Ukradeno?

Proizvodnja propada, a birokracija buja: 200 tisuća dobilo otkaze a imamo 50 tisuća novih službenika.

Dok je u protekle četiri krizne godine u proizvodnji, trgovini i obrtima u Hrvatskoj ugašeno gotovo 200.000 radnih mjesta, u administraciji i javnim službama otvoreno ih je skoro 50.000! Alarmantan je to podatak koji pokazuje usporedba broja radnih mjesta po djelatnostima iz travnja ove i travnja pretkrizne 2008. godine.

Najkraće rečeno, kriza je ugasila brojne obrte, poljoprivreda je u recesiji nastavila propadati, proizvodnja se još brže gasila a građevina tonula. Među gubitnicima je trgovina koja se, zbog povećanja broja nezaposlenih i erozije životnog standarda građana, počela urušavati. S padom gospodarske aktivnosti u tim su se djelatnostima gasila i radna mjesta u njima.

Velik pad proizvodnje

Koliko je stanje teško, uostalom, dovoljno govore i dva najsvježija podatka koja je objavio DZS: onaj o padu industrijske proizvodnje, koja je u travnju ove godine bila čak 9,4 posto manja nego prije godinu dana, te onaj o padu prometa u maloprodaji, koja je u travnju pala za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Još je gore prošao izvoz, čiji su rast u recesiji vladajući često isticali kao krunski dokaz da nas na kraju ipak čekaju bolji dani: prema podacima DZS-a, izvoz roba u travnju je bio čak 19,3 posto manji nego lani u istom mjesecu.

Ekonomsko groblje koje je iza sebe ostavila recesija vidi se i po zatvaranju radnih mjesta. U kriznoj računici u protekle četiri godine najgore je prošao obrt, koji je zatvorio više od 50.000 radnih mjesta. No, slično je i u prerađivačkoj industriji, koja je ugasila gotovo 48.000 radnih mjesta. Veliko smanjenje broja zaposlenih prisutno je i u trgovini i djelatnosti popravka vozila, gdje je u četiri godine zatvoreno gotovo 40.000 radnih mjesta. Građevina, nekad velika uzdanica hrvatskoga gospodarstva, dosad je zatvorila više od 22.000 radnih mjesta. Do smanjenja broja zaposlenih, premda puno manjeg nego u drugim djelatnostima, došlo je čak i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

S druge strane, administracija i javne službe nastavile su otvarati radna mjesta i u krizi. Iako bi bilo nekorektno sve to pripisivati zapošljavanju na državnim skutima, jer u obrazovanju i zdravstvu rade i privatnici, a broj zaposlenih u obrazovanju trebalo je povećati i zbog, primjerice, bolonjskog procesa, jasno je da su se javne i državne službe te lokalna samouprava, kao i javna i komunalna poduzeća, i u kriznim vremenima pokazala kao spas za desetke tisuće naših sugrađana. Ukratko, političke elite su radnim mjestima u njima kupovale lojalnost i glasove, a čini se da su u krizi i više nego inače proradile i razne prijateljske, rođačke i susjedske veze.

- Privatni sektor prolazi kroz “čišćenje”, odnosno kroz restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih. S druge strane, u javnom sektoru nije bilo prave fiskalne prilagodbe.

No, podaci o otpuštanju i zapošljavanju u protekle četiri godine otkrivaju još jednu neugodnu istinu - onu koja kaže da Hrvati i nakon više od 20 godina kapitalizma sanjaju o radu za državu, dok od privatnika bježe. U biti, tranzicija je stvorila dvije Hrvatske, a kriza je samo produbila jaz među njima. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta podsjeća da prema istraživanjima zaziremo od poduzetništva.

====

Namjerno je stvorena ovakva disfunkcionalna država zato da bi se lakše moglo krasti,

Gradjevina, trgovina, servis auti, vse sekundarne delatnosti štere nažalost nemru uspeti bez prozvodnje, tak da je to bilo ZDAVNJA za očekivati od kreatora ekonomske politike, no njim je bilo važnese napuniti vlastite žepe! Bedasti kak jesu ne znaju da njim nemre biti dobro ak vekšini društva nie dobro.
Nemremo imeti shopping centre kak v Austriji, niti aute kak v Austriji a istodobno nikaj ne proizvoditi niti izvoziti, jer proizvodnja primarno generira peneze. I nie sam kaj nemremo imeti takve shopping centre neg oni zaprav več škode državi jer tak ljudi i z ono malo penez kaj imaju kreditiraju stranjsku proizvodnju. A uvoz se pak subvencionira prek precenjene kune. Vse je usmereno na neodrživost društva - i to od kreatora politike soamih.

Pa naravno da zaziru od poduzetništva. Ne stoga, kako će potkupljivi političari pokušati protumačiti - jer se kod privatnika mora raditi. Već stoga što su i sami svjesni da u ovakvoj hrvatskoj ne postoji i ne funkcionira normalno tržište već ekonomoiju vodi indirektno država ili njeni najdraži monopolisti. To ne ostavlja nikakav prostor poduzetništvu. O korumpiranom policijsko pravosudnom sistemu koji je nadležan za poštovanje zakona da i ne trošimo riječi.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora