijuna kuna ili više od 30 posto prihoda od prodaje. Drugi problem je nedostatak osobne odgovornosti zaposlenika. Da je ima, ne bi nakon proljetnog fijaska s javnom nabavom u 10-ak uprava šuma odgovorni i dalje sjedili u svojim foteljama.

Transformacija Šuma iz javnog u trgovačko poduzeće, tvrdi, nije potpuno uspjela pa je na tom poduzeću još puno odgovornosti, poput tereta socio-ekonomskog troška zbog previše radnika.

Jankov kaže kako sve to nameće potrebu za privatizacijom Hrvatskih šuma, odnosno razdvajanjem njihove regulatorne i gospodarske funkcije po modelu Hrvatskih voda. Regulaciju tržišta i gospodarenje resursom provodila bi državna uprava, a jedno ili više trgovačkih društava bavilo bi se gospodarenjem i postupno privatiziralo te ravnopravno s ostalima sudjelovalo na tržištu. Na javnom nadmetanju za koncesiju koja je jedini ispravan i tržišno i gospodarski usmjeren način gospodarenja prirodnim resursima, uvjeren je Jankov, ravnopravno bi sudjelovale sve domaće i strane zainteresirane tvrtke, pa i trgovačka društva, sljednici Hrvatskih šuma d.o.o., dok bi dio koji bi se transformirao u tijelo državne uprave kontrolirao gospodarenje odabranog koncesionara.

Hatić ne zagovara strane koncesionare jer nisu ništa stručniji od hrvatskih, ali tvrdi da domaćima nedostaje profesionalnog menadžmenta, ekonomskih znanja i šireg pogleda na svijet oko sebe. Jankov pak smatra kako će ulaskom Hrvatske u EU, odnosno punopravnim članstvom, razlika između domaćeg i stranog koncesionara ionako nestati i svi će postati “domaći” koncesionari.

– Strah od stranog koncesioniranja prirodnih resursa neopravdan je, a mogao bi se opravdati samo nekonkurentnošću domaćih ponuditelja – tvrdi Jankov.

U javnosti se međutim čuje kako su pritisci stranog kapitala za korištenje hrvatskih šuma i šumskih zemljišta procijenjenih na više od 50 milijardi eura u nas već prilično jaki, što Jankov drži i jednim od najvažnijih razloga ulaska RH u EU. Za liberalizaciju tržišta šumskim resursima u nas su, doznajemo, trenutačno najzainteresiraniji Austrijanci, čijim bi se koncesijskim modelom u Hrvatskoj moglo zaraditi oko 300 milijuna kuna, tvrdi naš izvor u drvoprerađivačkoj industriji, plus oko 300 milijuna kuna, nakon što se konačno realizira studija o reorganizaciji poslovanja HŠ-a i zbrinjavanju viška od 3000 od ukupnih 9500 radnika, na koje ide čak 60 posto prihoda Šuma.

– Eto i prijedloga za zapošljavanje viška radne snage u Šumama – neka skupljaju granje po šumi – predlaže Jankov.


Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Nesposobnost uprave
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Upitan bi li Grčka mogla izaći iz eurozone, Juncker je odgovorio kako je to 'apsurdna ideja' koja bi rezultirala 'nezamislivim' posljedicama.

Status: EUforija
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Na referendumu će hrvatski građani moći još jednom pokazati da je hrvatska možda mala ekonomija u Europskim okvirima, ali da su hrvatski građani svjesni vlastitog bogatstva i hrvatskog potencijala, te da su u očuvanju istog zreliji od vlastite politike.

---

Ako mislite da je Grčka dužnička kriza uzrok velike Europske financijske bolesti, razmislite ponovo. To je samo simptom mnogo dubljeg problema o kojem stručnjaci iz područja financija govore već mjesecima. Kao što ću objasniti u ovom tekstu, Europska središnja banka (ECB) je krcata toksičnom financijskom imovinom. Cijeli koncept eura je manjkav, i sada konačno puca po šavovima, baš kao što analitičari upozoravaju iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec.

Razmislite nakon dramatičnih događaja proteklog tjedna...

U srijedu, je otvoren novi problem na razini dužnosnika Europske unije, MMF-a i ECB-a... sve ustanove koje se očajnički trude zadržati krizu u Europi pod kontrolom.

- S&P je umanjio rejting još četiri grčke banke,

- Moody's je upozorio na potencijalno smanjivanje rejtinga portugalskih banaka i što je najvažnije, po prvi puta i francuskih banaka.

To su sve institucije koje će imati ogromne gubitke, ako ne i propasti, ako Grčka ne uspije vratiti dugove ili pak ako restrukturira svoj dug. Ovakav ishod može biti odgođen samo ako je grčka vlada spremna prihvatiti još intenzivnije mjere štednje - i to vrlo brzo. No, druga događanja taj dan jasno ukazuju da je vjerojatnost da se to dogodi sve manja.

Kada Grčki premijer Papandreu nije uspio dobiti parlamentarnu podršku za veće mjere štednje kako bi zadovoljio uvjete EU/MMF za većom pomoći, morao je raspustiti kabinet u pokušaju da udovolji uvjetima. Zatim je niz prosvjednika završio na ulicama u nasilnim prosvjedima protiv mjera štednje. Ovi događaji su dobili široko pokriće globalnih medija. Još jednom, se Grčka našla u centru pažnje.

