itemscope itemtype="http://schema.org/Article" Ukradeno?: Ustavna kriza

Ukradeno?

Prvi i najstariji hrvatski portal s misijom upozoravanja na korupciju, iskorjenjivanju politički povezanog kriminala i rasipnosti, te podrškom neovisnom i djelotvornom pravosuđu. Kontakt: korupcija.hr@gmail.com

Zašto bi Ustavni sud trebao raspravljati o izbornom zakonu, i zašto baš sad?

Da podsjetim. Sabor je u studenom 2010. promijenio izborni zakon na način da je uvedeno dvostruko pravo glasa za manjine čiji je udio u populaciji manji od 1.5%. Za srpsku nacionalnu manjinu složen frankenstain izborni model kojim se na proporcionalni izborni sustav, kakav imamo u Hrvatskoj, nakalemila neka čudna modifikacija većinskog izbornog modela kojom bi se tri mjesta rezervirana za srpsku nacionalnu manjinu dodjelila najjačoj manjinskoj listi. Time je de facto HDZ platio SDSS-ovu podršku ovoj truloj vladi.

Ustav prepoznaje manjine kao nosioce pozitivne diskriminacije, ali nigdje u Ustavu se ne radi distinkcija među manjinama. Utoliko se zakonskim razdvajanjem manjina na one s manje od 1.5% udjela u stanovništvu i one s više, narušava ustavna kategorija jednakosti pred zakonom. Tek se međusobnom jednakošću manjina može postići jednakost (i zaštita) manjina sa većinskim narodom, što je cilj koncepta pozitivne diskriminacije.

Drugo, izborni zakon narušava temelje demokratskog procesa. Kako?
Zakonom je propisano da liste za izbor predstavnika srpske manjine u istom sastavu izlaze u svih deset izbornih jedinica. Tek ako se normalnim izborima po jedinicama ne osigura zajamčeni broj predstavnika srpske manjine, prelazi se na dodjelu zajamčenih mjesta. Ključno narušavanje ustavnosti nalazi se u položaju nezavisnih nestranačkih lista.

Naime, prema izbornom zakonu nezavisne liste se na izborima označavaju isključivo nazivom "Nezavisna lista" i imenom i prezimenom nositelja liste. Na taj je način onemogućena identifikacija nezavisnih lista koje izlaze na izbore s namjerom zastupanja pripadnika srpske nacionalne manjine. To stvara dvije vrste neustavnosti.
Prvo, tu je nejednakost između nezavisnih i stranačkih srpskih lista. Za razliku od stranaka, iz čijeg je imena u pravilu jasno da izlaze na izbore za predstavnike srpske manjine (poput SDSS-a), birači srpske manjine ne mogu iz samog imena nezavisne liste prepoznati da se radi o listi koja izlazi na izbore za srpsku manjinu. Time se nezavisne liste dovode u izrazito nepovoljan položaj u usporedbi sa srpskim strankama, što je ozbiljan udar u same temelje demokracije.
Druga nejednakost koja generira neustavnost jest položaj u koji se stavljaju nezavisne liste koje izlaze na izbore za srpsku manjinu i nezavisne liste koje izlaze na redovne izbore.
I tu je korijen problema u neprepoznatljivosti nezavisnih lista, no sada se jednakost izbornog položaja nezavisnih lista nalazi u činjenici da srpska nezavisna lista izlazi na izbore u svih deset jedinica, a "obična" nezavisna lista samo u jednoj.
U svakom slučaju, zakon generira niz nejednakosti na izrazito osjetljivom području - jednakosti izbornih takmaca u samom izbornom procesu, čime se ne riskira samo neustavnost, već i ocjena o (ne)demokratičnosti samog izbornog procesa.
Drugo pitanje s početka ovog teksta odnosi se na timing. Zašto bi Ustavni sud trebao to pitanje raspraviti baš sada?
U biti - već je jučer bilo kasno. U ožujku 2012. Ističe ustavom propisani rok za raspisivanje parlamentarnih izbora. Ustav također propisuje da se izborni zakon ne smije mijenjati u zadnjoj godini pred održavanje izbora. Što nas - u slučaju proglašavanja posljednje izmjene izbornog zakona - dovodi u ustavnu krizu.
S tim na pameti, kako ne primjetiti da Ustavni sud već tri mjeseca nije održao plenarnu sjednicu. A i sad kad ju je konačno održao, prebacio raspravu o izbornom zakonu (prema pisanju Novog lista) na travanj. Kako ne primjetiti da se u istom tom periodu sud imao vremena baviti, primjerice, detaljnim specifikacijama poništenog natječaj za nabavu namještaja od tikovine?
U konačnici, nakon što je Sabor (čitaj: Vladimir Šeks) odradio svoje, te nakon što je Ustavni sud (čitaj: Vladimir Šeks... ups, hoću reći Jasna Omejec) od(ne)radio svoje, Hrvatska je dovoedena pred stanje ustavne krize. Jedino ostaje vidjeti kako će se ta priča pokušati zapakirati u neki sjajni papir na slijedećoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda zakazanoj ua 11. travanj. Ili će ustavni suci u izbornoj godini naći hrabrosti da "smrdljivi proizvod predugo zamatan u celofan" nazove pravim imenom?

Status: Banana republika
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Organizirani kriminal
Podobnost: HDZ
Pravomoćnost: Moćno pravo

Link|