itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?: CSI Hypo dovršio istragu

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s misijom upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com

Nakon slučaja Zagorec kojeg austrijski državni odvjetnik sumnjiči za štetu od 20-ak milijuna eura u Austriji se, po svemu sudeći, priprema i aktualiziranje velike istarske priče 'Barbariga-Dragonera' koja traje gotovo 15 godina. U najkraćem, Hypo banka kreditirala je s najmanje 50 milijuna eura ljude koji su kupili oko milijun metara četvornih zemlje, za nju platili oko 8 milijuna, a ona je i danas tek livada. Procjenjuje se da je naknadnim kreditima utrošeno još 20 do 30 milijuna eura.

Sjetimo se, riječ je o poljoprivrednom zemljištu čiju su urbanizaciju unaprijed obećali i proveli čelni ljudi Istarske županije i Vodnjana.

Tim istražitelja posebne jedinice austrijskog pravosuđa, popularno nazvan CSI Hypo, dovršio je četverogodišnju istragu slučaja Barbariga-Dragonera i identificirao stvarne vlasnike milijuna četvornih metara na tom dijelu istarskog priobalja, odnosno prave vlasnike tvrtki AB Maris i Darija, preko kojih je zemljište kupljeno, a potom na ime turističkih projekata izvučeni milijuni eura iz banke.

Završno izvješće predano je austrijskom tužiteljstvu, a sama je istraga za taj dio sveobuhvatne Hypo afere pokrenuta na zahtjev malih dioničara Hypo Alpe-Adria banke, koji su teško oštećeni u malverzacijama čelnika banke na ovim prostorima. Pritvor ili istraga zatražena je u ovom slučaju protiv Wolfganga Kulterera, Günthera Striedingera, Gerharda Kuchera, Hermanna Gabriela, Herberta Lacknera i Milana Naperotića.

Tko su tajni ortaci?

Prema izvješću istražitelja, vlasnici tvrtki, a time i zemljišta na Vodnjanštini su u jednakim omjerima bili Günther Striedinger, Wolfgang Kulterer i Milan Naperotić. Svojevremeno su Kulterer i Striedinger iznijeli da su iza projekata poznate osobe iz Istre, ali da ne mogu reći njihova imena. Iz izvješća, kako saznajemo, proizlazi da je moguće da postoji i četvrti ortak te da se udjeli u velikom poslu u Istri dijele i njemu. Tajni ortaci i eventualni suvlasnici u Istri kojima navodno pripada 25 posto vlasništva u izvješću nisu navedeni, a pitanje je jesu li Austrijanci do njih došli ili to prepuštaju hrvatskim kolegama.

Podsjetimo, tvrtke AB Maris i Darija kreditima Hypo Alpe-Adria banke kupile su oko milijun četvornih metara zemljišta na području Vodnjana, preko puta otočja Brijuni za manje od 8 milijuna eura, da bi cijena ranije obećanom i potom provedenom urbanizacijom višestruko narasla.


Darija d.o.o. za oko 5 eura po metru kupila je u prosincu 2000. godine 374.959 četvornih metara vodnjanskog priobalja, a nekoliko mjeseci kasnije AB Maris d.o.o. kupuje još 750.000 metara za oko 7 eura po metru. Iako je za tih milijun kvadrata bilo potrebno nešto manje od 8 milijuna eura, tvrtkama, čiji su osnivači bili registrirani u Švicarskoj, Hypo banka dala je 50 milijuna eura kredita.

Javnost je godinama zabavljana pričama o ulaganjima u visokokvalitetne turističke kapacitete, iako je osnovni plan bila preprodaja jeftino kupljenog i potom urbaniziranog zemljišta.

Striedinger i Kulterer bili su članovi uprave ove koruške banke, dok je Naperotić bio savjetnik, odnosno glavna poveznica nekadašnjih prvih ljudi banke s domaćim političarima i odabranim poduzetnicima u Istri.