Grčka je riječ koja se koristi za opisivanje poniranja dionica na tržištu SAD-a. Grčkoj se pripisuje oštar pad cijena sirove nafte ovoga tjedna. Neizvjestan ishod u Grčkoj je predmet najvećih briga globalne politike ovih dana.

No, većina povremenih promatrača tržišta još uvijek ne razumije zašto Grčka zapravo nije bitna. Uza svu pažnju koja se pridaje neodgovornoj potrošnji i izdašnim programima socijalne skrbi koji su pogon Grčke insolventnosti, pravi problem nije uopće u Grčkoj.

Grčka je samo simptom a na stvarni problem.

Stvarni problem su europske banke, Europske središnja banka i manjkav koncept jedinstvene valute - eura.

U svibnju 2010. dobili smo jasnu poruku koliko je očajna situacija u Europi. Tada su se najveće ekonomije u Europi okupile kako bi se utvrdio plan za rješavanje grčkog problema. Europska unija, MMF i ECB su mogli odustati od izvlačenje Grčke iz problema sugeriranjem izlaska iz monetarne unije.

Ali to nisu učinile!

Umjesto toga, u možda najšokantnijem trenutku u tijeku globalne financijske krize, obećano je ignoriranje pravilnika na kojem je izgrađena Europska monetarna unija, te je odlučeno koristiti novac poreznih obveznika jačih država u svrhu podrške fiskalno neodgovornima i to u iznosu od €750.000.000.000.

Osim toga, Europska središnja banka - koja je izgrađena na ideji ozbiljne neovisnosti - je bacila svoj pravilnik kroz prozor i obećala postati kupac i posljednje utočište toksičnih financijskih instrumenata euro-zone. Oni i dalje prihvaćaju otrovna kolateralna sredstva iz tih država u zamjenu za kratkoročnu novčanu likvidnost.

Takve ekstremne mjere su poduzete, ne stoga jer im je doista stalo do Grčke, Portugala i Irske (pa čak i Španjolske). Oni su to učinili jer su morali i jer je to u čisto vlastitom interesu!

Kada je globalna financijska kriza bila na vrhuncu, uglavnom se promatralo američke poteze spašavanja vlastite ekonomije. U međuvremenu Europa i ECB-i su naivno prikazivane kao primjer političkog konzervativizma, financijske staloženosti i racionalizma.

No tijekom financijske krize, ECB je posudila gotovo neograničena sredstva drugim europskim bankama za nominalnu kamatu od 1% kako bi održala likvidnost u gospodarstvu. Međutim, banke nisu kreditirale potrošače ili tvrtke, one su kreditirale Portugal, Irsku, Grčku i Španjolsku kako bi ih održali na životu.
Ove države su bile zadovoljne. Sada su bile u mogućnosti posuditi novac pod razumnim uvjetima, iako su održavale masovne proračunske deficite i gomilale dugove na teret svojih građana. Banke su isto bile zadovoljne. Zaduživale su se uz 1% kamate a posuđivale uz sočan profit.

A i ECB-a je bila sretna, jer je pomoć državama išla kroz stražnja vrata pa je tako prividno poštivano održavanje načela i čuvanje svoje čvrste neovisnosti.
No, na koncu, tržište je ipak reagiralo na sve ove informacije i krenulo u akciju - prodaju državnih obveznica slabih članova EU. Ovo je kao posljedicu imalo otkrivanje sistemskih problema europske monetarne unije, porast cijene zaduživanja za financijski slabije članice te započinjanje spirale deficita.

Dakle, kada europski dužnosnici i MMF-a u svibnju 2010. trebali donijeti odluku, treba li Grčkoj pomoći ili ne, izbor je bio očit. Oni su morali ići svi stati iza nje jer su europske banke pune grčkih dugova. Ako Grčka bankrotira, i druge bi države iz ovog popisa otpisale dugove, stavljajući 2 trilijuna dolara Europskih banaka na popis za otpis i postavljajući temelje za novu mnogo dublju krizu u EU.
Danas, već više od godinu dana kasnije, ECB-a je puna toksičnih dugova a situacija se u slabijim članicama nije nimalo promijenila, one su i dalje na putu prema otpisu dugova. A njihove ekonomije na izdisaju.

Kao što ekonomisti već dulje vrijeme upozoravaju, dužnička kriza u Europi bi mogla učiniti propast Lehman Brothers-a mačjim kašljem. Ovaj puta ne samo da su Europske banke u problemima i pred propašću, već zbog nekompetentne politike i sama europska centralna banka.

Europska organizacija, Open Europe, izjavljuje da je ECB preuzela gotovo 400 milijardi eura dugova Grčke, Portugala, Irske i Španjolske - prodajući svoju likvidnu imovinu za papire koji imaju priliku uskoro postati bezvrijedni. Open Europe procjenjuje da je ECB izložena u omjeru 23-24, kada je Lehman pao on je bio izložen u omjeru 30. Ista organizacija procjenjuje da će Grčka morati restrukturirati polovicu svojeg duga kako bi ga dovela do održive razine. U tom scenariju to bi ostavilo ECB potpuno insolventnom."

U takvu Europu se Hrvatski građani spremaju ući. Hrvatska nije velika ekonomija pa su time i njeni problemi relativno ograničeni u omjeru u kojem je u stanju kontrolirati vlastiti proračun. Vlada RH i većina političke elite u Republici hrvatskoj godinama dokazuju da su im jedino bitni uski stranački interesi kao i održavanje na vlasti po svaku cijenu. Procesi koji su u tijeku ili u pripremi jasno pokazuju kakav je karakter interesa hrvatske političke elite u ovom trenutku.

Ono na što građani RH moraju biti upozoreni a što nitko trenutno ne čini je slijedeće. Dok je izvan EU Hrvatska ima mehanizme i načine za kontrolu vlastite monetarne politike. Ekonomska je aktivnost doživjela dobrodošlu korekciju i pomak iz stanja neodrživog zaduživanja u stanje održivog rasta i razvoja. Pogotovo jednom kada vlast doista odluči riješiti situaciju proračunskog deficita. Hrvatska isto tako ima vrlo dobre izvore likvidnosti koji je stavljaju ispred mnogih članica EU.

Ulaskom u EU Hrvatska nepobitno dokazuje svoju kompetenciju međutim ne i svoju zrelost. Stoga je proces ulaska u EU naglo ubrzan proteklih tjedana. Jer se čini da i u EU napokon shvaćaju da hrvatska javnost sazrijeva i da su očekivani dobici EU (bolje rečeno nekolicine njenih članica) pod ozbiljnim upitnikom. Kao što ni u slučaju Grčke, Portugala, Irske i Španjolske ECB nije gledala ništa drugo doli svoj uski interes i interes nekoliko najrazvijenijih članica, tako EU ubrzanim procesom pristupa za hrvatsku ne gleda hrvatski interes već samo onaj nekolicine svojih članica.

Hrvatska ne može očekivati promjenu svog blagostanja na račun EU koja je pred kritičnim problemima svoje monetarne pa i političke strukture. Naprotiv, hrvatski ulazak u EU je u funkciji otvaranja novih prirodnih i ekonomskih resursa za vlastitu ekonomiju a na račun hrvatske suverenosti i vlastitog napretka. Politička elita u Hrvatskoj to dobro zna, ali zbog već dokazanog uskog vlastitog interesa za to uopće ne mari.

Hrvatski građani imaju još jedan direktan mehanizam upravljanja svojom budućnošću. Referendum o ulasku u EU. Na referendumu će hrvatski građani moći još jednom pokazati da je hrvatska možda mala ekonomija u Europskim okvirima, ali da su hrvatski građani svjesni vlastitog bogatstva i hrvatskog potencijala, te da su u očuvanju istog zreliji od vlastite politike.

Status: EUforija
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Kroz povezivanje s Kinom nudimo opstanak, oporavak i daljnji razvoj 3. maja, Kraljevice i Trogira, tri škvera koja Jadranska ulaganja žele preuzeti te ih kroz partnerstvo s kineskim brodogradilištem , za kojim smo u aktivnoj potrazi, pozicionirati kao igrača na globalnoj gospodarskoj razini.

Najjednostavnije rečeno, iako će i naše ideje i planovi doživjeti još niz modifikacija, u Hrvatskoj bi bio mozak projekta, što Europa forsira i pomaže, kao i poslovna i proizvodna logistika, a dio proizvodnje, ne cijela proizvodnja, nego samo dio proizvodnje u Kini.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Rijeka
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Za predsjednika RH dr. Ivu Josipovića realan je završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU u lipnju. Tako je danas novinarima na upit odgovorio u Osijeku gdje je s Paulom Vandorenom, veleposlanikom EU, nazočio obilježavanju Europskog tjedna 2011. godine.

Razgovarajući na kavi s Osječanima rekao je kako ankete pokazuju da je "u ovom kraju izražen euroskepticizam".

Nažalost, građani Hrvatske nemaju dovoljno informacija o tome što će nam EU donijeti te koji je omjer dobroga i lošega. Korupcija će postati anomalija, neće biti više način življenja. Standard u EU je viši, tehnologija razvijenija, a zaposlenost mnogo veća. Stabilnost i prosperitet, to je ono što nas ovoga trenutka razlikuje od njih – naglasio je predsjednik RH Josipović na tribini "Što EU donosi Hrvatskoj?"

Komentirajući posljednje ankete o naklonosti hrvatskih građana ulasku u EU, napomenuo je kako je bilo različitih događaja koji su utjecali na smanjenje postotka onih koji su "za", ali da trebamo biti optimistični. Veleposlanik Vandoren, govoreći na tribini, napomenuo je kako će konačnu odluku donijeti građani Hrvatske na referendumu.

Vukovar je najbolje moguće mjesto za govoriti o Hrvatskoj kao članici EU. Ovdje se dogodilo mnogo toga dobroga, ali i mnogo toga ružnoga u našoj nedavnoj prošlosti.

