itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?: Gospodari polovice hrvatskog kopna

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s misijom upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com

Iz šuma u vlasništvu države nestane drva za 360 milijuna kuna!!

Dok se premijerka hvali da je na racionalnoj nabavi vode država uštedjela 10-ak milijuna kuna, na drvnim joj resursima izmiču stotine milijuna. Austrijanci, koji raspolažu jednakim etatom u državnim šumama poput Hrvatske od 5,5 milijuna prostornih metara, samo od koncesijske naknade od 13 eura po kubiku zarade, primjerice, 65 milijuna eura godišnje. U hrvatskom slučaju to uopće ne mora značiti da bi domaćim šumama gospodarili stranci. No, s “poklonjenom” im polovicom kopnenog teritorija Lijepe Naše, Hrvatske bi šume d.o.o. tako sigurno puno bolje i profitabilnije gospodarile, umjesto da se zbog koalicijskog kompromisa vladajućih većina problema u tom mastodontu u vlasništvu države gura pod tepih, tvrde upućeni.

– Iako godišnje ostvaruju oko 2,3 milijarde kuna prihoda, od čega oko 400 milijuna kuna iz naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), Hrvatske šume ne premašuju 20-ak milijuna kuna bruto dobiti – tvrdi dipl. ing. šumarstva Goran Jankov, koji godinama upozorava na probleme u tom trgovačkom poduzeću. Kad bi se iz ukupnih prihoda Šuma izdvojio OKFŠ, što je indirektna državna potpora, bile bi jedan od težih gubitaša među državnim tvrtkama, objašnjava, ističući kako bi, uz orijentacijsku vrijednost od barem 10 posto profita, Hrvatske šume u državni proračun mogle uplaćivati barem 230 milijuna kuna. To je, tvrdi, jednostavno, ali treba prestati krasti, s obzirom na to da samo rezultati prve Nacionalne inventure šumskih resursa, koji skupljaju prašinu u nečijoj ladici, jasno govore da godišnje iz državnih šuma nestane oko 1,8 milijuna kubika drva. To je po sadašnjim prodajnim cijenama oko 360 milijuna kuna ili više od 30 posto prihoda od prodaje. Drugi problem je nedostatak osobne odgovornosti zaposlenika. Da je ima, ne bi nakon proljetnog fijaska s javnom nabavom u 10-ak uprava šuma odgovorni i dalje sjedili u svojim foteljama.

Transformacija Šuma iz javnog u trgovačko poduzeće, tvrdi, nije potpuno uspjela pa je na tom poduzeću još puno odgovornosti, poput tereta socio-ekonomskog troška zbog previše radnika.

Jankov kaže kako sve to nameće potrebu za privatizacijom Hrvatskih šuma, odnosno razdvajanjem njihove regulatorne i gospodarske funkcije po modelu Hrvatskih voda. Regulaciju tržišta i gospodarenje resursom provodila bi državna uprava, a jedno ili više trgovačkih društava bavilo bi se gospodarenjem i postupno privatiziralo te ravnopravno s ostalima sudjelovalo na tržištu. Na javnom nadmetanju za koncesiju koja je jedini ispravan i tržišno i gospodarski usmjeren način gospodarenja prirodnim resursima, uvjeren je Jankov, ravnopravno bi sudjelovale sve domaće i strane zainteresirane tvrtke, pa i trgovačka društva, sljednici Hrvatskih šuma d.o.o., dok bi dio koji bi se transformirao u tijelo državne uprave kontrolirao gospodarenje odabranog koncesionara.

Hatić ne zagovara strane koncesionare jer nisu ništa stručniji od hrvatskih, ali tvrdi da domaćima nedostaje profesionalnog menadžmenta, ekonomskih znanja i šireg pogleda na svijet oko sebe. Jankov pak smatra kako će ulaskom Hrvatske u EU, odnosno punopravnim članstvom, razlika između domaćeg i stranog koncesionara ionako nestati i svi će postati “domaći” koncesionari.

– Strah od stranog koncesioniranja prirodnih resursa neopravdan je, a mogao bi se opravdati samo nekonkurentnošću domaćih ponuditelja – tvrdi Jankov.

U javnosti se međutim čuje kako su pritisci stranog kapitala za korištenje hrvatskih šuma i šumskih zemljišta procijenjenih na više od 50 milijardi eura u nas već prilično jaki, što Jankov drži i jednim od najvažnijih razloga ulaska RH u EU. Za liberalizaciju tržišta šumskim resursima u nas su, doznajemo, trenutačno najzainteresiraniji Austrijanci, čijim bi se koncesijskim modelom u Hrvatskoj moglo zaraditi oko 300 milijuna kuna, tvrdi naš izvor u drvoprerađivačkoj industriji, plus oko 300 milijuna kuna, nakon što se konačno realizira studija o reorganizaciji poslovanja HŠ-a i zbrinjavanju viška od 3000 od ukupnih 9500 radnika, na koje ide čak 60 posto prihoda Šuma.

– Eto i prijedloga za zapošljavanje viška radne snage u Šumama – neka skupljaju granje po šumi – predlaže Jankov.


Status: Pljačka u pripremi
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Nesposobnost uprave
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link|