itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?: EU u brojkama

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s misijom upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com

1%
će biti zastupljenost hrvatskog naroda u EU. Za usporedbu, u Jugoslaviji je bila 22%. U EU ćemo biti tek statistička pogreška i nećemo imati ikakva utjecaja na donošenje odluka kojih ćemo biti prisiljeni pridržavati se.
1.15 milijardi eura iznosi ukupni godišnji trošak EU. Samo ulazak u EU košta negdje između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Na ime PDV-a i dijela carina godišnje bismo Uniji morali uplatiti čak 1,9 milijardi kuna! 281.977.916.466 € otpada na troškove provedbe zakona, 93.992.638.822 € su PDV i ostale europske porezne prijevare, 46.996.319.411 € više cijene hrane po Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, 35.247.239.558 € plaća se za EU-službenike u zemljama članicama, 7.049.447.911 € su troškovi administracije, a 118.665.706.513€ su ostali troškovi.

920 000
stranaca se naselilo u Španjolsku samo u 2007. godini. Kada je Španjolska prije 14 godina ušla u Europsku uniju imala je 425 000 stranaca. Danas ih ima 5 i pol milijuna, a od toga oko milijun Engleza, pola milijuna Nijemaca i 830 000 Rumunja.
20.000 kuna
je minimalan iznos koji će seljaci morati platiti za legalizaciju bespravno sagrađenih farmi, koju EU zahtijeva. Legalizacija farme od 700 kvadrata mogla bi koštati i vrtoglavih 221.260 kuna. Mnogi seljaci ne znaju, primjerice, da objekt za muzne krave ne mogu legalizirati ne izgrade li prije spremište za odlaganje stajskog gnoja, kako nalaže EU pa bi 350 m² tako moglo stajati i pola milijuna kuna.

2016.
je godina od koje će stranci moći kupovati naše šume i oranice. Državljani EU mogu kupovati kuće, stanove i nepoljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj od 1. veljače 2009. godine. Sve druge istočnoeuropske zemlje omogućile su to strancima nakon ulaska u EU, ali Hrvatska je to napravila i prije. Treba znati i da državljani EU mogu već sad, a i odmah nakon ulaska Hrvatske u Uniju, kupovati i poljoprivredno zemljište ako kupe tvrtku na koju to zemljište glasi.

20%
ukupnog hrvatskog izvoza ostvaruje se članstvom u CEFTA-i. Sa zemljama CEFTA-e imamo i trgovinski suficit: 2010. smo im prodali proizvoda za 1,66 milijardi eura, dvostruko više nego smo od njih kupili. Usporedbe radi, iz EU smo, unatoč tome što imamo zaštitne carine, uvezli roba za 9 milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde. Ulaskom u EU Hrvatska će morati izaći iz CEFTA-e.

1 od 3
šećerane u Hrvatskoj morat će se zatvoriti ulaskom u EU. Zatvaranjem poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatska je dobila manje proizvodne kvote od očekivanih za šećer – koji je najvažniji izvozni domaći poljoprivredni proizvod. Nakon dobivene kvote Europske unije od 193.000 tona šećera od repe plus 40.000 tona sirovog šećera, jedna šećerana je postala višak.

3000
radnih grupa birokrata za koje nitko ne glasa i nitko ne zna tko su stvara zakone za EU komisiju. U Europskoj komisiji radi oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi još i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijeća EU radi preko 3500 djelatnika. To je samo dio cijele te birokratske vojske koja građane Europe stoji čak 1.147.885.101.616 eura godišnje!

7
starih članica EU još uvijek ima nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Danska, Finska, Grčka, Irska, Švedska, i Velika Britanija. Ulaskom u EU Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu PDV-a zbog čega će poskupjeti kruh, mlijeko, lijekovi, ortopedska pomagala, knjige.

35%
je minimum udjela u stanovništvu EU kojeg morate imati ako želite preko predstavnika staviti veto na prijedlog zakona EU. Hrvatska će imati oko 1%. Da bi prijedlog zakona prošao u Vijeću ministara, za njega moraju glasati predstavnici barem 65% stanovništva. Od 1. travnja 2017 odluke će se donositi većinom od 55% glasova.

23.870 km²
je površina teritorija koje se Hrvatska odrekla neizglasavanjem isključivog gospodarskog pojasa, a u zamjenu za članstvo u EU. Tamo se nalaze bogata ležišta plina i procjenjuje se da bi cijena tog prostora po najminimalnijoj vrijednosti četvornoga metra iznosila 47 milijardi eura, što je vrijednost ukupnoga hrvatskog duga. Talijanski i slovenski ribari nesmetano love u tzv. ZERP-u i uništavaju egzistenciju hrvatskim ribarima.