Ne trebamo se bojati da nećemo biti konkurentni, da ćemo izgubiti nacionalni identitet ili da ćemo izgubiti suverenost. Ako je u EU veoma uspješno opstao Luksemburg, čiji dužnosnici obnašaju niz visokih dužnosti u raznim europskim tijelima, onda će i Hrvatska opstati. Svakako da ništa od toga neće doći preko noći.

====

Kada je u EU toliko bajno, zasto su onda u rumunjskoj place oko 300 eura i nezaposlenost 20%?

==

Ma koja Unija ljudi, trebaju na njeni standardi ponasanja, pravna drzava koja zapravo funkcionira, i u tom slucaju bit cemo u boljem polozaju od polovice danasnjih clanica EU.

==

Europska unija ima zasićeno tržište gdje su hrvatski proizvodi nekonkurentni. Europska unija je iscrpila sve svoje sirovine i želi naše vode, šume. Što Hrvatska može dobiti osim nekoliko Šveđanki više, na u tom slučaju europskom Jadranu, koje će doći ljetovati u mađarske hotele.

==

U svakom slučaju, uvijek postoji i mogućnost da izađemo iz EU, ali do sada to nitko nikada nije učinio...

Nije lijepo da se narod LAZE !
_
Npr: Da bi se jedna Svedska izvukla iz EU, analize pokazuju da je potrebno vremenski 8 godina napornog rada diplomacije na tome uz visoke financijske troskove, za takvu drzavu. (Iako euro nikada nije prihvacen u toj drzavi).

==

U Velikoj Britaniji u tijeku je velika kampanja za referendumom na kojem bi građani odlučili žele li ostati u EU ili ne. Toliko vole svoje članstvo u toj zemlji dembeliji.

==

Znači, u EU idemo samo da im uzmemo lovu? Beskamatno, nepovratno...Ma pravi Raj na Zemlji.

==

Izgleda da je predstavnik eunije gospodin p. vandoren obišao " zločinački pothvat " da vidi može li biti "prisajedinjen" euniji.
nemamo se mi čega bojati, mi smo svoji na svome i svojoj zemlji , nikakva eunija nama neće donijeti nikakav napredak .
jedino što je sigurno da ćemo morati godišnje uplatiti u eunijin proračun milijardu eura.
to je puno više nego što dajemo za subvenciju poljoprivredi .
to što smo "povukli " 1,3 milijarde kn nije nikakva utjeha jer je nekoliko puta toliko izvučeno iz hrvatske , da ne spominjemo štetu od ribolovnog pojasa koji koristi eunijina članica besplatno .

==

Najjadnije je što je su sve vladajuće garniture bez pogovora pristale na sve ustupke, naredbe i ucjene te bi takve "jedinstvene Europe", koja je u stvarnosti jedinstvana kao rogovi u vreći... Samo zbog te sluganske politike svaki dosadašnji zastupnik u Saboru trebao bi odgovarati pred hrvatskim narodom i sudovima (da su hrvatski sudovi kompetentni, pošteni i da štite hrvatske interese). Sve njihove "europske" zablude danas plaćaju najbolji sinovi koji su zemlju stvarali iobranili, dok se krivci za ovo stanje spremaju "skočiti" stepenicu više i zasjesti u bruxelleske fotelje.

==

ako je tako dobro u euniji zašto su pred bankrotom grčka , irska , portugal , španjolska?
poljskoj su zatvorili brodogradilišta dok nama to isto namjeravaju nametnuti iako još nismo članica eunije .
kad nam budu zatvarali još ovo malo industrije tek onda ćete shvatiti što je bijeda i jad .
radnicima će biti satnica 3 € bruto , ako hoćeš radi ako ne na ulicu .
bit ćeš sretan da ti gazda baci koricu kruha jer , eto , nisi gladan .
socijalna prava koja sada građani imaju možete zaboraviti .
elektroprivreda , zemljište , prije svega poljoprivredno , izvori vode i šume su prioritet, to je meta.

==

Evo financijske situacije članica EU:
Grčka je dužna E Uniji 367 milijarde €,
Irska je dužna E Uniji 865 milijarde €,
Spanija je dužna Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj 1 trilion €,
Italija je dužna Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj 1 trilion €,
Španija Italiji 41 milijarde €,
Italija Španiji 27 milijarde €.

Sada mi mislimo kako će nas EU hraniti !

==

Jako si naivan ako misliš da je EU što je nekad bila....EU postoji tek oko 20 godina a puno toga se izmjenilo od njenog nastanka.Hrvatska nema šanse profitirati u EU ,nije ni Slovenija koja je sređenija od Hrvatske a kamoli će koruptivna Hrvatska profitirati od ulaska u EU.Svi ti fondovi će biti neiskorišteni ili većinom završiti po nečijim privatnim džepovima.

==

Otkud predsjedniku i premijerki podatak da, recimo, Štef iz Klanjca želi u Europsku uniju? Već sad su mu zabranili kao tekovinu Europske unije da si zakolje pajceka i da peče rakiju. Već sad su zabranili njegovoj Barici da nosi sir i mlijeko na plac.

==

Nesvijesni i nepodučeni trebaju znati da nam EU ništa ne donosi za badava, sve što nam daju već su dobrano naplatili ili ćemo im to još otplaćivati generacijama.

==

Što EU donosi Hrvatskoj?
Točka 2 EU:
U toj novonastaloj državi federalnoga tipa, trenutne zemlje članice bit će obične regije ili provincije.
Točka 3 EU:
Ustav države Europske unije bit će nadređen ustavima zemalja članica. Čak će
i cjelokupni pravni poredak EU-a biti nadređen pravnom poretku zemalja
članica.
Točka 5 EU:
Države u Europskoj uniji gube svoje, dosad, ekskluzivno pravo za stvaranje svojih vlastitih zakona.

==

Prije par tjedana josipovic je kao i milanovic zagovarao izbori izbori a sada je za pregovore sa EU kao i milanovic...daljinski savrseno funkcionira.

==

Konačno kraj EU bajke.
Hrvati ne žele u EU.
Hrvati žele raditi i zaraditi za sebe i svoje a ne ovisiti o EU nazovi pomoći.
Skinite se više s tom pričom.
Priznajem samo one koji nam obećaju znoj i napredak, a ne EU fondove.

==

Nezaposlenost u njemackoj 2,9 milijuna.nesto vise od 6 milijuna ljudi prima hartz4(socijalna pomoc)4-5 milijuna ljudi nemoze zivjeti od place.1 milijun dijece gladuje u njemackoj.place 1990 su realno bile vece nego 2011.ako se hoces zaposliti samo mozes preko personal leasinga 7,50 eura po satu sa puno srece.super 95- 1,68 .ceka nas vinjeta godisnja 365 eura.itd.itd josipovicu!za politicare je Eu kao jackpot na lotu,primate europske plus saborske place.

==

Josipovicu, ne lazi narod sa medom i mlijekom u EU. Naravno, u EU ce biti bolje politicarima, lopovima, probisvjetima, kriminalcima, ali narodu nece biti bolje....u sve i jednoj clanici EU obican narod je bolje zivio dok nisu usli u tu prevaru od EU. EU je idejna tvorevina krupnog kapitala i interesa i nista vise....u tom mulju obican covjek propada....tko ne vjeruje neka priupita malo slovence, talijane, njemce, austrijance, madjare kako zive u EU....dosli bi do porazavajucih rezultata.......EU je ustvari, ekonomska okupacija bez rata.

==

Poslušajte jednog od malobrojnih pametnih i poštenih ljudi u europskom parlamentu: Nigel Farage. Nađite čovika na youtube-u.

http://www.youtube.com/watch?v=2gm9q8uabTs

==

Ne u EU.

==

Status: EUforija
Lokacija: Pantovčak
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju izbora

Na trgovačkom sudu u Splitu danas su otvorene ponude za najam i kupovinu Željezare Split, koja se od 11. ožujka nalazi u stečaju, dok je 380 radnika poslano na Zavod za zapošljavanje.

Stigle su dvije ponude, jedna za najam, druga za kupovinu, a iza obje se krije hrvatski kralj otpada Petar Pripuz. Tvrtka Cezar nudi 100 tisuća kuna mjesečnog najma za Željezaru, dok C.I.O.M. daje 105 milijuna kuna za cijelu tvrtku.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Split
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Nitko iz predsjedničkog ureda nije ni "proguglao" živopisne posjetitelje koji su banuli s fantastičnom pričom o ulaganju milijardu i pol dolara, pa je tako s najvišim izravno izabranim dostojanstvenikom u državi u ponedjeljak proćakulalo šaroliko društvo koje je svoj uspjeh podijelilo s javnošću.

U želji da se udovolji svakom ulagaču očigledno se ide i korak dalje, pa više nije važno s kim državnici imaju posla, niti to što ta osebujna skupina javnosti nije pružila nimalo detalja o samom projektu. Najvažnije da je tu brojka i da je pokazana velika volja da od Hrvatske naprave kockarski raj.

Eto, posjet predsjedniku Republike osigurao im je dovoljno velik publicitet da privuče novinare iz cijelog Zagreba.
...
Copper Canyon Developments, čiji godišnji prihod iznosi nešto manje od pola milijuna dolara, a temeljni kapital je 75.000 dolara. Jean Nikolich, međutim, nije vlasnica te kompanije, već, kako piše na stranicama Annualreport.com, tajnica Copper Canyon Developmentsa čije sve ostale funkcije, od predsjednika do blagajnika, zauzima izvjesni Samarth Verma.
...
Michael Jenkins, vlasnik tvrtke Message to millions, kojeg su u ponedjeljak u Zagrebu najavili kao jednog od temeljnih ljudi zaduženog za promidžbu i promotora brenda Las Vegas.
...
Jenkinsova tvrtka bavi se izradom suvenira u obliku uokvirenih panorama Las Vegasa na koje "lijepi" sportaše, uglavnom košarkaše u pokretu, i to prodaje zainteresiranim kupcima.
...
Ocellus Zorana Savičića je, prema sudskom registru, tvrtka registrirana na Trgovačkom sudu u Pazinu sa sjedištem u Umagu. Ima nula zaposlenih, a jedina aktivnost zabilježena je prije tri godine. Na prijavljenoj adresi u centru Umaga jedino što Ocellus ima jest poštanski sandučić. Navodi se po medijima i Savičićevo sudjelovanje u aferi s gorivom za banjalučku toplanu 1991. godine. Savičić je, navodno, uzeo sav novac i nabavio samo dio dogovorene količine, ali "kusur" nije vratio.
...
Josip Leko jedini je domaći poduzetnik u ovom udruženom poduzetničkom pothvatu. Prije deset godina postao je vlasnik ribogojilišta u Sincu kod Otočca. U središte medijske pozornosti došao je 2010. nakon što je njegov sin Marko osuđen na uvjetnu kaznu poslije suđenja na kojemu je dokazano da je svojim terencem u lipnju 2007. na pješačkom prijelazu u Zagrebu usmrtio Jasminu Čelicu.