Mreža tvrtki i pojedinaca za skirvanje tragova

Njih su trojica, prema izvješću austrijskih istražitelja, stajala iza lanca tvrtki koje osnivačkim odosima dovode do Darije i AB Marisa, poput KNS, IEK Immobilien, Noxas i Mikos, a novac je izvlačen preko povjerljivih osoba koje su figurirale kao direktori tvrtki ili pak kao vlasnici privatnih računa na čije se račune novac uplaćivao pa potom podizao. Tako se kao osobe koje su trebale prikriti pravo vlasništvo navedenog trojca spominju slovenski državljanin Adrian Capek, Porečani Milija Mirović, Vladimir Berneš, Daria Koraca i Nevio Medica i dr., dok su u poslovima kupoprodaje zemljišta od tadašnje Općine Vodnjan sudjelovali pulski odvjetnici Dražen Gunjača i Ondina Vidulin Matijević, a kasnije je u projekt uključen i Goran Veljović.

Kao posrednika u podizanju novca namijenjenog projektima istražitelji izdvajaju Mirovića, inače liječnika i člana uprave porečke tvrtke Tim 90. Navodi se da su sa štednih računa u Austriji koje je otvorio novac podizali Bruno Celija (203.483 eura) i Ulijana Đurić (356.495 eura), kasnije na Županijskom sudu uz Lidiju Delton jedini osuđeni za slučaj Barbariga-Dragonera, s time da im sud tada nije dokazao materijalnu korist.

S drugog je računa u Austriji do 2004. podignuto više od 2,3 milijuna eura, a kao primatelji navode se Mirović, Kucher, Enio i Remiđo Mušković, dok identitet ostalih nije utvrđen.

Navedeno je tek manji dio opsežnog izvješća u koje smo imali uvid, a koje u završnom dijelu analizira ulogu Danka Končara te Ante Nobila i Milana Carića. Kad se, naime, sve više u javnosti počela propitivati pozadina cijelog projekta, a posebice uloga lokalne politike, kao kupac cijelog projekta aktiviran je Danko Končar, koji je u lipnju 2010. s 84 milijuna eura preuzeo vlasništvo.

Teško je povjerovati da DORH nije upoznat s rezultatima istrage u Austriji, ali nije poznato provodi li se uopće domaća istraga slučaja Barbariga-Dragonera, uključujući prvenstveno pitanje gdje je novac, kao i cijele afere Hypo, od Istre, preko Zadra i Zagreba do Slavonije.

Banka je, kako je poznato, od sredine 90-ih, a poglavito nakon 2000. godine, doživjela strahovitu ekspanziju na području Hrvatske, ali i ostalih država bivše Jugoslavije, sudjelujući dogovorom njenih čelnika s političkim i poduzetničkim krugovima u pranju novca za koji se sumnja da je prethodno na ovim prostorima i ukraden, odnosno zarađen preprodajom oružja i drugim djelatnostima na rubu zakona.

- Poslovanje Hypo banke na Balkanu je najveći kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata, kazao je svojedobno Christian Boehler, voditelj CSI Hypo, ustvrdivši da su bankari iz Koruške surađivali s najgorim kriminalcima, tajnim službama, vojnim osobama i korumpiranim političarima. Tako oprani novac iz Hypo banke izvlačio se preko tajnih računa u Liechtensteinu, naveo je Boehler, a epilog je, za austrijske porezne obveznike, bio nacionalizacija banke uz proračunski trošak od oko 7 milijardi eura i zatvorska kazna za čelnike banke, uz oduzimanje dostupne imovine.

Iako su i u domaćim medijima ispisane stotine stranice o aferi Hypo, uz spominjanje konkretnih imena upletenih političara, raznorodne stranačke pripadnosti, kao i poduzetnika koji su sudjelovali u transakcijama, u Hrvatskoj i dalje nema nikakvih naznaka o otvaranju ozbiljne istrage.

Sam slučaj Barbariga-Dragonera možda je i najjači u nizu istarskih Hypo-slučajeva, uz koji se uz spomenutog Milana Naperotića, relativno samozatajnog Istrana, rodom iz Tara, neizostavno vezuje i ime dugogodišnjeg čelnika IDS-a, danas europarlamentarca Ivana Jakovčića te tadašnjeg premijera Ive Sanadera, danas u Remetincu.

Bivši čelnici Hypo banke banke Wolfgang Kulterer i Guenter Striedinger već su u zatvoru zbog drugih slučajeva. (MBM)

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP/IDS
Pravomoćnost: U očekivanju istrage

Link|

1 comments:

Anonimno kaže...

na ovo nema komentara.
Imate moju bezuvjetnu podršku, ovo se pretvorilo u teatar tragedije, cinizma i općeg ludila na naš račun.Moramo se početi boriti za naše živote.
Pozdrav višnja