Ukradeno?

U hrvatskom vinogradarstvu neće biti velike sreće od EU novca! Naime, tko god od hrvatskih vinara bude htio saditi autohtone hrvatske sorte ni lipe neće dobiti od europskih sredstava za restrukturiranje i obnovu svog vinograda. Na novce iz hrvatske EU vinske omotnice neće moći računati nitko tko hoće saditi crljenak kaštelanski ili tribidrag, ni onaj tko bude htio saditi plavac mali, ni onaj tko bude htio saditi pošip ili babić ili bogdanušu, ili babicu, plavinu...

EU novce iz hrvatske Vinske omotnice moći će dobiti samo oni koji hoće saditi internacionalne sorte cabernet sauvignon ili merlot ili chardonnay, ili pinot...!

Tako će značajna EU sredstva, koja su u Vinskoj omotnici predviđena za razvoj i unaprjeđenje hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, zapravo odigrati ulogu trojanskog konja koji će za nekoliko idućih godina značajno unazaditi hrvatsko vinarstvo ubijajući posljednjih 20-ak godina probuđeni veliki pokret obnavljanja i spašavanja hrvatskih autohtonih sorti vinove loze. U idućih nekoliko godina strasni vinari i vinogradari domoljubi, zaljubljenici u hrvatske autohtone sorte bit će maksimalno destimulirani! Pa tko izdrži!

Gdje piše da nije moguće iz Vinske omotnice financirati sadnju naših autohtonih sorti?

- Razvoj hrvatskog vinogradarstva svakako bi se trebao bazirati na autohtonim sortama vinove loze. Nažalost, na sredstva iz Vinske omotnice ne mogu računati oni koji će htjeti svoj vinograd obnoviti autohtonim sortama. Naime u Pravilniku o provedbi mjere restrukturiranje i konverzija vinograda iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. - 2018. stoji: “Prilikom aktivnosti zamjene sorte i premještanja vinograda može se koristiti samo certificirani sadni materijal preporučenih sorti sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara.

- Za rekonstrukciju vinograda u Vinskoj omotnici je predviđeno ukupno 28,8 milijuna eura. Ovo direktno znači da proizvođači koji će se od 2014. do 2018. godine htjeti prijaviti na natječaj iz Vinske omotnice za obnovu svoga starog nasada, ako žele dobiti od 16.000 do 22.000 eura po hektaru, te nasade ne mogu obnoviti s autohtonim sortama.

Odnosno ako želite dobiti ovaj iznos, morat ćete posaditi neku sortu kod koje ćete moći kupiti certificirani sadni materijal, dakle internacionalnu sortu. Ali i to najčešće iz uvoza, jer u domaćoj proizvodnji i u slučaju internacionalnih sorata imamo samo 30% certificiranog sadnog materijala.

Doc. dr. sc. Darko Preiner Koje je rješenje ovog problema?

Je li moguće ‘ubrzati priču’, pronaći način da vinari mogu doći do sredstava za sadnju autohtonih sorti, a da nam ne iscure tijekom iduće dvije-tri godine toliki novci kroz prste?

- Rješenje, koje će vjerojatno zagovarati mnogi proizvođači, jest ukidanje uvjeta iz Vinske omotnice o obveznom korištenju certificiranoga sadnog materijala. Tako bi se omogućilo vinogradarima da u slučaju autohtonih sorata dobiju sredstva i korištenjem standardnog sadnog materijala. Ovo može biti privremeno rješenje, ali samo ako bi se provodilo zajedno s prvim prijedlogom, dakle osnivanjem Lozno-selekcijskog centra.

S obzirom na to da uvjete iz Vinske omotnice više ne postavljamo sami, već oni moraju biti u skladu s odlukama Europske komisije, mislim da ako se na vrijeme netko iz nadležnog ministarstva zauzme za ovaj problem, možemo očekivati i pozitivan odgovor Europske komisije.

Upitni su i drugi izvori potpora uzgoja naših autohtonih sorata?

- Osim Vinske omotnice vinogradari, koji uzgajaju ili su planirali podizati nasade autohtonih sorata, mogu ostvariti određene potpore iz Fonda za ruralni razvoj. Naime, u sklopu ovih mjera postoji i “Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja” koja je, osim velikim proizvođačima namijenjena i malima, s obzirom na to da je minimalna površina na kojoj se uzgaja neka sorta da bi se ostvarila potpora samo 0,05 hektara. Nažalost, jedan od uvjeta za ostvarivanje i ove potpore jest korištenje certificiranoga sadnog materijala. Tako da ni od ove mjere neće imati koristi oni koji žele saditi naše autohtone sorte vinove loze.