Ukradeno?

Propao slučaj protiv Mladinea, tužiteljice jedan dan zakasnile s optužnicom

Zagrebački Županijski sud u utorak je, zbog isteka roka za njeno podizanje, odbacio optužnicu protiv bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea te vlasnika tvrtke "Odlagalište sirovina" Mihe Zrnića Marinovića, no Državno odvjetništvo najavljuje da će pokrenuti disciplinski postupak protiv tužiteljica koje su optužnicu podigle s danom zakašnjenja i zatražiti obnovu postupka.

U optužnici koju je sud već vraćao tužiteljstvu na doradu zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) tvrdi da je Marinovićeva tvrtka od 1. ožujka 2007. do 30. studenog 2010. Fondu ispostavila i naplatila ukupno 29 "privremenih situacija" u iznosu većem od 125 milijuna kuna za radove i građevinski materijal koji su već bili plaćeni temeljem drugih ugovora.

Tvrtka zadarskog poduzetnika, prozvanog "dalmatinskim kraljem otpada", time je navodno stekla korist od gotovo 37 milijuna kuna, dok je Fond oštećen za 46 milijuna kuna. U tužiteljstvu sumnjaju da je Zrnić Marinović bivšem direktoru Fonda u više navrata zauzvrat predao najmanje 900 tisuća kuna, nakon što je ispostavljanje neosnovano uvećanih računa dogovarali od sredine 2006. do kraja 2010. u Zagrebu, Zadru i Obrovcu.

No, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Tanja Pavelin Borzić danas je odbacila optužnicu jer je zaključila da je tužiteljstvo 'probilo' zakonom predviđene rokove, odnosno da optužnicu nije podnijelo najkasnije 30 dana od završetka istrage. Zakon propisuje da se, ukoliko optužnica nije podnesena u tom roku, smatra da je tužiteljstvo odustalo od kaznenog progona.

Takvo tumačenje zakona u današnjem je priopćenju potvrdilo i tužiteljstvo, u kojem priznaju da je "optužnica, uslijed omaške zamjenica državne odvjetnice, podignuta jedan dan nakon proteka roka".

Mladineo je, u međuvremenu, optužen da je zajedno s bivšom HDZ-ovom saborskom zastupnicom Barbarom Bešenić te još četvero optuženika i tri tvrtke, Fond oštetio za 130 milijuna kuna fiktivnim otkupom PET ambalaže, a na početku suđenja u lipnju odbacio je Uskokove optužbe.

Poveznica

Zaspali na Vrhovnom sudu: Slučaj protiv Maglova pao im u zastaru tri mjeseca prije sjedniceNeslavno je propao koncem 90-ih prilično razvikani postupak protiv pukovnika Željka Maglova, zapovjednika 73. bojne Vojne policije, kojeg su zajedno sa njegovim policajcima teretili za zloporabu položaja i ovlasti, odnosno, prebacivanje automobila preko granice u Hercegovinu te šverc šećera iz Neuma. Na sjednici Vrhovnog suda početkom studenog konstatirana je, naime, zastara tako da se o žalbama na osuđujuću presudu nije ni raspravljalo. Zanimljivo je svakako vidjeti kako je došlo do zastare, pogotovo zbog toga što će sada okrivljenici imati pravo na naknadu štete.

Dakle, još 1999. godine sudac Josip Čule donio je osuđujuću presudu protiv Maglova i ostalih, među kojima je bio i Ranko Rapaić, na čije traženje organizirao prijevoz do Hercegovine i dvojice Ivana Bašića, jednoga zvanog Inja i drugog zvanog Ifan. U to doba optužbu je zastupao budući glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Vrhovni sud presudu je ukinuo 2002. godine konstatiravši "grešku u koracima".

Maglov je osuđen i za šverc šećera koji je prodan na crno. Sudbinski se pokazalo što je i za auta i za šećer protupravna imovinska korist bila ne manja od 30 tisuća kuna. Naime, na sjednici Kaznenog odjela Vrhovnog koncem 2012. godine dignut je imovinski cenzus za kvalifikatorni oblik djela na 60 tisuća kuna pa je Maglov došao u milost novog blažeg Kaznenog zakona koji ga je sada kačio sa do pet, a ne više kaznom do deset godina zatvora. Interesantno je možda da je šteta umanjena pri kraju suđenja, a da je to tada prelazila granicu za kvalifikatorni oblik djela.

Na Vrhovnom nitko ni da pogleda spis i vidi opasnost od zastare.

Zanimljivo je da Vrhovni sud nije stigao u propisanom vremenu odlučiti o meritumu slučaja, premda su dobili dvije godine bonusa jer je splitski Županijski sud donio nepravomoćnu presudu koja je u Zagrebu zaprimljena u srpnju 2013. godine. Dakle, imali su nešto više od godine dana da donesu odluku prije nastupanja zastare, što nije napravljeno, jer je sjednica održana tek u studenom 2014. godine, dok je zastara nastupila u kolovozu za prvu točku, odnosno, u rujnu za drugu točku optužnice.

Evidentno, nitko na Vrhovnom nije pogledao predmet dok je bilo još vrijeme te su ležerno pustili da predmet otklizi u zastaru.

Poveznica


Horvatinčiću opet sude za smrt dvoje nautičara

Na Županijskom sudu u Šibeniku nakon više od godinu dana ispočetka je počela glavna rasprava u postupku protiv Tomislava Horvatinčića, optuženog za izazivanje pomorske nesreće u primoštenskom akvatoriju u kojoj je 16. kolovoza 2011. godine poginuo talijanski bračni par Francesco Salpietre i Marinella Patelle, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, suđenje je ranije odgađano zbog Horvatinčićeva zdravstvenog stanja, a zatim i zbog bolesti sutkinje Maje Šupe. U međuvremenu je izmijenjen Zakon o kaznenom postupku, pa je suđenje moralo početi ispočetka. Pri samom početku rasprave, okrivljeni Horvatinčić još je jednom u sudnici iskazao žaljenje za dogođenim.

Horvatinčićev odvjetnički tim predvođen Brankom Baicom, Veljkom Miljevićem i Velimirom Došenom, inzistirao je da je njihov branjenik u trenutku nesreće imao napadaj sinkope, ali i najavio da će u postupku pokušati dokazati da se ne radi o nikakvoj neizravnoj namjeri, već o nesretnom stjecaju okolnosti, "nažalost nesmotrenosti reakcije stradalih nautičara koji su u trenutku kad je na 80 metara prema njima nailazio jureći brod poduzeli skretanje u desno i sjekli kurs gliseru".

U spis je, unatoč protivljenju zastupnika optužbe i punomoćnika oštećenika, zavedeno novo pomorsko vještačenje kapetana Ratka Marinovića zajedno sa simulacijom čitave nesreće koju je izradio Pomorski fakultet u Rijeci.

Poveznica

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora