Ukradeno?

Oporezivanjem Todorića, Mudrinića, Lukovića..., vlast želi legalizirati pljačku svih pljački.

Predsjednik udruge Kulin ban i pravni ekspert za pretvorbu i privatizaciju ovih dana završava svoju drugu knjigu pod naslovom 'Ratni zločin pljačke civilnog stanovništva u doba rata i nakon rata'. O 'eksplozivnom' sadržaju te knjige, pravoj svrsi oporezivanja Ivice Todorića, ponovnom otvaranju, pa brzom zatvaranju pitanja Ljubljanske banke, pošasti otkupa hrvatskog zlata, te pokušajima atentata na njega, Sulejman Taboković vrlo otvoreno govori u intervjuu za Dnevno.hr.

Kako komentirate nagle promjene stavova Hrvatske vlade u vezi sa slučajem Ljubljanske banke? Prvo su kazali da će ustrajati na povratu štednje, a dva dana kasnije Vesna Pusić promucala je nešto u stilu: samo smo se šalili. O čemu se tu radi?

Kada su u Vladi shvatili da otvaranje pitanja povrata devizne štednje iz Ljubljanske banke otvara i problem nezakonite pretvorbe i privatizacije hrvatskih banaka i hrvatskih tvrtki, te pitanje uloge Hrvatske narodne banke koja je tu pljačku i omogućila, brzo su odustali od te teme. Činjenica je da je ta banka u doba rata i pred rat pokupila naš novac i odnijela ga van uz znanje ljudi koji su kreirali rat. No, prvo je Milošević ušao iz Srbije s milijardu i petsto milijuna u platni sustav Jugoslavije, pa tako opljačkao Hrvatsku, Hrvatska je potom ušla u Bosnu i Srbiju mijenjajući jugo dinare, a na sličan način je i Ljubljanska banka pokupila hrvatski novac, koji će na kraju morati vratiti. To pitanje se sada otvara jer Europa traži čiste račune. U Sloveniji i Ljubljanskoj banci znaju da će to morati vratiti, isto kao i u Zagrebačkoj banci. Bile su to vrlo slične pljačke, pa je nemoguće otvarati pitanje Ljubljanske, a da se ne otvori pitanje Zagrebačke banke. Zato su i odustali od te teme.

Što kažete na najavu da će poreznici 'pročešljati' Todorićeve, Tadeshijeve, Mudrinićeve... poslovne knjige?

To je najobičnija prijevara, odnosno pokušaj legaliziranje pljačke svih pljački. Naplaćivanjem poreza žele zacementirati kriminal, jer bi plaćanje poreza na opljačkanu imovinu značilo da je sve legalno. To se ne smije dogoditi budući da Agrokor nije platio ništa od ovoga što danas posjeduje. Postojao je Unikonzum koji je bio vlasnik trgovina. To je bilo privatno vlasništvo zaposlenih. Todorić u to vrijeme nije imao baš ništa. Bio je trgovac rezanim cvijećem i podstanar. Odjednom postaje vlasnik vlasnika. To je protupravni blud, kao kad bih ja rekao da sam biološki otac svome ocu. Rezultat je to politike 'dvjesto obitelji', koje su nas sve opljačkale 'po zakonu'. No, i Hitler je ubijao po zakonu, pa je zakon poništen. Ima dovoljno dokaza da Todorić ne može biti vlasnik Konzuma. Očito je, međutim, da Vlada štiti ratne profitere koji su opljačkali banke, a kroz banke i tvrtke i građane. Oni štite Todorića i ostale, pa zato odustaju od pitanja stare devizne štednje. Dokaz je i snishodljivo ponašanje Radimira Čačića prema Todoriću, ali i Linićev pokušaj naplate poreza na nelegalno stečenu imovinu.

Vlast ne dovodi u pitanje Todorićevu imovinu, niti zakonitost vlasništva nad bankama. Zbog čega vi tvrdite drugačije?

Zato jer je Hrvatska opljačkana po koruptivnim zakonima, što znači da ti zakoni i ta pljačka moraju pasti. Sve je to de facto već palo, samo treba vratiti opljačkano. U institucijama vlasti, međutim, rade ljudi koje je dovodio i 'školovao' HDZ. To su Tipurićevi kadrovi kojima su kupljene diplome i koji su dovedeni u razna ministarstva da opstruiraju zakon. To se mora pomesti, odnosno 'deratizirati' kompletan taj HDZ-ov kadar.

U knjizi koju upravo dovršavate tvrdite da je bankarska pljačka u Hrvatskoj ustvari ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Možete li tu tvrdnju malo pojasniti?