Ostalo nepoznato i je li ulagače primio potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: SDP, IDS
Pravomoćnost: Pseudo-intelektualna elita

Danko Končar, Vladin favorit za kupnju pet hrvatskih brodogradilišta, osuđen je 1977. godine na 12 godina zatvora zbog privrednog kriminala i 'pljačke društvene imovine'. U sudskom postupku tadašnjem direktoru Jugoturbine dokazano je da je u dva slučaja neovlašteno prisvojio proviziju kod izvoznih i uvoznih poslova. Končar je u zatvoru proveo osam godina, nakon čega je pušten na uvjetni otpust, piše tportal.

Suđenje Danku Končaru iz 1977. godine bilo je jedno od najsloženijih za gospodarski kriminal ikad vođenih pred tadašnjim Okružnim sudom u Zagrebu. Slavica Lukić, novinarka Globusa, uvidom u opsežni sudski spis otkrila je da su tadašnjeg mladog direktora Jugoturbine teretili za više djela gospodarskog kriminala pri uvoznim i izvoznim poslovima. Naime, Jugoturbina Commerce imala je ovlasti uvoziti i izvoziti razne proizvode za potrebe jugoslavenskih poduzeća.

Pet mjeseci od pokretanja istrage, 21. travnja 1977, zamjenik okružnog glavnog tužioca Mladen Pantlik podigao je optužnicu u kojoj Konačara optužuje za zlouporabu položaja i ovlasti i pljačku društvene imovine u četiri slučaja uvoza i izvoza. Pojednostavljeno rečeno, Končara se u svim slučajevima teretilo za naplaćivanje više desetaka tisuća njemačkih maraka provizije koja nije smjela završiti u njegovu džepu, i to na štetu nekog od jugoslavenskih poduzeća za koje je kupovao ili prodavao, ili onoga u kojem je bio direktor.

Jedanaest mjeseci nakon pokretanja istrage i šest mjeseci nakon podizanja optužnice sudsko vijeće osudilo je Danka Končara za dva od ukupno četiri kaznena djela koja su mu u optužnici stavljena na teret. Končara je sud proglasio krivim jer je Šumskom gospodarstvu Delnice, koje je svoje drvne proizvode preko Jugoturbina Commercea izvozilo talijanskoj tvrtki Imexo, naplatio četiri posto provizije od vrijednosti prodane robe iako se ona nije smjela naplaćivati.

Sud je dokazao da je Končar dobivenu proviziju uplatio u korist tvrtke EIC Development Concractors u Londonu te ju je s njezinim direktorom Bertram Roberts -om podijelio popola. Utvrdivši da je Končar protuzakonitom naplatom provizije Šumsko gospodarstvo Delnice oštetio za 383.363,20 dinara, sud mu je izrekao kaznu od osam godina zatvora.

U istome je procesu Okružni sud u Zagrebu Končara proglasio krivim jer je od nizozemske tvrtke Noneco naplatio dva posto provizije od vrijednosti robe uvezene za potrebe poduzeća Topola iz Bačke Topole. Proviziju je u ovom slučaju Končar od Nizozemaca imao pravo naplatiti, ali je problem bio u tome što je ona pripadala poduzeću Jugoturbina Commerce. Končar je, međutim, dio provizije uplatio na račun poduzeća Radkon sa sjedištem u Londonu, kojem je vlasnik bio njegov brat Lazo Končar, a drugi dio provizije, koji je primio u gotovini, zadržao za sebe. Za to mu je djelo sudac Vladimir Sučević odrezao deset godina zatvora.

U konačnici Končar je dobio jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina, a presudu je Vrhovni sud, uz sitnije preinake, 1980. godine potvrdio.

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju zabrane poslovanja

ko je zapravo Danko Končar? Koliko je "težak"? Odakle mu novac i ima li ga uopće ili je samo "maneken", čovjek koji radi za nekog mnogo moćnijeg i za njega kupuje rudnike, tvornice, nekretnine, a sada bi trebao i tri hrvatska brodogradilišta. Stoje li iza njega možda Rusi? Moćni židovski lobi? Ova pitanja 68-godišnjeg zagrebačkog biznismena s adresom u Londonu i tvrtkama po čitavom svijetu prate sve od kada je prije nekoliko godina odlučio investirati u Hrvatskoj.