95%
zemalja članica reklo bi NE Lisabonskom ugovoru i novim institucionalnim pravilima da su mogli izaći na referendum, priznao je Charles McCreevy, europski povjerenik za unutarnje tržište i bivši irski ministar financija. Prema Lisabonskom ugovoru, EU je poprimila elemente federalne države u kojoj zemlje članice gube važne dijelove svoga državnog suverenit

6,252 milijardi €
je iznosio “UK Correction” ili “Ispravak za Veliku Britaniju” u EU proračunu za 2008. 1985. g. Engleska je isposlovala posebne pogodnosti prema kojima bi se engleski doprinos svake godine umanjivao za dogovoreni iznos. Taj manjak u EU proračunu nadoknađuju ostale zemlje članice prema posebnoj formuli. Njemačka, Austrija, Nizozemska, Švedska uspjele su isposlovati da njihov doprinos za Veliku Britaniju ne bude veći od 25% onoga što bi inače trebale platiti prema toj formuli. Taj umanjeni doprinos nadoknađuju ostale 22 članice. Hrvatski bi se iznos mogao kretati između 141 i 49 milijuna.

40,1 milijardi kuna
iznosila je zarada hrvatske brodogradnje od 1992.-2009. za 254 isporučena broda, a u istom razdoblju država je u brodogradnju uložila 25,6 milijardi kuna. Prema tome, brodogradnja je samoodrživa jer vraća višak u proračun pa se ne može reći da živi na račun poreznih obveznika. Gašenjem brodogradnje pod pritiskom EU-a ostalo bi se bez 12-15% godišnjeg izvoza, 12 milijardi kuna godišnje potrošnje u zemlji, 1,285 milijardi poreza te 38 000 radnih mjesta.

90%
od 19600 zahtijeva da se sudioništvo u srpskoj agresiji na Hrvatsku prizna u radni staž za mirovinu u RH odobreno je. EU je pokazala posebnu žestinu u prisiljavanju vlasti RH da minoriziraju srpsku krivnju u Domovinskome ratu, da pokrenu masovni progon branitelja te da srpsku agresiju revidiraju u građanski rat, što je posebno vidljivo u pristupnom ugovoru u kojem se govori o “sukobu u 90-ima.”

12.926
prijestupa EU administracije su članice EU 2006. godine prijavile središnjici u Bruxellesu, od čega je nastala šteta od 1 milijarde i 155 milijuna eura, a od toga je otpalo na prijevare 323 milijuna eura, piše njemački „Der Spiegel“. Središnjica EU svakog dana pokrade građanima oko milijun eura.

6
zakona (tzv. six pack) koji su doneseni krajem 2011. daju EU strukturama goleme ovlasti proračunskog nadzora nad pojedinim zemljama-članicama, a praktički čitava ekonomska politika svih zemalja se stavlja pod nadzor EU institucija. I ono što je dosada bilo izvan dohvata i izravnog utjecaja EU politike, kao socijalna i porezna politika ili pitanje radničkih plaća, kolektivnih ugovora i privatizacije i liberalizacije konkretnih sektora – sada je sve to pod kandžama EU tehnokratske neoliberalne elite.

7
godina od ulaska Hrvatske u EU sve članice EU imaju pravo zabranjivati zapošljavanje hrvatskih državljana. Pri posljednjem krugu proširenja 2004., samo Irska, Velika Britanija i Švedska nisu iskoristile to pravo, a Austrija, Italija i Njemačka već najavljuju da namjeravaju uvesti zabranu za Hrvate. U obrnutom slučaju nema zabrane. Svi se državljani EU mogu početi zapošljavati u Hrvatskoj odmah po njenom ulasku u EU.

2,1 milijardi kuna
hrvatski će građani morati već prve godine članstva u EU namaknuti za proračunsku ‘rupu’ koju bi moglo stvoriti ukidanje carina i drugih pristojbi na uvoz robe iz zemalja Europske unije. Taj gubitak će se morati od nekud namiriti. Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, novac će se namaknuti iz džepova hrvatskih građana. Na uvoz iz EU otpada otprilike 60 posto ukupnog uvoza.

Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Na račun građana
Podobnost: HDZ/SDP/HNS
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora

Link|