Ta tvrdnja temelji se na odredbama IV Ženevske konvencije i njenim I. II, I II Protokolom, Nurnbeškim principima, konvencijama Vijeća UN-a koji kažu da se u doba rata dogodila pljačka civilnoga stanovništva što je notorna činjenica I da se tim činima ostvarilo biće kaznenog djela ratnog zločina. Guverner Rohatinski saborskim je zastupnicima 2005. dao dokument u kojem piše da banke nikada nisu pretvorene ni privatizirane, već su preoblikovane, iz čega je jasno da su opljačkane. Nigdje u svijetu ne postoji zakon prema kojem se preoblikovanjem može steći vlasništvo. Na taj se način može dobiti figura, ili frizura. Poznato je da se vlasništvo stječe na četiri načina: nasljeđivanjem, kupoprodajom, zakonom ili drugim aktom poput stečaja. U Hrvatskoj, dakle, banke nikada nisu pretvorene, već su pokradene u vrijeme rata, što znači da se radi o ratnom zločinu. Franjo Luković kaže da su pretvorene 1989. godine, a Rohatinski to negira. Argument za poništenje pretvorbe i privatizacije je upravo ta činjenica. To je Članak 1 stav 3 Zakona o pretvorbi i privatizaciji koji još '91. kaže da će se banke pretvarati po posebnom zakonu. Hrvatski je sabor, dakle, demantirao Lukovića i rekao da banke nisu pretvorene ni 1991. Ni INA nije pretvorena, ni privatizirana, već je ukradena od radnika koji su je stvarali. Zato bi privatizacija morala biti poništena.

Možete li malo pojasniti način na koji su banke opljačkane?

Izuzete su iz pretvorbe kapitala društva, da bi potom bio donijet zakon koji je smišljen uoči 15. siječnja 1992. godine kada je Hrvatska međunarodno priznata. U veljači te godine Hrvatska je postala članica svih svjetskih političkih, pravnih i financijskih asocijacija. Te iste godine Vijeće sigurnosti je donijelo rezoluciju 757 po kojoj je blokiralo kompletnu imovinu da bi zaustavilo rat u Jugoslaviji. Tada je blokirana i imovina Narodne banke koja je držala sav novac. Godinu dana kasnije, odnosno 18. studenog 1993. godine, Vlade Nikice Valentića predlaže Saboru da donese Zakon o namirivanju potreba Narodne banke, odnosno međunarodnih institucija, prema pravnim subjektima RH, odnosno poduzećima koja su pretvarana. Tim zakonom, pod patronatom Narodne banke, poslovne banke oduzimaju sav novac svih poduzeća. Čak revaloriziraju kredite koje su već bili otplaćeni. Imamo tako slučaj da je hotel Primošten 1988. godine digao kredit za renoviranje hotela, isplatio ga je 1991. godine, da bi 1993. Zagrebačka banka revalorizirala njihov kredit, te ponovno zaračunala glavnicu i kamatu i ponovno im naplaćivala taj kredit za nekoga tko je to već bio namijenio sebi. Valja još jednom istaknuti da banke nisu vlasnici poduzeća, već su poduzeća vlasnici banaka, no to se uopće nije poštivalo.

Tko su, dakle, pravi vlasnici Zagrebačke i Privredne banke i kako su se oni dokopali tih banaka?

Pravi vlasnici njihovi su osnivači, a ovi što danas vode te banke su kriminalci. Imate skrbničke račune koji se vode u Zagrebačkoj banci, pa ne znate točno tko je vlasnik. Imate sličnu priču i u Tvornici duhana Rovinj. Samo prvih osam dioničara ima ime i prezime, a iza toga su skrbnički računi. Tako je i sa plinskim biznisom i naftnim kompanijama. Zagrebačka banka je opljačkana Zakonom o namirivanju potraživanja financijskih institucija putem Narodne banke Jugoslavije. Gospodin Luković kaže da je osmi dioničar i on dobiva dividende i sve ostalo, a jedna Nama koja je bila izuzetno veliki vlasnik Zagrebačke banke, nije dobila ni dividende. Oni su potopljeni i opljačkani. Zato su sve te tvrtke i uništene kako bi menadžment i ova ekipa koja je pripremila, vodila i završila rat, postala vlasnik svega. Oni i danas gospodare svime. Talijani nisu vlasnici, niti su banke ikome prodane. One samo nose njihove franšize, njihove nazive koje plaćaju. Koriste njihove korespodentne račune u drugim bankama. Trag novca možete naći. Da Hrvatske narodne banka, koja po Ustavu mora kontrolirati platni promet, nije pokrovitelj te pljačke, to bi se lako riješilo.

Kakva je uloga Rohatinskog u svemu tome?

Rohatinski je računovođa krupnog kapitala, koji ne štiti nacionalnu valutu iako mu je to osnovna zadaća. Vidite da Todorić izdaje bonove. Kazneni zakon kaže da je to strašno kazneno djelo protiv platnog prometa države. I umjesto da pozove USKOK i Bajića, Rohatinski o tome šuti. Da smo vi i ja to napravili, bili bi procesuirani isti tren.

Tko je u stvari osnovao Hypo banku i u koju svrhu?

Hypo banku u Klagenfurtu osnovali su ljudi iz Centralnog komiteta, uz pomoć osoba iz Ljubljanske banke, kako bi preko te banke obavljali sve transakcije za prekogranični prostor. Preko Klagenfurta je izvožen ukradeni bakar iz luke Bar. Bila im je potrebna banka koja će prati novac i vraćati ga nazad u Hrvatsku, što se kasnije i dogodilo. Sve naše banke imaju korespodentne banke preko kojih iznose visokim kamatama i opomenama izreketaren novac. Iznose to, pa nas zadužuju s tim istim novcem. To čine kod banke u aveniji Albany u New Yorku. To je ustvari korespodentna banka Zagrebačke banke. Mi smo, dakle, zaduženi vlastitim kapitalom kojim nas pokušavaju posve preuzeti . Postoje i dokazi za tvrdnju da mi u stvari ništa ne dugujemo. U mojoj novoj knjizi će biti optužnica za sve one koji su opljačkali građane ove države, a koji još traže da budu uvaženi, da budu plava krv s dvorima u podsljemenskoj zoni.

Zašto hrvatska država nije preuzela dio vlasništva banaka koje je milijunima eura sanirala?

Dobro pitanje. Kada neka država, poput Amerike, sanira neku tvrtku poput Enrona onda za taj iznos ulazi u vlasništvo. Hrvatska je, međutim, sanirala banke, a nije ušla u njihovo vlasništvo i nitko ne pita gdje su otišli ti novci! Otišli su jer su nekretnine srpskih i bosanskih tvrtki unošeni kao pasiva u banke i na osnovu toga su dizani novci. Sada zato Srbima moramo vratiti njihova odmarališta. Stara devizna štednja je bila pretvorena u javni dug. S njim se nije moglo kupovati, ali su tajkuni pokupovali svašta. I Nama je tako upropaštena. Kažu da su banke koje su sanirane s više od 75 milijardi kuna, prodane za šest milijardi. Tko to tvrdi, toga bi trebalo strijeljati. Vlada nije mogla prodati banke koje su držale svo gospodarstvo, kada ona nije vlasnik. Sve te banke su nestale. Pojavile su se nove, kako bi se prikrio taj kriminal.

Zašto aktualna vlast ne procesuira kriminalnu pretvorbu banaka?

Kako će procesuirati kada su banke osnovni oslonac pljačke u pretvorbi i privatizaciji. Kroz njih su opljačkali sve tvrke i sada ovi na vlasti kažu da je sve rađeno po zakonu. Ništa nije po zakonu. Imate institut stanarskog prava koji je trideset puta mijenjan, jedan je samo 50 sati bio na snazi kako bi Tuđman i ekipa kupili svoje kuće. Zakoni su mijenjani kako bi se dozvolilo tajkunima koji su opljačkali Hrvatsku da se upišu na određene stvari. Zagrebačka banka se na svoju Paromlinsku upisala tek 2008.godine i to presudom Županijskog suda koju je donio Đuro Sesa. Gruntovnice odbijaju upisati nekretnine banaka jer nema zakonskog osnova da to učine.

Ovdje se ljudi mire s tim da budu prosjaci. Zašto? Zato što ih tako odgajaju u kući, školi i u Crkvi. Budite mirni, spokojni, smirite se... nešto će se dogoditi. Neće ništa. Samo mi možemo promijeniti svoju sudbinu. Ne možemo se boriti kroz institucije i zakone, jer su smišljeno usvajani koruptivni zakoni, a njihovi ljudi postavljeni su u pravosuđe. Najbolji primjer je Mladen Bajić koji ništa ne čini da raščisti kriminal. Europa o tome sve zna. Meni i ljudima iz udruga kažu: zašto nešto ne napravite? No kako ćemo napraviti, kada ljudi u Ministarstvu pravosuđa ne znaju svoj posao. Kreatori pljačke postavili su nestručne ljude da bi paralizirali sustav. Nemoguće je, primjerice, da samo 24 osobe rade u USKOK-u. To su mahom mlade dame koje ne razumiju zašto uopće tamo sjede.