Osim porijekla novca, javnost se bacila i na istraživanje njegovih krvnih zrnaca. Pričalo se da je unuk narodnog heroja Rade Končara pa se ubrzo shvatilo da to baš i nije moguće jer je rođen iste godine kada i čovjek koji bi mu trebao biti otac. Otkriveno je i da je u bivšoj državi proveo sedam godina u zatvoru zbog optužbe za privredni kriminal. Prozvan je kraljem kroma zbog rudnika koje posjeduje u Južnoj Africi.

=

Ako je u bivšoj jugi bio u zatvoru 7 godina zbog privrednog kriminala, onda je stvarno bio lopina i onda teško nama i brodogradilištima...

=

Mislite li da je ovaj Srbin slučajno došao sada iz Londona?

(Mislite li da je slučajno kralj Aleksandar bježao u London? Mislite li da je Lenjin slučajno došao iz Londona?.... Velika loža, glupi narode.)

MI-6 i CIA čuda rade... Iduća postaja - rasprodaja otoka i apartmanizacija obale (betonizacija by engleska gamad).... uz svesrdnu pomoć Vece Pusić i Milančeta (SDP).

=

Ovaj Končar je tek sitni masonski igrač. Iza njega stoji uistinu krupni kapital. A Večernji bi mogao malo analizirati ovo (citiram):

Državno odvjetništvo i USKOK posjeduju dokumentaciju na temelju koje bi uskoro mogli
pokrenuti istragu oko nepravilnosti u procesu privatizacije brodogradilišta u
Trogiru i moguće pronevjere 18 milijuna eura državnog novca, doznaje Nacional.

Riječ je o planu restrukturiranja Brodotrogira koji je još 2008. godine izradio menadžment brodogradilišta, a prihvatila i tvrtka Jadranska ulaganja Danka Končara, koja je pobijedila na prošlogodišnjem drugom krugu natječaja za privatizaciju tog škvera.

Naime, nakon što je brodogradilištu oduzeto 160 tisuća kvadrata zemljišta, koje se smatra pomorskim dobrom, država je pristala platiti odštetu za to zemljište, koje je, po uzoru na ostala brodogradilišta, ono trogirsko sredinom 90-ih uvrstilo u svoj osnovni kapital.

Problem, koji je privukao istražitelje, jest previsoki iznos obeštećenja. Naime, suprotno zakonskim odredbama, u planu restrukturiranja Brodosplita u površinu obuhvaćenu obeštećenjem uvršteno je i gotovo 60 tisuća kvadrata nasipanog zemljišta, koje ne može biti predmet spomenute naknade. Ako se ta površina pomnoži s cijenom zemljišta predviđenom u planu, ispada da bi država trebala Brodotrogiru platiti oko 18 milijuna eura više nego što je zakonom predviđeno.

Nedavno se hrvatskoj vladi, predsjedniku i pravosudnim tijelima pismom obratio Slobodan Ljubičić, čija je ponuda za privatizaciju Brodotrogira u dva navrata odbijena. Upozorio je kako zakonska procedura u natječajima nije bila poštivana i kako je prihvaćena Končarova ponuda, koja nije zadovoljavala osnovne kriterije, a koja je Končaru osigurala 18 milijuna eura državnog novca, koji mu zakonski ne pripada.

=

Umrijet cu od smijeha.Vrlo brzo ide prodaja i dioba plijena.Nasli vladajuci ovcu koja ce to odraditi i podijeliti lovu i zbrisati u Afriku.Ko ima lovu ne prodaje linguaphone po selima a to radi ovaj Koncar.

=

Javite Forbesu da je Končar milijarder. Oni neznaju. Južnoafrički milijarderi prema Forbesu:Nicky Oppenheimer & family 7 milijardi, Johann Rupert & family 4,8 milijarde, Johann Rupert & family 3,3 milijarde, Johann Rupert & family 1,6 milijardi. Nigdje Končara. Pitaj boga što su ovi računali.
----------------------
Prije će biti da ovaj novinar prodaje maglu.

=

Pitanje svih pitanja je:
Jeli sa sedam godina zatvora platio svoj prvi milijun, ako jest, onda je samo jedan u nizu bogatih lopova.
Ako je pak, njegov prvi milijun pošteno zarađen, jedan je od rijetkih kojima je to uspjelo.

=

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Rijeka
Opseg: Organizirani kriminal
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju zabrane poslovanja

Nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski prošli tjedan bez Vladina znanja smanjio bankarske pričuve i 6,3 milijardi kuna bankarskih rezervi usmjerio u kreditiranje proizvodnje, repovi tog događaja vuku se i u ovaj tjedan. Predsjednica vlade i četiri njezina ministra danas su se sastali sa 20-ak menadžera i poduzetnika, a iz izjava danih nakon sastanka nije se moglo proniknuti zašto su se našli.

Premijerka je najavila novu rundu razgovora s poduzetnicima te je odjurila na sjednicu GSV-a. Ponovila je da će se posebno sastati s upravama javnih poduzeća te ih pozvati da rade i ulaze u projekte bez straha od državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Davor Stier (39), negdašnji savjetnik za vanjsku politiku bivšeg premijera Ive Sanadera, postao je jedan od najmoćnijih ljudi Vlade Jadranke Kosor. Za razliku od mnogih Sanaderovih kadrova koji su marginalizirani, Stier se uspio ne samo izboriti za premijerkino povjerenje, nego je postao čovjek prema čijim napucima Kosor donosi većinu odluka.

Njegov je uspon počeo od slučaja rješavanja graničnog spora sa Slovenijom. Stier je obavio velik dio posla vezano za ključni sastanak između Kosor i slovenskog premijera Pahora u Trakošćanu.

Stier je ozbiljan političar. Obrazovan je, govori nekoliko jezika, uporan je i vrlo samozatajan - opisuju ga u krugu bliskom premijerki. S druge strane, oni koji ga poznaju još iz vremena dok je radio u Ministarstvu vanjskih poslova kažu kako je to samo djelomice istina.

- Stier jest obrazovan i marljiv, ali nikada nije pripadao prvoj ligi diplomata - kaže jedan od naših sugovornika, dodajući da je Stier, prije svega, odan šefovima.

- Stier je, zapravo, pomalo poltronski tip, ali je istodobno i vrlo lukav. Jednostavno je znao dobro iskoristiti prilike kako bi napredovao u karijeri.

Savjetniku se prigovara se još jedna stvar - visoka plaća od 24.000 kuna koju prima u eurima, iako mu je radno mjesto u Zagrebu.

Pokušala je to opravdati i premijerka, kazavši kako je “Stier produžena ruka iz Ureda predsjednice Vlade”:

- Često je u Bruxellesu. Dio njegova posla odnosi se na tihu diplomaciju i bio je jako angažiran oko pregovora sa Slovenijom.

No, činjenica je da je to, kako tvrde upućeni, protuzakonito. Naime, da bi mogao primati plaću u eurima, Stier bi trebao biti u Bruxellesu, a on uglavnom sjedi u Vladi. Da bi se “pokrilo” plaćanje u eurima, Stieru je formalno “sređeno” da se vodi kao zaposlenik odjela Vladimira Drobnjaka, koji ima ured u Bruxellesu.

Biografija utjecajnog savjetnika

1972. Rođen 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu.
1990. Suizdavač publikacije koja veliča NDH.
1996. Ulazi u Ministarstvo vanjskih poslova.
1998. Postaje drugi tajnik Veleposlanstva RH u Washingtonu.
2002. Stier se vraća u Hrvatsku. Radi i u Misiji pri NATO-u u Bruxellesu.
2008. Sanaderov vanjsko-politički savjetnik.
2010. Savjetnik premijerke Jadranke Kosor.

====

Gdje je bio 91-95?

Nije niti čudno što sve ide prema dnu, kad je savjetnik tako ubjedljiv da prima plaću u eurima (zašto ne u arg. pesosima, recimo ?) i time krši zakon,kao i premijerka. Evo,pitam se pitam,ima li gospodin slučajno i drugo državljanstvo, osim našeg?!

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Zagreb
Opseg: Pseudo-intelektualna elita
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Tom se odlukom predlaže se da se izuzmu od prodaje nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i prenesu u vlasništvo Republike Hrvatske, bez naknade, radi izgradnje igrališta za golf s pratećim sadržajima Marlera u k.o. Medulin i k.o. Ližnjan, za koje je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 31. siječnja 2008. godine utvrđen interes za izgradnju, izvijestio je vladin ured za odnose s javnošću.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Pula
Opseg: Pljačka u pripremi
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Slovenska vlada priprema mjere kojima će ograničiti navalu Talijana iz Trsta koji kupuju jeftinije nekretnine na slovenskom Krasu.

"Vlada prema tom pitanju nije ravnodušna. Vlada se time bavi, ali to moramo izvesti na oprezan i pametan način", izjavio je slovenski premijer Borut Pahor za taj dnevnik, odgovarajući na dvije građanske inicijative koje tvrde da se s kupovinom slovenskih nekretnina u pograničnim krajevima kod njih prijavljuje i živi sve više Talijana iz pograničnog područja, osobito iz Trsta.

Oni navodno u nekim slučajevima i kod javnih ustanova zahtijevaju komunikaciju na talijanskom jeziku. "Zaštitit ćemo naše interese, ali upravo zbog toga ne smijem biti podrobniji u odgovoru", rekao je Pahor. Vlada je naime, navodi list, nedavno osnovala međuresorsku skupinu koju vodi ministar pravosuđa Aleš Zalar, a kojoj je cilj regulirati procese koji se zbog jeftinijih nekretnina u Sloveniji javljaju ne samo na granici s Italijom nego i Austrijom, navode "Primorske novice".

Civilna inicijativa Kras i Civilna inicijativa Primorska, navode "Primorske novice", zatražile su od vlade da se prilikom dozvola za prodaju nekretnina strancima u pograničnom pojasu od deset kilometara uvede zaštitna klauzula, pri čemu treba voditi računa da se ne prekrši europska pravna stečevina, ali niti dogovor o liberalizaciji tržišta nekretnina do kojega je došlo prilikom pregovora Slovenije i EU-a upravo na pritisak Italije, navode slovenski mediji.

Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Nesposobnost uprave
Podobnost: HDZ/SDP/IDS
Pravomoćnost: EUforija