Zbog čega se HNB ne obračuna s bankama koje uz pomoć valutne klauzule i promjenjivih kamata pljačkaju građane?

- Zato što to nije narodna banka, Da je, štitila bi kunu. Hrvatska zbog nje ni nema svoju valutu. HNB ne štiti kunu, već obračunava kredite u švicarskim francima. Štiti, dakle, tuđu valutu i klauzulu. Pitao sam banku po kojoj su cijeni kupili 'švicarce' za moj kredit, no odgovora nisam dobio. Mjesečnu ratu plaćao sam 1530 kuna, a sada plaćam 2600. To je čisti reket i čista pljačka. Ugovor koji smo potpisali s bankama trebao bi biti ništetan, jer nismo dobili informaciju koliko je najveća suma koju možemo u budućnosti platiti. Narodna banka morala bi zaštititi novčanu masu, no oni to ne rade. Da rade, tražila bi procesuiranje Todorića zbog kriminala s bonovima. Ljudi su prisiljeni u njegovim trgovinama kupovati za bezvrijedne papire, što je teško kazneno djelo.

Što mislite hoće li Udruga Franak dobiti sud protiv banaka?

Siguran sam da hoće. Ta tužba će proći čak i uz korumpirano pravosuđe i korumpirane zakone.

Koja je bila uloga Mladena Vedriša u preuzimanju Zagrebačke banke?

Spominju se razna imena iz bivše Vlade, pa i Vedriševo. Zakonom iz 1993. godine omogućena je pljačka banaka,. Kreator te pljačke bio je akademik Jakša Barbić, koji je Zakonom o namirivanju omogućio pljačku banaka kroz koju je kasnije sve opljačkano. Hrvatska je u to vrijeme bila okupirana, a oni su išli u pretvorbu i šamarali su kako god su stigli. Između ostalih i Mladen Vedriš, Jakša Barbić te Marijan Hanžeković sudjelovali su u tome jer su bili dio vladajućih u svakom pogledu.

Dokad će građani svu tu nepravdu trpjeti? Neki stručnjaci, poput dr. Željka Lovrinčevića, kažu samo do jeseni. Slažete li se s tom tvrdnjom?

Slažem se. Mislim da će socijalni mir trajati do studenog, do kada bude trajalo ono što se zaradi u turizmu. Kada dođu krediti na naplatu i kada se ljudi ne budu imali gdje zaposliti, stvar će puknuti. Vidite kako su sve češće pljačke banaka u Hrvatskoj. Pošte i banke više ne robe iskusni lopovi, već ljudi koji su prisiljeni na to da bi preživjeli. Bojim se scenarija ulice. Ako situacija izmakne kontroli, možemo stradati svi mi. Moguć je vrlo dramatičan scenarij i zato bi ovaj problem trebalo riješiti što prije.

Prijete li i vama zbog javnih istupa i traženja da se procesuira pretvorbena pljačka?

Naravno. Digli su mi auto u zrak prije nekoliko godina. To je bilo upozorenje od onih koji se boje da bi mogli izgubiti ono što su pokrali. Danas se vjerojatno za par šmrkova može nekoga unajmiti da prebije ili ubije bilo koga.

Imate li i vi, kao zlatar Pašk Kačinari, ovjeren spisak ljudi koji trebaju 'otići' ako vas netko pokuša likvidirati?

Nemam. Kačinari je ipak s Kosova pa ima iza sebe određene ljude. Ja mogu jedino pozvati 'moju Al Qaidu' da me brani. Znate da su me, oni kojima smetam, u medijima proglasili glavnim agentom Al Qaide na Balkanu. Ugroženi smo svi mi koji govorimo istinu. I umjesto da nam građani pruže zaštitu, mnogi nas gledaju kao neprijatelje države.

Što se dogodilo s Promdei bankom i s njezinim kapitalom?

To je najskuplje ubojstvo u Hrvatskoj koje se dogodilo. Stajalo je 68 milijuna maraka. Dedić je molio vlast da ga spasi, preživio je dva pokušaja ubojstva, no iz trećeg su uspjeli. Smetao je ljudima koji su kasnije dokapitalizirali svoju banku tim novcem. Promdei banka je nestala kao i Glumina banka, no i o tome se šuti.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: HDZ/SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora i pljenidbe